Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Wa ha pangura kuliza neyi o mono

Wa ha pangura kuliza neyi o mono

“Walye omu pangura pakumona, nye omu pangure pauhunga.”—JOH. 7:24.

MARUSUMO: 142, 123

1. Yisinke ga pumbire Jesaya kuhamena Jesus ntani morwasinke ayi tu korangedere?

UPOROFETE waJesaya kuhamena Jesus Kristusa kutuhengagwida nokutupa ehuguvaro. Age kwa pumbire asi Jesus kapi nga pangura “moomu gana kumona meho gendi ndi yonguwire.” Nye “nohepwe nga di pangura pauhunga.” (Jes. 11:3, 4) Nonkango odo kutukorangeda morwa ose kuna kuparuka mouzuni omu muna vhuka nkareso zelitondororo. Ose kuna kundindira nononkondo mupanguli ogo morwa age kapi nga pangura kuliza neyi a mono.

2. Yisinke ga tu rondwere Jesus, ntani yisinke natu ka zogera mosirongwa esi?

2 Ose kupangura vantu nkenye apa. Nye kapi atu vhuru kupangura pauhunga ngwendi Jesus morwa kapi twa sikilira mo. Ose kudemenena kweyi atu mono nomeho getu. Apa Jesus ga ya kere pevhu, age kwa rondwere asi: “Walye omu pangura pakumona, nye omu pangure pauhunga.” (Joh. 7:24) Eyi kulikida asi Jesus kuna hara tu mu honene pokudira kupangura vakwetu kuliza nemoneko lyawo. Mosirongwa esi tatu ka zogera yininke yitatu eyi nayi tu ninkisa tu pangure wopeke momudona ngwendi rudi rwawo eyi va weka ntani nomvhura dawo. Tatu ka konakona hena omu natu limburukwa kerondoro lyaJesus moyininke oyo.

WA HA PANGURA KULIZA NORUDI

3, 4. (a) Sihorokwa musinke sa vaterere Peturusa a rundurure mutaro gwendi? (Tara efano pepenuno 8.) (b) Yisinke ga ya kwete egano Peturusa?

3 Gazara tupu omu mupositoli Peturusa ga lizuvhire apa va mu tanterere a ze koKesareya oku ga tungire Koroneliusa gomorudi rwapeke. (Yirug. 10:17-29) Peturusa noVajuda vakwawo kwa tere vantu wokomarudi gapeke asi kwa nyata pampo. Nye maukaro aga ga pitire Peturusa kwa mu vaterere a rundurure mutaro gwendi. Pasihonena, age kwa mwene yininke yokutetukisa memoneko. (Yirug. 10:9-16) Yisinke ga mwene Peturusa? Age kwa mwene ekehe lyenene eli va hegumwisire, amo kwa kere mo yikorama yokunyata pampo. Makura ta zuvhu ezwi asi: “Peturusa, katuka o dipage o lye!” Age kwa nyokere makura ta zuvhu ezwi lina kutunda meguru asi “eyi ga kuhura Karunga, ove nokuyininka si asi kapi ya pongoka.” Konyima zemoneko olyo, Peturusa kapi ga kwete egano eyi ga zuvhire. Kutunda opo, vagara ava ga tumine Koroneliusa tava ya siki pwaPeturusa. Mpepo zokupongoka kwa pitisilire Peturusa a ze novagara owo kembo lyaKoroneliusa.

4 Ngano asi Peturusa kwa demenene tupu korudi, age ngano kapi ga zire ko kembo lyaKoroneliusa. Vajuda kapi ngava ligendere nava wokonomuhoko dapeke. Yisinke ya vaterere Peturusa a nyokere po elitondororo? Emoneko lina nompepo zokupongoka, kwa mu vaterere a rundurure mutaro gwendi. Konyima zokupurakena kweyi ga mu tanterere Koroneliusa, Peturusa ta tanta asi: “Ntaantani nina yi kwata egano nawa-nawa asi Karunga kapi ga paka mpongo, nye mwankenye muhoko nkenye ogu a mu tjira, nye ta rugana youhunga, ta mu tambura.” (Yirug. 10:34, 35) Esi kwa kere sininke sosipe esi ga ya kwete egano Peturusa ntani aso kwa ya kundamene Vakriste navenye. Monkedi musinke?

