Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Papara Uhompa kapisi emona

Papara Uhompa kapisi emona

“Hoveni kupapara Untungi waKarunga, makura yininke eyi nayinye ngava yi mu gwederera po.”—RUK. 12:31.

MARUSUMO: 40, 98

1. Elisigo musinke lya kara po pokatji koyininke eyi twa hepa ntani neyi twa hara?

EYI twa hepa ose vantu yisesu nye eyi twa hara yinzi unene. Sinzi sovantu kapi va diva elisigo pokatji koyininke eyi twa hepa ntani neyi twa hara. Elisigo musinke lya kara po? Yihepwa yininke eyi twa hepa yipo tu paruke ngwendi mararo nondya ntani yidwara. Eyi twa hara kuvhura tu yi weke nye kapi ya kara hepero meparu.

2. Yininke musinke yimwe va hara vantu?

2 Eyi va hara vantu kwa lisiga kuliza nokuvatunga. Moyirongo yimwe, wovanzi kwa hara kugwana yimaliwa va rande selefoni ndi etuwa ndi va rande evango va dikire po nzugo. Moyirongo yapeke vantu kwa hara kuranda yipako yondiro ndi nzugo zonene ndi etuwa lyondiro. Yi kare asi yininke oyo tuna yi hepa ndi tuna kara noyimaliwa yokuyiranda, kapisi tu hare unene kulipongaikira yininke yoyinzi.

TAKAMESA EDOWO LYEMONA

3. Yisinke edowo lyemona?

3 Yisinke edowo lyemona? Kulitura mo unene moyininke yopanyama kupitakana mweyi yopampepo. Kudowokera emona kulikida eyi ga hara unene muntu ndi eyi a kondjere meparu lyendi. Edowo olyo kuninkisa muntu a hare kulipongaikira yininke yoyinzi. Muntu ga dowokera emona kuvhura a dire kukara noyimaliwa yoyinzi ndi a rande yininke yondiro. Nampili muntu goruhepo nage kuvhura a kare nedowo olyo makura yi mu ninkise a dire kupapara Uhompa muhowo.—Heb. 13:5.

4. Ngapi Satana a ruganesa ‘edowo lyomeho’?

4 Satana kuruganesa nongesefa domouzuni ou a tu zede yipo tu pure asi mokuhafera eparu twa hepa kuweka yininke yoyinzi. Age ga diva kuruganesa ‘edowo lyomeho.’ (1 Joh. 2:15-17; Gen. 3:6; Yis. 27:20) Mouzuni ou kwa kara mo yininke yokulisiga-siga, ano yimwe kuvhura kutuzeda. Wa randa rumwe sininke esi wa mwene vana kutjingisa ndi vana kurandesa mositora ndi? Konyima wa ya yi dimbwilire asi kapi sa kere hepero meparu lyoge ndi? Yininke yangoso kudigopesa eparu lyetu ntani ta yi tu rorora. Ayo kuvhura yi tu donganese tu dire kugwana siruwo sokulironga Bibeli nokuliwapaikira nokuza komapongo ntani kulihameka nkenye apa mokuzuvhisa. Mupositoli Johanesa kwa geve erondoro asi: “Uzuni ngau zonauka po kumwe nomadowo gawo nagenye.”

5. Yisinke nayi vhura kuhorokera owo ava ruganesa nonkondo dawo nadinye mokulipongaikira emona?

5 Satana kuna hara tu karere emona kupitakana Jehova. (Mat. 6:24) Owo ava ruganesa nonkondo dawo nadinye mokulipongaikira emona awo kapi ava hafa nye kulizweka vene momaruhodi gomanene. (1 Tim. 6:9, 10; Ehor. 3:17) Jesus kwa yi fanekesere oyo komukuni. Age kwa uyungire asi nsene nkango zoUhompa va ‘zi kuna momega, madowo goyininke nayinye peke tayi wiza mo, tayi sini nkango, makura zi dire kureta mbuto.’—Mar. 4:14, 18, 19.

