Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 31

Tu twikireni kudidimika

Tu twikireni kudidimika

“Morwa rwangesi ose nokufa si unye.”—2 KOL. 4:16.

RUSUMO 128 Didimika dogoro kouhura

ETWAROMO *

1. Yisinke va hepa kurugana Vakriste yipo va ka gwane eparu komeho?

VAKRISTE kuna kuduka melirombero lyokukagwana eparu. Yi kare asi ntani tuna kutameka kukarera Jehova ndi nare twa tameka, twa hepa kutwikira kuduka yipo ngatu ka ndembure melirombero. Epukururo eli ga geve mupositoli Paurusa koVakriste womoFilipi kuvhura kutuvatera tu ka ndembure marumbasano. Apa Paurusa ga tjangerere mbilive Vakriste womoFilipi, awo vamwe nare va tameka kukarera Jehova nomvhura dononzi. Awo ngava karere Jehova noulimburukwi nye simpe Paurusa kwa va korangedere va twikire kudidimika. Age kwava harerere va kwame sihonena sendi pokuduka va “vyukilire kositambo.”—Fil. 3:14.

2. Morwasinke mapukururo aga ga geve Paurusa koVafilipi ga karerere nomulyo?

2 Mapukururo aga ga geve Paurusa koVafilipi kwa kere nomulyo. Konyima zapa va tulisire po mbungakriste ozo, vanavazinyetu womoFilipi kwa ligwanekerere nomahepeko. Momvhura 50, Jehova kwa tumine Paurusa naSirasa va ‘rute va ze moMakedoniya.’ Awo yipo va zire koFilipi nokukazuvhisa mbudi zongwa. (Yirug. 16:9) Apa va ka sikire, awo kwa ka gwene mukadi gedina Lidiya ogu ga va ‘purakenene,’ ntani Jehova kwa ‘zegwilire mutjima gwendi’ yipo a zuvhe mbudi zongwa. (Yirug. 16:14) Konyima, age kwa gwene ekuho kumwe nava vemembo lyendi. Nye eyi kapi ya hafesere Muzonaguli. Vagara womositata oso tava kwata Paurusa naSirasa nokuvatwara kovaporosi nokuvarundira asi kuna kureta ndjorongani. Makura oPaurusa naSirasa tava va toona nokuvatura modorongo ano konyima tava va pangere va tunde mo mositata. (Yirug. 16:16-40) Awo va hagekere kuzuvhisa ndi? Hawe! Ngapi kuhamena vanavazinyetu womombungakriste zompe ezi va tulisire po? Vanavazinyetu owo, nawo kwa tulire po sihonena sosiwa pokulididimikira! Yosili, sihonena saPaurusa naSirasa kwa va korangedere.

3. Yisinke ga dimbwilire Paurusa ntani mapuro musinke natu ka zogera?

3 Paurusa kwa tokomenene kulididimikira. (2 Kol. 4:16) Age ga yi divire asi mokutwikira kulimburukwa Jehova dogoro konomfa dendi, ntudi ga hepere kudemenena kositambo sendi. Yisinke natu lirongera ko kosihonena saPaurusa? Yihonena musinke yomosiruwo setu ayi likida asi kuvhura yi tu tompoke kudidimika nampili momaudigu? Ntani ngapi ehuguvaro lyetu lyokomeho nali tu vatera tu twikire kudidimika?

OMU NASI TU VATERA SIHONENA SAPAURUSA

4. Ngapi omu Paurusa ga twikilire kuzuvhisa nampili ngomu ga kere moukaro woudigu?

4 Gazadara ko moukaro ou ga kere Paurusa apa ga tjangerere Vafilipi. Age kwa kere modorongo zemembo moRoma. Age kapi ga kere noumanguruki wokuza a ka zuvhisire vantu. Nye nampili ngoso, age kwa zuvhisilire vantu ava ngava mu dingura nokutjanga nombilive di ze konombungakriste. Ngwendi Paurusa, naina sinzi soVakriste ava ayi dili kutompoka kupwaga momambo gawo, kuzuvhisira vantu ava ava va dingura. Awo hena kutjanga nombilive kovantu ava atu dili kugwana pomambo gawo.

