Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

“Na yi diva asi, nga vhumbuka”

“Na yi diva asi, nga vhumbuka”

“Mukwetetu kuna ponyoka, nye tani zi ni ka mu pindure.”—JOH. 11:11.

MARUSUMO: 142, 129

1. Epuro musinke ga kere nalyo Malita kuhamena mpanzendi? (Tara efano.)

MALITA ogu ga kere murongwa ntani kaume kaJesus gomunene kwa guvire unene, morwa mpanzendi Rasarusa kwa dogorokere. Pweli ogu ga vhulire kumuhengagwida ndi? Nhi. Jesus kwa mu tanterere asi: “Mpanzoge na vhumbuka.” Oyo nampo kapi ya gusire po ruguwo rwendi, nye Malita simpe ga yi kwatesere ko. Age ta limburura asi: ‘Na yi diva asi, nga vhumbuka pevhumbuko lyezuva lyouhura.’ (Joh. 11:20-24) Malita ga kere nepuro asi ngapa kara evhumbuko komeho. Jesus yipo nye ga rugene sitetu. Age kwa pindwire Rasarusa koufe.

2. Morwasinke ono harere kukara nepuro ngwendi Malita?

2 Naina, kapi tatu yi ndindire asi Jesus ndi oGuhwe va vhumbure vafe. Ove nampo wa zumbanesa mulikwali goge ndi onane woge ndi oguhwo ndi omama woge ndi munoge monomfa. Nye wa kara nepuro ngwendi Malita asi ngo ka va mona komeho pevhumbuko ndi? Ove nampo nare wa hura kuvalidingira nokuuyunga nawo ntani kuzoragana kumwe nawo. Ove kuvhura o uyunge noruhafo ngwendi Malita asi: ‘Na yi diva asi ame ngani ka mona vahali vange pezuva lyevhumbuko.’ Nye simpe ya kara nomulyo koVakriste va tede ko eyi ehuguvaro eli lya karera usili.

3, 4. Ngapi nampo eyi ga rugene Jesus ya nkondopekere epuro lyaMalita?

3 Malita ogu ga tungire pepi naJerusarema nampo kapi ga mwene omu Jesus ana kuvhumbura munwamufisayendi pepi naNayini moGalireya. Age nampo kwa yi zuvhire tupu. Eyi ya lifana nevhumbuko lya munwaJairusa Navenye ava va kere po “va divire asi mukadona ana fu.” Nampili ngoso, Jesus ta mu kwata kokuwoko ta zigire asi: “Mukadona, pinduka!” Poopo ngoso mukadona ta pinduka. (Ruk. 7:11-17; 8:41, 42, 49-55) Malita namumbyendi Mariya, va divire asi Jesus kuvhura kuverura vaveli. Awo kwa lizuvhire asi ngano Jesus nawo ga kere, Rasarusa ngano kapi ga fire. Nye apa ga fire mpanzawo, kapi va yi gazarere asi Jesus kuvhura a mu pindure poopo. Koneka nonkango edi ga uyungire Malita asi Rasarusa nga vhumbuka ‘mezuva lyouhura.’ Morwasinke ga karerere nepuro lyangoso? Morwasinke no karera nepuro asi ngo ka mona hena vahali woge pevhumbuko?

4 Pwa kara nokonda domulyo deyi no karera nepuro. Ngomu natu konakona nokonda dimwe, kuvhura tu gwane maumbangi gamwe moNonkango daKarunga aga nampo atu dili kukwatakanesa kehuguvaro lyetu lyokukamona vahali vetu.

YIHOROKWA EYI AYI PAMEKE EHUGUVARO LYETU

5. Yisinke ya vaterere Malita a kare nepuro asi Rasarusa nga vhumbuka?

5 Koneka asi Malita kapi ga tente asi: ‘Mpanzange ngano nga ka vhumbuke,’ nye age kwa tente asi: ‘Na yi diva asi, nga vhumbuka.’ Malita kwa kere nepuro lyokupama morwa ga divire mavhumbuko aga ga horokere komeho Jesus a wize pevhu. Age nampo kwa lirongere kuhamena mavhumbuko ogo apa ga kere mudinkantu kovakurona vendi ntani kosinagoge. Ngesi tatu ka konakona mavhumbuko gatatu ogo.