6. Yisinke tuna lirongere ko kwaBaruku?

6 Tu tareni sihonena saBaruku, hamutjanga gwaJeremiya. Apa sa sikire mo siruwo sokuzonagura Jerusarema, Baruku kwa tamekere “kulipaparera yininke yoyinene” eyi ya dilire kukara nomulyo. Age ngano ga huguvarere metumbwidiro lyaJehova asi: “Mwenyo goge ngani gu parura.” (Jer. 45:1-5) Karunga kapi ga poperere emona lyovantu mositata esi va zonagwire. Ngomu uhura una kuhedera pepi, esi kapisi siruwo sokulipongaikira emona lyenzi. Twa ha gazara asi ngatu ka pita moudigu wounene noyiweka yetu yi kare asi twa yi hara ndi mulyo unene kwetu.—Yis. 11:4; Mat. 24:21, 22; Ruk. 12:15.

7. Yisinke natu ka konakona ntani morwasinke?

7 Jesus kwa geve mapukururo omu natu gwana yihepwa yetu twa hana kudowokera emona ndi tu lipakere unene sinka. Mapukururo ogo kwa ga geve pEudiso lyopoNdundu. (Mat. 6:19-21) Tatu ka resa nokukakonakona eyi va tjanga mwaMateusa 6:25-34. Mapukururo ogo ngano ga tu tumangede ‘tu papare Uhompa’ kapisi emona.Ruk. 12:31.

JEHOVA KUTUPA EYI TWA HEPA

8, 9. (a) Morwasinke natu dilira kulipakera sinka unene kuhamena yihepwa yetu? (b) Yisinke ga divire Jesus kuhamena vantu noyihepwa yawo?

8 Resa Mateusa 6:25. Jesus kwa tanterere vantu asi “walye omu lipakere nomwenyo deni nomarutu geni sinka.” Jesus ga divire konda zeyi va dilire ngano kulipakera sinka. Nsene muntu a lipakera unene sinka kuhamena yihepwa yendi kuvhura kumuninkisa a divare yininke yopampepo, eyi ya kara nomulyo unene. Jesus kwa kere nosinka novarongwa vendi yiyo ga va rondwere yikando yine peudiso kuhamena nkareso ozo.—Mat. 6:27, 28, 31, 34.

9 Morwasinke Jesus ga uyungilire asi kapisi tu lipakere sinka seyi natu lya ndi natu nwa ndi natu dwara? Nani yininke oyo kapi twa yi hepa meparu ndi? Yimo, twa yi hepa. Ano nsene kapi tuna kuyigwana kuvhura tu kare nosinka. Jesus ga yi divire oyo. Age ga divire yihepwa yovantu. Ntani ga divire maudigu aga ngava ya pita varongwa vendi “pomazuva gopouhura,” apa ngapa kara “yiruwo yoyidigu.” (2 Tim. 3:1) Maudigu ogo kwa kwatera mo epiro yirugana, udigu woyikweparu, nzara ntani noruhepo rorunene. Nye Jesus ga yi divire hena asi ‘mwenyo gwa pitakana nondya ntani rutu rwa pitakana yidwara.’

10. Yisinke ga rongere Jesus vasikuli vendi nava vhura kutura muhowo meparu?

10 Meudiso lyendi, Jesus kwa tanterere vantu va kanderere kwaGuhyetu gemeguru a va pe yihepwa yawo. Age kwa va tanterere va kanderere asi: “Tu pa naina nondya detu dankenye ezuva.” (Mat. 6:11) Ntani sikando simwe ga uyungire hena asi: “Tu pa nkenye ezuva nondya edi twa hepa.” (Ruk. 11:3) Nye kapi yina kutanta asi twa hepa kugazadara unene kuhamena yihepwa yetu. Mekanderero lyoolyo, Jesus kwa likidire asi Uhompa waKarunga yiwo natu tura muhowo meparu. (Mat. 6:10; Ruk. 11:2) Mokuhengagwida ava ga uyungisire, Jesus kwa tumbwire eyi ayi likida asi Jehova kutupakera mbili.