5. Kuliza nononkango daPaurusa edi da kara moVafilipi 3:12-14, yisinke ya mu vaterere a twikire kudidimika?

5 Paurusa kapi ga pulisilire yininke yoyidona ndi yoyiwa yi mu donganese mokukarera Jehova. Age kwa tente asi: ‘Kudivara yanare’ kwa mu vaterere a ‘kondjere yokomeho.’ (Resa Vafilipi 3:12-14.) Yininke musinke yimwe ngano ya vhulire kudonganesa Paurusa? Sokuhova, komeho a ya kare Mukriste age kwa tompwere yoyinzi ngoMujuda. Nye age kwa tere yininke oyo asi “yomawoko-woko tupu.” (Fil. 3:3-8) Sauvali, age kapi ga pulisilire monkedi omu ga tekwire nare Vakriste yi mu ninkise a dire kulitura mo unene mokukarera Jehova. Sautatu, age kapi ga lizuvhire asi kapisi hepero a liture mo morwa ga ruganena unene Jehova. Paurusa kwa litulire mo unene mokuzuvhisa nampili ngomu sa mu tekerere sikepa, nokumutura modorongo nokumutoona. Ntani poyiruwo yimwe age kapi ga kere nonondya noyidwara. (2 Kol. 11:23-27) Nampili ngomu Paurusa ga tompwere yoyinzi nokumuhepeka, age kwa twikilire ngorooro kukarera Jehova. Nose twa hepa kurugana yokulifana.

6. Yininke musinke yimwe “yanare” eyi twa hepa kudivara?

6 Ngapi omu natu honena Paurusa ‘pokudivara yininke yanare’? Vamwe vetu nampo kulizuvha unzoni kononzo edi twa rugene nare. Nsene yimo o lizuvhu ngoso, litulira po siruwo mokukonakona kuhamena nzambo zaJesus zosizoweseso. Nsene tu teda ko kweyi tuna kulironga ntani nokukanderera, ayo ngayi tu vatera tu dire kulizuvha unzoni kononzo detu danare edi ga tu gusira po Jehova. Tu tareni hena eyi natu lirongera ko kwaPaurusa. Nampo vamwe kwa siga yirugana eyi ngano ya va ninkisa va kare nongawo yipo va liture mo unene moyirugana yoUhompa. Nsene twa yi rugana oyo, kuvhura tu divare yanare pokudira kulivera konompito edi twa zumbanesa ndi? (Num. 11:4-6; Muud. 7:10) ‘Yininke yanare’ eyi twa siga kwa kwatera mo maudigu aga twa lididimikilire nare ntani neyi twa tompora. Nsene tu gazadara ko omu Jehova ga tu vatera nokututungika ayo nga yi tu vatera tu hedere pepi naGuhyetu. Nampili ngoso, kapisi yi tu ninkise tu lizuvhe asi kapisi hepero tu liture mo unene morwa twa ruganena Jehova unene.—1 Kol. 15:58.

Mokukagwana mwenyo gwanarunye, twa hepa kudemenena kositambo setu nokunyokera po madonganeso (Tara paragarafu 7)

7. Kuliza no-1 Vakolinte 9:24-27, yisinke natu rugana yipo tu ka gwane mwenyo gwanarunye? Yi fanekesa.

7 Paurusa ga kwete egano eyi ga tembe Jesus apa ga uyungire asi: “Omu kondje.” (Ruk. 13:23, 24) Age ga yi divire asi ga hepa kukondja dogoro konomfa dendi ngwendi moomu ga yi rugene Jesus. Paurusa kwa hetakanesere eparu lyoVakriste kovaduki. (Resa 1 Vakolinte 9:24-27.) Muduki kukara nositambo sokukandembura ntani kapi a pulisire yininke yi mu donganese. Pasihonena, nonzira dimwe edi ava dukire vaduki kwa pitira modoropa omu mwa kara yitora, nayimwe eyi nayi vhura kuvadonganesa. Kuvhura muduki a sikame nokutara eyi vana kurandesa mositora ndi? Kapi ta yi rugana oyo nsene ana hara kukandembura. Nose twa hepa kunyokera po madonganeso ngomu tuna kuduka melirombero lyokukagwana mwenyo gwanarunye. Nsene tu demenena kositambo setu nokukondja ngwendi moomu ga yi rugene Paurusa, ose ngatu ka ndembura.