6. Sitetu musinke ga rugene Eliya, ntani ngapi omu sa kundamene epuro lyaMalita?

6 Evhumbuko lyokuhova kwa horokere apa Karunga ga pere muporofete Eliya nonkondo dokurugana yitetu. Mositata saSarefata mwa kere mufisayendi gomuhepwe ogu ga tambwire Eliya membo lyendi. Jehova kwa rugene sitetu. Age kwa divilisire asi usura nomagadi eyi ga kere nayo mufisayendi kapi ya pwire, ano nage namunwendi kapi va fire hena nzara. (1 Vah. 17:8-16) Konyima zosiruwo, munwendi tau mu gwana uvera makura ta dogoroka. Nye Eliya ga ya mu vaterere. Age kwa kanderere kwaJehova asi: “HOMPA Karunga gwange, na ku kanderere, tengwidira mo mwenyo gogu munona.” Karunga ga zuvhire ekanderero lyendi makura munona ta pinduka koufe. Olyo kuna kara evhumbuko lyokuhova va tumbura moBibeli. (Resa 1 Vahompa 17:17-24.) Malita nage ga zuvhire kuhamena evhumbuko olyo.

7, 8. (a) Simwitira eyi ga rugene Elisa eyi ya hengagwidire zinya gomoSunemu. (b) Yisinke asi likida sitetu esi ga rugene Elisa kuhamena Jehova?

7 Evhumbuko lyauvali va tumbura moBibeli kuna kara eli ga rugene muporofete Elisa. Mositata saSunemu mwa kere mukadi gonganze. Age kwa tambwire Elisa membo lyendi morwa oyo, Jehova yipo ga mu tungikire pokumupa munwa gomumati. Konyima zonomvhura dongandi mumati ogo ta dogoroka. Gazara tupu omu ya guvisire mukadi ogo. Age kwa tokwere kuza sinano sokusika ponokilometa 30 koNdundu zaKarumeli oku ga kere Elisa. Muporofete Elisa yipo ga tumine ko mukareli gwendi Gehasi koSunemu a ka pindure mumati gwina koufe. Nye kapi ya ka tompokere, makura Elisa nozina womumati gwina tava ya siki kembo.—2 Vah. 4:8-31.

8 Elisa ta zi monzugo omu ga kere mumati makura ta kanderere. Jehova ga limbwilire ekanderero lyaElisa nokupindura mumati gwina koufe. Apa va mu mwene ozina, tava hafa sili unene. (Resa 2 Vahompa 4:32-37.) Mukadi ogo nampo kwa diworokere ekanderero lyaHana apa ga twere Samwere konkongoronzugo. Hana kwa kanderere asi: “Hompa . . . kutwara vantu kosirongo sovafe, ta va tengwida ko hena.” (1 Sam. 2:6) Pokupindura mumati gwina gomoSunemu koufe, Karunga kwa likidire asi age kwa kara nononkondo dokupindura vantu koufe.

9. Singonona evhumbuko lyautatu eli va tumbura moBibeli.

9 Konyima zonomfa daElisa, pwa horokere hena sitetu simwe. Elisa kwa kere muporofete nomvhura dokupitaka po-50, ano konyima tau mu kwata ‘uvera ou wa mu twaredesere konomfa.’ Apa pwa pitire siruwo, Vaisraeli vamwe kwa zire va ka vhumbike mugara gumwe. Apa va mwene nonkore dawo, tava duka nokuzugumina simpu montoko zaElisa. Bibeli kwa tanta asi: “Tupu sa ka guma simpu yisupa yaElisa, makura ogo mugara ta kara munamwenyo, ta si kama.” (2 Vah. 13:14, 20, 21) Yihorokwa oyo kwa pamekere epuro lyaMalita asi Karunga kwa kara nononkondo dokupindura vantu koufe. Ngano nove yi pameke epuro lyoge asi Jehova ga kara nononkondo dononene.

YIHOROKWA MOSIRUWO SOVAPOSITOLI

10. Sitetu musinke ga rugene Peturusa?

10 MoMatjangwa goRugereka goSikriste, namo kwa tumbura mo mavhumbuko aga va rugene vakareli vaJehova wovalimburukwi. Tuna zogere ko gavali aga ga rugene Jesus pepi nositata saNayini ntani membo lyaJairusa. Mupositoli Peturusa nage kwa ya pindwire Mukriste gomukadi gedina Tabita ano moRugereka asi Dorokasa. Peturusa ta zi oku sa kere simpu saTabita makura ta kanderere asi: “Tabita, pinduka!” Age ta pahuka makura Peturusa “ta mu va likida age muzuni.” Sihorokwa oso kwa tetukisire vantu, ‘ano wovanzi tava pura mwaHompa.’ Awo kwa tamekere kutantera ko vakwawo mbudi zongwa kuhamena Jesus ntani asi Jehova ga kara nononkondo dokupindura vantu koufe.—Yirug. 9:36-42.