5. (a) Yisinke ana tu harere Jehova tu kwate egano? (b) Nye malizuvho musinke gomadona natu vhura kukara nago?

5 Kupitira mwaPeturusa, Jehova kwa vaterere Vakriste navenye va kwate egano asi age kapi ga paka mpongo. Jehova kapi a tara korudi ndi komuhoko ndi keraka eli a uyunga muntu. Nye yomulyo po kwendi nsene vantu va mu tjira nokurugana eyi ayi mu hafesa. (Gar. 3:26-28; Ehor. 7:9, 10) Natuvenye twa yi diva asi nonkango odo usili. Ngapi nsene ove kwa kulira mepata ndi momukunda omu mwa kara elitondororo? Kuvhura o gazare asi kapi wa kara nompongo nye ove nampo wa kara nomalizuvho gangoso momutjima goge. Nampili Peturusa ogu ga vaterere vantu va dive asi Jehova kapi ga paka mpongo, konyima simpe ga kere nelitondororo. (Gar. 2:11-14) Yisinke natu rugana mokunyokera po kupangura vantu kuliza neyi atu mono?

6. (a) Yisinke nayi tu vatera tu nyokere po elitondororo? (b) Yisinke lya likidire erapoto lyomukuronambunga gumwe?

6 Twa hepa kuruganesa Bibeli mokulikonakona nyamwetu yipo tu dive nsene asi twa kara nompongo. (Epis. 119:105) Ntani hena kuvhura tu pure ko wopeke va tu tantere nsene awo kumona nkareso zelitondororo mwetu. (Gar. 2:11, 14) Nsene twa kura nonkareso zelitondororo, udigu kuyitambura asi ose mpongo. Pasihonena, mukuronambunga gumwe kwa geve erapoto lyewa kuhamena valikwali ava va kere mosirugana sosiruwo nasinye. Munazinyetu gomugara ogo kwa tundilira morudi oru ngava tara vantu asi kwato mulyo. Ayo kumoneka asi mukuronambunga ogu ga tjenge erapoto olyo kapi ga yi dimbwilire asi ga kere nelitondororo korudi rwina. Merapoto lyendi age kwa tjenge mo yininke yoyiwa kuhamena munazinyetu gomugara gwina, nampili ngoso age kwa hulisire pokutanta asi: “Nampili ngomu ga hamena korudi oru, nonkedi dendi ntani nomu a paruka, kuvatera wopeke va dimburure asi kapisi navenye womorudi oro umbondo ntani ruhepo.” Yisinke natu lirongera ko? Yi kare asi yitumbukira musinke twa kara nayo, twa hepa kulikonakona nyamwetu nokupura vakwetu va tu vatere tu dive nsene twa kara nompongo. Yisinke hena natu rugana?

7. Ngapi natu yi likida asi twa kara neharo kovantu navenye?

7 Nsene tu hara vakwetu kapi ngatu kara nelitondororo. (2 Kol. 6:11-13) Ove kwa hara kukara tupu nava worudi rweni ndi womomuhoko gweni ndi ava ava uyunga eraka lyeni ndi? Nsene yimo, hetekera ko kuhara vantu navenye. Kuvhura o ze mokuzuvhisa nava worudi rwapeke ndi kuvhura o va zigide kembo lyoge ndi kepongasano. (Yirug. 16:14, 15) Nsene o yi rugana, ngo kara neharo lyenene ntani ngo nyokera po elitondororo. Tu zeni tu ka zogere sininke simwe hena esi nasi tu ninkisa tu pangure wopeke kuliza neyi atu mono.

WA HA PANGURA KULIZA NEYI VA WEKA

8. Kuliza naLevitikus 19:15, ngapi omu yiweka ayi kundama mutaro gwetu?

8 Eyi va weka vantu kuvhura yi kundame omu atu va tara. Levitikus 19:15 asi: “Nsene tomu tokora nonkango pokupangura. Walye omu hama konohepere ndi mu tjire nongawo.” Nye ngapi eyi ga weka muntu nayi kundama omu atu mu tara?

9. Usili musinke ga horwere Saromo ntani yisinke natu lirongera ko?

9 MoYisewe 14:20, Saromo kwa tjenge usili ou asi: “Kutupu gumwe, nampili mumaparambo gwendi ga hara muntu gohepere, nye ngawo kwa kara novakwawo wovanzi.” Yisinke natu lirongera ko kosisewe oso? Nsene kapi tuna kutakamesa, ose ngatu tulisa po ukaume novanavazinyetu wonongawo ano woruhepo kapi ngatu va tara eho. Morwasinke ya karera epuko kugazara asi mulyo gomuntu kwa korera koyiweka yendi?