OMU NATU TWIKIRA KUKARERA JEHOVA NAMPILI MOMAUDIGU

8. Yininke musinke yitatu natu ka zogera ngesi?

8 Ngesi tu zogereni yininke yitatu eyi nayi vhura kutuninkisa tu tengure monyima. Sokuhova kuna kara apa ayi dili kusika mo eyi atu ndindire, sauvali kuna kara ukurupe nouvera, ntani sautatu kuna kara maudigu gokudira kuhaga. Ose kuvhura tu gwanene mo uwa nsene tu konakona eyi ya vatera wopeke va lididimikire maudigu aga.—Fil. 3:17.

9. Ngapi atu lizuvhu apa ayi dili kusika mo eyi twa ndindira?

9 Apa ayi dili kusika mo eyi twa ndindira. Natuvenye kuna kundindira eyi ga tu tumbwidira Jehova. Apa muporofete Habakuku ga here asi Jehova a guse po udona moJuda, Jehova kwa mu tanterere a twikire ‘kundindira.’ (Hab. 2:3) Nye apa ayi dili kusika mo yininke eyi twa ndindira, ayo kuvhura kutuninkisa tu dire kukara hena nomupampi ntani kuvhura kutudompesa. (Yis. 13:12) Udigu ou kwa horokere koyiha yomvhura 1914. Sinzi soVakriste wovagwavekwa kwa ndindilire asi ngava za meguru mo-1914. Nye apa ya dilire kuhoroka, yisinke va rugene Vakriste wovalimburukwi?

Eyi ga ndindilire Royal Spatz namukadendi Pearl kapi ya sikire mo mo-1914, nye awo kwa twikilire kukarera Jehova nomvhura dononzi (Tara paragarafu 10)

10. Yisinke va rugene valikwali vamwe apa ya dilire kusika mo eyi va ndindilire?

10 Koneka sihonena sovanavazinyetu vavali ava va ligwanekerere noudigu owo. Munazinyetu Royal Spatz kwa gwene ekuho mo-1908 apa ga kere nonomvhura 20. Age kwa ndindilire asi ntaantani a ze meguru. Apa ga pulire mukadona gwendi gedina Pearl mo-1911 asi va likware, age kwa mu tanterere asi: “Nove wa yi diva eyi nga yi horoka mo-1914, twa hepa kulikwara usimbu.” Eyi ngesi ya ninkisire valikwali ava va hageke kukarera Jehova apa va dilire kugwana mfeto zawo zokuza meguru mo-1914 ndi? Hawe, morwa awo kwa here po unene kurugana mpango zaJehova kupitakana kugwana mfeto. Awo kwa tokomenene kukarera Jehova nedidimiko. Royal naPearl kwa twikilire kukarera Jehova noulimburukwi nomvhura dononzi dogoro konomfa dawo. Nampo nove kuna kundindira nononkondo apa Jehova nga ka zeresa edina lyendi nokukasikisa mo matumbwidiro gendi. Kara nehuguvaro asi Jehova nga ka yi sikisa mo nayinye posiruwo esi ga tura po. Ano ngesi, tu twikireni kukarera Jehova ntani twa ha pulisira nkenye eyi twa ndindira yina kudira kusika mo yi tu tengwide monyima.

Nampili ngomu ga kurupire, Arthur Secord (efano korumoho) age kwa here kukarera Jehova paapa ga hulira. (Tara paragarafu 11)

11-12. Morwasinke natu twikilira kukarera Jehova nampili moukurupe ndi kuna kuvera? Gava sihonena.