11. Yisinke nampo ga gwene apa Rukasa ga konakonene Eutikusi ntani ngapi omu ya kundamene ava va kere po?

11 Pwa kere hena vamwe ava va mwene evhumbuko. Posiruwo simwe, mupositoli Paurusa kwa pongere kumwe novarongwa monzugo zekeguru moTorowasa. Age kwa uyungire dogoro pokatji komasiku. Mumati gumwe Eutikusi kwa hingilire pekende a purakene. Nye ta kumauka makura ta gu konzugo zautatu zekeguru. Nampo Rukasa ogu ga kere ndokotora yige ga hovere kuduka a ka mu konakone. Age nampo ga dimbwilire asi Eutikusi kapi tupu ga pwililire ndi a remane nye age kwa fire. Paurusa yipo ga humburukire a ya mu lidingire makura ta tanta asi: “Simpe moguli!” Sihorokwa oso kwa kundamene navenye ava kere po. Apa va mwene asi Paurusa ana pindura mumati gwina koufe, ta yi ‘va hengagwida unene.’—Yirug. 20:7-12.

EHUGUVARO LYOKUPAMA

12, 13. Mapuro musinke natu lipura kuhamena mavhumbuko aga tuna zogere?

12 Mavhumbuko aga tuna zogere ngano ga ku pe nove ehuguvaro ngwendi Malita. Ose kuvhura tu kare nehuguvaro asi Karunga ogu ga tu pa eparu, kuvhura simpe hena a pindure muntu koufe. Ayo kutetukisa asi vakareli vaJehova wovalimburukwi ngwendi Eliya naJesus ntani Peturusa, yipo va kere apa Jehova ga rugene mavhumbuko aga tuna tumbura. Ngapi kuhamena ava va parukire komeho mavhumbuko gena ga ka horoke? Kuvhura vakareli vaJehova wovalimburukwi va kare nehuguvaro asi Jehova nga ka vhumbura vafe komeho ndi? Kuvhura va lizuvhe ngwendi Malita ogu ga tente asi: ‘Na yi diva asi, [mpanzange] nga vhumbuka pevhumbuko lyezuva lyouhura.’ Morwasinke ga karerere nepuro ntani morwasinke nove no karera nepuro lyangoso?

13 Yihorokwa yoyinzi eyi va tumbura moBibeli kwa likida asi vakareli vaJehova vanare va yi divire asi ngapa kara evhumbuko komeho. Tu konakoneni ko yihorokwa yimwe.

14. Yisinke asi tu rongo sihorokwa saAbirahamu kuhamena evhumbuko?

14 Gazadara kweyi Jehova ga tanterere Abirahamu a rugane. Jehova kwa tente asi: “Gusa munoge Isaka, empogwe lyoge, ogu wa hara, . . . o ka mu gave nzambo zeswakerero.” (Gen. 22:2) Abirahamu ya mu guvisire sili unene. Jehova kwa tumbwidilire asi moruvharo rwaAbirahamu yimo ngava tungikira nomuhoko nadinye. (Gen. 13:14-16; 18:18; Rom. 4:17, 18) Ntani, Jehova kwa tente asi “mwalsaka yimo ngo gwanena ruvharo oru na ku tumbwidira.” (Gen. 21:12) Nye ngapi omu ya vhulire kuhoroka oyo nsene asi Abirahamu ga hepere kudipaga Isaka pokumuzamba? Paurusa kwa ya tjenge asi Abirahamu kwa kere nepuro asi Karunga kuvhura nga ka vhumbure Isaka koufe. (Resa Vahebeli 11:17-19.) Bibeli kapi za uyunga asi Abirahamu kwa gazarere asi Isaka ngava mu pindura koufe konyima zonovili ndi mezuva lyoolyo ndi mwaza sivike. Age kapi ga divire asi siruwoke ngava mu vhumbura munwendi. Nye simpe ga kere nepuro asi Jehova nga ka vhumbura Isaka.