11, 12. Yisinke tuna lirongere ko omu Jehova a pakere mbili yidira? (Tara efano pepenuno 7.)

11 Resa Mateusa 6:26. Twa hepa ‘kutara koyidira.’ Ayo kulya enyango nonombuto noyimbumburu ndi maginyo. Yidira ayo yinunu nye kulya unene. Nye kapi ayi limi ndi yi kune. Jehova kuyipa nayinye eyi ya hepa. (Epis. 147:9) Pwa kara nondya dononzi. Age kapi a yi retere nondya, nye yene ya hepa kuza yi ka papare.

12 Jesus ga yi divire asi oGuhwe kapi tava vhuru kupa tupu yidira nondya va hana kupakera mbili vantu. [1] (1 Pet. 5:6, 7) Jehova kapi ta tu retere nondya, nye ta tu tungike nsene tu litura mo mokulima ndi kurugana yipo tu gwane yimaliwa yokuranda yihepwa yetu. Nsene kuna kuhepa, Jehova kuvhura a tumangede wopeke va tu vatere. Nampili ngomu Jesus ga dilire kutumbura oku yidira ayi gwana mararo, Jehova ga yi pa udivi noyininke yipo yi tunge yikorogo. Mokulifana, Jehova kuvhura a tu vatere tu gwane mararo.

13. Yisinke yina kulikida asi ose twa pitakana yidira mefumano?

13 Jesus kwa pulire ava ga uyungisire asi: “Nani one kapi mwa yi pitakana [yidira] mefumano?” Age kwa uyungire nonkango odo morwa ga divire asi ta ya fire vantu. (Hetakanesa Rukasa 12:6, 7.) Sizoweseso saKristusa kwa si geve kovantu tupu. Jesus kapi ga fililire yidira, nye nyose ga fililire yipo ngatu ka gwane mwenyo gwanarunye.—Mat. 20:28.

14. Yisinke a dili kuvhura kurugana muntu ogu a lipakere unene sinka?

14 Resa Mateusa 6:27. Morwasinke Jesus ga uyungilire asi muntu ogu a kara nosinka unene kapi a vhuru kugweda ko koukaro wendi kazuva kamwe? Morwa kulipakera unene sinka kuhamena yihepwa yetu yankenye ezuva kapi ngayi tu vatera tu paruke siruwo sosire, nye kuvhura ngatu fe usimbu.

15, 16. (a) Yisinke natu lirongera ko ‘konombya domosanzara’? (Tara efano pepenuno 7.) (b) Mapuro musinke twa hepa kulipura, ntani morwasinke?

15 Resa Mateusa 6:28-30. Natuvenye kwa hara kudwara nawa, unene po moyirugana yokuzuvhisa ndi komapongo ndi koyigongi. Nye hepero ‘tu lipakere sinka soyidwara’ ndi? Mokutuvatera, Jesus kwa ruganesere sifanekeso seyi ga sita Jehova. Kuhamena yidwara, kuvhura tu lirongere ko yoyinzi ‘konombya domosanzara.’ Jesus kwa tembe konombya donongwa dokulisiga-siga. Nombya kapi adi honzo nye ado nkenye apa kumoneka nawa. “NaSaromo si googu kapi nga dwara mountungi wendi mudima, a fane po nampili mbya zimwe.”

16 Morwasinke Jesus ga uyungilire asi: “Ano Karunga, ogu a dwareke wayi . . . , omu na dira kumudwareka mu pitakane wayi, one vepurogona?” Morwa varongwa vendi kwa kere nepuro lyesesu. (Mat. 8:26; 14:31; 16:8; 17:20) Va hepere kukara nepuro lyokupama nokuhuguvara mwaJehova. Ose ngapi? Twa kara nepuro lyokupama asi Jehova ga kara nononkondo neharo lyokutupa eyi twa hepa ndi?