11 Ukurupe ntani uvera. Mokulisiga novaduki, ose kapi twa hepa kukara nomarutu gomawa yipo tu twikire kukarera Jehova. Sinzi sovanavazinyetu wovakurupe nava ava vere simpe kuna kuhetekera ko kuruganena Jehova momunene. (2 Kol. 4:16) Pasihonena, apa munazinyetu Arthur Secord * ga kere nonomvhura 88, posiruwo oso age ga rugana moBeteli ure wonomvhura 55. Age nga vere ntani kapi ga kere nononkondo. Ezuva limwe munazinyetu gomukadi gonesa moBeteli kwa zire a ka mu pakere mbili. Munazinyetu ogo kwa tanterere Secord asi: “Munazinyetu Secord, yinzi mwa ruganena Jehova meparu lyeni.” Nye nampili ngoso, Arthur kapi ga demenene kweyi ga tompora. Ta mu tara nokumenyuna makura ta uyunga asi: “Usili ono kuuyunga. Nye yomulyo po kapisi eyi twa tompora nye eyi tuna kurugana ngesi ntani nokomeho.”

12 Nampo ove kwa karera Jehova siruwo sosire, ano ngesi uvera kuna kukuninkisa o dire kuruganena Jehova unene ngwendi nare. Kapisi yi ku guvise nsene nove kuna kara moukaro ou. Kara nehuguvaro asi Jehova kapi nga divara eyi wa mu ruganena. (Heb. 6:10) Diworoka asi eyi atu tompora kapisi yiyo yelike ayi likida asi twa hara Jehova. Nye ose kulikida hena asi twa hara Jehova pokukara nonkareso zongwa ntani nokurugana eyi tuna kuvhura kuliza nononkondo detu. (Koros. 3:23) Jehova kukwata egano ukaro wetu ntani age kapi a ndindire ko kwetu yoyinzi.—Mar. 12:43, 44.

Anatoly Melnik namukadendi Lidiya kwa lididimikira maudigu gomanzi (Tara paragarafu 13)

13. Ngapi omu sihonena saAnatoly naLidiya sina kutukorangeda tu liture mo unene nampili ngomu tuna kuligwanekera nomaudigu gomanzi?

13 Maudigu gokudira kuhaga. Vakareli vamwe vaJehova kwa lididimikira maudigu nomvhura dononzi. Pasihonena, apa Anatoly Melnik * ga kere nonomvhura 12, oguhwe kwa va kwete moMoldova nokuvatura modorongo ntani kwa va tumine kokamba zounkwate moSiberia, ezi za kere ure wonokilometa 7 000 nepata lyawo. Konyima zomvhura zimwe, Anatoly nozina ntani nozinakuru nawo kwa va tumine kounkwate koSiberia. Mwaza siruwo, awo va ya tamekere kuza komapongo gomomukunda gopopepi, nye va hepere kugenda nokilometa 30 moyiterengenze ntani ako utenda unene. Konyima zosiruwo, munazinyetu Melnik kwa sigire mukadendi namunwendi gomukeke velike morwa kwa mu tulire hena modorongo ure wonomvhura ntatu. Nampili ngomu va ligwanekerere nomaudigu, Anatoly nepata lyendi kwa twikira kukarera Jehova noulimburukwi. Anatoly ngesi nomvhura dendi 82 ntani age gumwe gomoKomitiye zoBeteli moCentral Asia. Ngano nose tu honeneni Anatoly naLidiya, pokurugana paapa twa hulira nokulididimikira maudigu ngesi ngwendi moomu twa yi rugene nare.—Gar. 6:9.

DEMENENA KEHUGUVARO LYOGE LYOKOMEHO

14. Yisinke ga dimbwilire Paurusa eyi ga hepere kurugana mokukagwana mfeto zendi?

14 Paurusa kwa kere nehuguvaro asi nga sikisa mo sitambo sendi nokukagwana mfeto. Mokumona asi age kwa kere mugwavekwa, age kwa ndindilire a ka gwane ‘mfeto ezi ga mu zigidira Karunga.’ Nye mokukagwana mfeto ozo age ga yi dimbwilire asi ga hepa ‘kuvyukilira kositambo’ ndi kulitura mo. (Fil. 3:14) Paurusa kwa tanterere Vafilipi sifanekeso somuduki mokuvavatera va demenene kositambo sawo.