10. Udigu musinke ga dimbwilire Jakopo?

10 Nsene tu pangura vantu kuliza neyi va weka, mombungakriste ngamu kara maligaunuko. Jakopo kwa rondwere Vakriste womosiruwo sovapositoli asi nkareso ozo kwa retere maligaunuko monombungakriste dimwe. (Resa Jakopo 2:1-4.) Twa hepa kutakamesa asi nkareso zangoso kapisi zi kare mombungakriste zetu. Ngapi omu natu nyokera po kupangura wopeke kuliza neyi atu mono?

11. Eyi ga weka muntu kuvhura kukundama elikwatakano lyendi naJehova ndi? Faturura.

11 Twa hepa kutara vanavazinyetu ngamoomu ava tara Jehova. Kukara ngawo ndi hepwere kapisi yiyo a tara Jehova. Elikwatakano lyetu nendi kapi lya korera kweyi twa weka ndi kweyi twa dira kukara nayo. Yimo, Jesus kwa tente asi ‘muntu gongawo udigu unene kuza moUntungi weguru,’ nye kapi ga tembe asi muntu gwangoso kapi ngayi mu tompoka. (Mat. 19:23) Jesus kwa tente hena asi: “Vanerago one vahepwe yeeyi Untungi waKarunga weni.” (Ruk. 6:20) Nye eyi kapi yina kutanta asi vahepwe navenye kwa tambwire marongo gaJesus nokugwana matungiko. Sinzi sawo kapi va tambwire marongo gendi. Sitwa seesi asi, kapi tatu vhuru kupangura muntu asi ga kara nelikwatakano lyewa naJehova ndi hawe pokutara kweyi ga weka.

12. Yisinke aga pukurura Matjangwa nongawo nonohepwe?

12 Ayo kutuhafesa kweyi twa kara novanavazinyetu ava ava karere Jehova nonomutjima dawo nadinye yi kare asi nongawo ndi nohepwe. Matjangwa kupukurura nongawo asi kapisi “va ture nomutjima dawo memona eli lya hana mutompo, nye ava huguvare Karunga.” (Resa 1 Timoteusa 6:17-19.) Nonkango daKarunga kutupukurura natuvenye tu dire kudowokera yimaliwa yi kare asi ose nohepwe ndi nongawo. (1 Tim. 6:9, 10) Yipo nye, nsene tu tara vanavazinyetu ngwendi moomu ava tara Jehova, kapi ngatu va pangura kuliza noyiweka eyi va kara nayo ndi eyi va dira kukara nayo. Kuvhura nye tu pangure wopeke kuliza nonomvhura dawo ndi? Tu yi konakoneni.

WA HA PANGURA KULIZA NONOMVHURA

13. Yisinke aga tu rongo Matjangwa kuhamena vakurupe?

13 Matjangwa kutupukurura tu fumadeke vakurupe. Levitikus 19:32 kutanta asi: “Omu fe ekuto vantu wokukurupa oku tomu va fumadeke, yeeyi asi one kwa tjira nge.” MoYisewe 16:31 kutupukurura hena asi “mwenyo gomure mfeto zouhungami; ano nomvhi nkata zefumano.” Paurusa nage kwa pukwilire Timoteusa a dire kutugumukira unene mugara gokukurupa, nye a mu tekure ngwendi oguhwe. (1 Tim. 5:1, 2) Nampili ngomu Timoteusa ga kere noyitumbukira age simpe ga hepere kulikida nkenda nefumadeko kovakurupe.

14. Posiruwo musinke natu gava epukururo komuntu ogo ga tu pita monomvhura?

14 Yisinke natu rugana nsene munazinyetu gomukurupe a zonena mowina? Jehova kapi nga tarera nkareso zendi zondona nampili ngomu ga kara mukurupe. Koneka egano eli va tjanga mwaJesaya 65:20. Alyo kutanta asi: ‘Ava ngava fa nampili nonomvhura efere, ngasi kara sidiviso asi nyame nina va handukire.’ Egano lyokulifana kuligwana memoneko lyaHesekiyeli. (Hes. 9:5-7) Yipo nye, twa hepa kufumadeka ogu ga karerera po narunye, Jehova Karunga. (Ndan. 7:9, 10, 13, 14) Nsene tu yi rugana oyo, kapi ngatu kara nowoma kupukurura muntu yi kare asi nomvhura dendi dingapi.—Gar. 6:1.