15. Ehuguvaro musinke ga kere nalyo Joba?

15 Joba nage kwa kere nehuguvaro asi nga kukara evhumbuko komeho. Age ga yi divire asi sitji nsene vana si tete aso kuvhura si hokere hena. Nye oyo kapi ayi horoka komuntu. (Joba 14:7-12; 19:25-27) Muntu nsene ana fu kapi a vhuru kulipindura nyamwendi koufe. (2 Sam. 12:23; Epis. 89:48) Nye eyi kapi ya kutanta asi Karunga kapi ga kara nononkondo dokupindura muntu koufe. Joba ga kere nehuguvaro asi nampili a fe, Jehova nga ka mu diworoka pokukamuvhumbura. (Resa Joba 14:13-15.) Joba kapi ga divire asi siruwoke ngayi horoka oyo. Nye age simpe ga kere nehuguvaro asi, Musiti nga mu diworoka nokukamuvhumbura.

16. Ngapi omu muengeli ga korangedere Ndaniyera?

16 Ndaniyera kwa kere mugara gomulimburukwi ogu ga karerere Jehova eparu lyendi nalinye. Ano Jehova ga mu vaterere. Posiruwo simwe, muengeli kwa tanterere Ndaniyera asi “Karunga kwa ku hara,” ntani asi “wa ha sigilira yuma yi ku hepeke ndi yi ku tjilise.”—Ndan. 9:22, 23; 10:11, 18, 19.

17, 18. Yisinke Jehova ga tumbwidilire Ndaniyera?

17 Apa Ndaniyera ga hederere konomvhura 100, nampo ga tamekere kugazara eyi ngayi mu horokera. Ndaniyera ga kere nehuguvaro asi nga ka vhumbuka ndi? Nhi. Kehagero lyobuke zaNdaniyera, Karunga kwa mu tumbwidilire asi: “Ove Ndaniyera kara ngorooro mulimburukwi dogoro pehagero. [Ngo pwizumuka, NW].” (Ndan. 12:13) Ndaniyera ga yi divire asi vafe kuna kupwizumuka morwa “mosirongo sovafe, mutupu magazaro ndi unongo ndi ediwo.” Ntani nage ga yi divire asi nga fa. (Muud. 9:10) Nampili ngoso, nomfa kapi da kere ehagero lyendi morwa Jehova ga mu tumbwidilire asi nga ka mu vhumbura.

18 Muengeli gwaJehova kwa tanterere hena Ndaniyera asi: “Ngo vhumbuka to tambura mfeto zoge pehagero lyosiruwo.” Nye Ndaniyera kapi ga divire asi siruwo musinke ngayi horoka oyo. Age ga yi divire asi nga fa nokupwizumuka. Nye ga yi kwete egano asi nga ka paruka hena apa va mu tanterere asi “ngo vhumbuka . . . pehagero lyosiruwo.”

Ngwendi Malita, nove kuvhura o kare nehuguvaro mevhumbuko (Tara paragarafu 19, 20)

19, 20. (a) Ngapi yihorokwa eyi tuna zogere ya likwatakana nelimbururo eli Malita ga geve kwaJesus? (b) Yisinke ngatu ka zogera mosirongwa sokukwama ko?

19 Malita ga kere nokonda zomulyo zeyi ga karere nehuguvaro asi mpanzendi Rasarusa, nga “vhumbuka pevhumbuko lyezuva lyouhura.” Etumbwidiro eli Jehova ga geve kwaNdaniyera ntani nepuro lyaMalita mevhumbuko, ngano yi nkondopeke epuro lyetu asi ngapa ka kara evhumbuko.

20 Tuna lirongo kuhamena mavhumbuko aga ga horokere mosiruwo sanare. Eyi kulikida asi vafe ngava ka paruka hena. Tuna lirongo hena asi vakareli vaJehova wovalimburukwi va yi divire asi ngapa kara evhumbuko komeho. Nye pwa kara maumbangi aga ga likida asi muntu ogu ga fa nare-nare kuvhura a vhumbuke ndi? Nsene yimo, ayo ngayi nkondopeka unene epuro lyetu ngwendi Malita. Nye siruwo musinke ngali kara evhumbuko? Malimbururo komapuro ogo ngatu ka ga zogera mosirongwa sokukwama ko.