15. Ngapi Paurusa ga ruganesere sifanekeso sounamvharerwa mokukorangeda Vafilipi?

15 Paurusa kwa diworokesere Vakriste wovagwavekwa womoFilipi asi awo vanamvharerwa vemeguru. (Fil. 3:20) Morwasinke ya karerere nomulyo kwawo? Momazuva gawo, unamvharerwa woSiroma kwa kere nomulyo gomunene. * Nye Vakriste wovagwavekwa kwa kere nounamvharerwa wouwa po unene kupitakana woSiroma. Unamvharerwa wemeguru kwa kere nomulyo unene. Eyi yiyo Paurusa ga korangederere Vafilipi asi ‘ukaro wawo u lize nombudi zongwa zaKristusa.’ (Fil. 1:27) Vakriste wovagwavekwa neina nawo kutura po sihonena sosiwa ngomu vana kulitura mo unene yipo va ka gwane mfeto zawo meguru.

16. Yi kare asi ose ngatu ka parukira meguru ndi pevhu, yisinke natu twikira kurugana kuliza noVafilipi 4:6, 7?

16 Yi kare asi ose ngatu ka parukira meguru ndi pevhu, twa hepa kulitura mo unene yipo tu ka gwane mfeto ozo. Yi kare asi yisinke tuna kupita ngesi, twa ha pulisira yininke yanare ndi nkenye eyi yi tu kondere mokutura po ezokomeho. (Fil. 3:16) Nampo eyi twa ndindira kuna kumoneka ngwendi kapi yina kusika mo usimbu ndi ose ngesi tuna kurupa ndi kuvera-vera. Nampo ose kwa lididimikira maudigu nomvhura dononzi. Yi kare asi moukaro musinke tuna kara, ‘twa ha kara nosinka soyuma.’ Nye ngano tu kanderereni kwaJehova, ano age nga tu pa mbili ezi za pitakana nonkondo detu.—Resa Vafilipi 4:6, 7.

17. Yisinke ngatu ka zogera mosirongwa sokukwama ko?

17 Ngwendi moomu tupu muduki a kondjo unene nokulitura mo nsene pepi nokukandembura ana kara, tu litureni mo nose unene nokukara nositambo sokukagwana mwenyo gwanarunye. Kuliza noukaro wetu, tu twikireni kukondja dogoro ngatu ka gwane mauwa aga gana kutundindira. Yisinke nayi tu vatera yipo tu twikire kulididimikira? Sirongwa sokukwama ko, ngasi ka tu vatera tu litulire po yitambo yoyiwa yipo tu “wape kuhorowora yoyiwa po.”—Fil. 1:9, 10.

RUSUMO 79 Va ronga va pame

^ para. 5 Yi kare asi siruwo sokuhura kupi twa karera Jehova, twa hepa kutwikira kukura pampepo nokuwapurura ukareli wetu. Mupositoli Paurusa kwa korangedere Vakriste vakwawo va twikire kudidimika. Mbilive ezi ga tjangerere Vafilipi nose kuvhura kutuvatera tu lididimikire meparu. Sirongwa esi tasi ka likida omu natu sikisa mo nonkango daPaurusa.

^ para. 11 Tara esimwititi lyamunazinyetu Secord, lyosiparatjangwa asi: “Omu na kwatesere ko Ukareli wousili,” moRuhungu 15 Pembagona 1965 moRuingilisa.

^ para. 13 Tara esimwititi lyamunazinyetu Melnik lyosiparatjangwa “Kwa ronga nge kutundilira unona ni hare Karunga” moAwake! zomo-22 Sikukutu 2004 moRuingilisa.

^ para. 15 Mokumona asi sitata soVafilipi ngava si pangere Varoma, vantu womoFilipi nawo kwa kere nounamvharerwa woSiroma. Yipo nye, awo va kwete egano sifanekeso saPaurusa.