Ove kufumadeka vanavazinyetu wovadinkantu ndi? (Tara paragarafu 15)

15. Yisinke natu lirongera ko kwaPaurusa kuhamena kulikida efumadeko kovanavazinyetu wovadinkantu?

15 Ngapi nsene munazinyetu gomugara simpe mudinkantu? Ayo kutanta nye asi kapi tatu mu fumadeke? Paurusa kwa tjangerere Timoteusa asi: “Walye ava ku dini morwaunona woge. Nye kara sihonena sovapuli mononkango doge nomoyikara nemeharo nemepuro nomoukuhuki woge.” (1 Tim. 4:12) Apa Paurusa ga tjenge nonkango odo, Timoteusa nampo kwa kere koyiha yonomvhura 30. Nampili ngoso, Paurusa simpe ga mu pere yitumbukira yoyinene. Yisinke natu lirongera ko? Kapisi tu pangure vanavazinyetu wovadinkantu kuliza nonomvhura dawo. Gazadara ko tupu eyi ga sikisire mo Jesus apa ga ya kere nonomvhura 33.

16, 17. (a) Yisinke ava tara vakuronambunga pokuhorowora ogu ana wapere kukara mukuronambunga ndi mukwafimbunga? (b) Ngapi mutaro gwetu nonompo nayi lirwanesa noMatjangwa?

16 Mompo zetu, vadinkantu wovagara nampo kuvatara asi kwato mulyo. Ngoyitundwamo, vakuronambunga kuvhura va dire kuhorowora vadinkantu ava va deura mombungakriste mokuninka va kare vakwafimbunga ndi vakuronambunga. Vakuronambunga va hepa kudiworoka asi moBibeli kapi va tumbura mo nomvhura edi ga hepa kukara nado muntu mokukara mukwafimbunga ndi mukuronambunga. (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tit. 1:5-9) Nsene mukuronambunga a kwama nompo, kulikida asi kapi ana kukwama Matjangwa. Vakuronambunga va hepa kuhorowora vanavazinyetu wovadinkantu kuliza noNonkango daKarunga, nye kapisi va kwame malizuvho gawo ndi mpo.—2 Tim. 3:16, 17.

17 Tu tareni omu nompo adi ninkisa vakuronambunga va dire kupangura nawa. Mosirongo simwe, mukwafimbunga gumwe kwa mu pere yitumbukira yoyinzi. Nampili ngomu vakuronambunga va yi kwatesere ko asi munazinyetu ogo kwa sikisire mo yihepwa mokukara mukuronambunga, simpe kapi va mu horowere. Vakuronambunga wovakurupe kwa tente asi age nga moneka ngwendi munona. Ehudi, munazinyetu ogo kapi va mu pere situmbukira oso morwa emoneko lyendi. Nkareso ozo kuna lihanene nakunye. Ayo mulyo asi tu kwame Matjangwa nye kapisi nompo ndi mutaro gwetu. Nsene tu yi rugana oyo ngatu kwama Jesus pokudira kupangura kuliza neyi tuna kumona.

PANGURA PAUHUNGA

18, 19. Yisinke natu rugana yipo tu tare vanavazinyetu ngamoomu a va tara Jehova?

18 Nampili ngomu twa dira kusikilira mo, nose kuvhura tu tare vanavazinyetu ngomu a va tara Jehova. (Yirug. 10:34, 35) Nye pwa hepa elituromo mokuyirugana oyo ntani twa hepa kuresa Bibeli nkenye ezuva. Nsene tu sikisa mo eyi tuna kuresa moBibeli, ose ngatu vhura kusikisa mo mpango zaJesus mokudira kupangura kuliza neyi atu mono.—Joh. 7:24.

19 Ntaantani tupu Hompa gwetu Jesus Kristusa nga ya pangure vantu navenye pauhunga nye kapisi kuliza neyi a mono ndi eyi a zuvhu. (Jes. 11:3, 4) Oso ngasi ka kara siruwo sosiwa sili.