17. Yisinke nayi vhura kuzonagwisa po elikwakatano lyetu naJehova?

17 Resa Mateusa 6:31, 32. Twa ha fana ngwendi “vapagani,” ava va dira kukara nepuro mwaGuhyetu ogu a pakere mbili ava ava tura Uhompa muhowo meparu lyawo. Nsene tu hara kulipongaikira ‘yininke nayinye eyi vapagani ava lipakere sinka,’ nga yi zonagwisa po elikwatakano lyetu naJehova. Nye nsene tu tura muhowo yirugana yoUhompa meparu lyetu, Jehova nga tu pakera mbili. Nsene tu huguvara mwendi ngayi tu gwanena po eyi twa kara nayo ‘nondya nomudwaro’ ndi mararo.—1 Tim. 6:6-8.

OVE KUNA KUTURA UHOMPA WAKARUNGA MUHOWO NDI?

18. Yisinke ga diva Jehova kutuhamena, ntani yisinke nga tu ruganena?

18 Resa Mateusa 6:33. Varongwa vaKristusa va hepa kutura nkenye apa Uhompa muhowo meparu lyawo. Nsene tu yi rugana oyo, Jesus kwa tente asi: ‘Yininke eyi nayinye ngano ngava yi mu gwederera po.’ Morwasinke ga uyungilire ngoso? Movelise 32 ga fatwilire asi: “Guhyeni gemeguru ga diva asi nayinye eyi mwa yi hepa.” Jehova ga diva siruwo esi natu hepa nondya noyidwara nomararo komeho tu ka yi nongonone. (Fil. 4:19) Age ga diva siruwo esi ngayi kurupa yikoverero yetu. Ntani ga diva nondya nomararo aga twa hepa kuliza novantu vemepata lyetu. Jehova nga tu pa eyi twa hepa.

19. Morwasinke natu dilira kulipakera sinka seyi yokomeho?

19 Resa Mateusa 6:34. Jesus kwa uyungire sikando sauvali asi: “Yipo nye nomu dilira kulipakera sinka.” Age kwa here tu huguvare unene mwaJehova asi nga tu vatera morwa nkenye ezuva nayalyo. Nsene muntu a lipakera sinka unene seyi yokomeho, age nga lihuguvara mwene kupitakana Karunga ntani ngayi zonagwisa po elikwatakano lyendi naJehova.—Yis. 3:5, 6; Fil. 4:6, 7.

PAPARA TANKO UHOMPA, JEHOVA NGA GWEDERERA KO NAYINYE

Tura po marunduruko meparu lyoge yipo o demenene koyirugana yoUhompa. (Tara paragarafu 20)

20. (a) Sitambo musinke no vhura kukondjera? (b) Yisinke no rugana o ture po marunduruko meparu lyoge?

20 Twa ha hepeka siruwo setu mokukondjera yininke yopanyama. Nye tu kondjereni yitambo yopampepo. Pasihonena kuvhura o dirukire kombungakriste oku kuna hepa vazuvhisi. Ndi kuvhura o rugane uzuvhisi wokukarerera. Nsene ove o muzuvhisi gokukarerera, kuvhura o ture mo ehundiro lyokuza koSikora sovazuvhisi woUhompa. Ndi kuvhura o vatere mazuva gamwe koBeteli ndi komberewa zetoroko ndi mokutunga Yinyanga yoUhompa. Gazadara ko eyi no vhura kurugana yipo o ture po marunduruko meparu lyoge o lihameke mo unene moyirugana yoUhompa. Konakona nawa kakende “ Omu no tura po marunduruko meparu lyoge,” ntani eyi no vhura kurugana o sikise mo sitambo soge.

21. Yisinke nayi ku vatera o hedere pepi naJehova?

21 Jesus ga divire nawa eyi ga uyungilire asi tu papare Uhompa kapisi emona. Nsene tu yi rugana oyo kapi ngatu lipakera sinka kuhamena yihepwa yetu. Ose ngatu hedera pepi naJehova pokuhuguvara mwendi ntani pokudira kurandanga nkenye eyi tuna kumona nampili tuna kara noyimaliwa. Kutura po marunduruko meparu lyetu ngayi tu vatera tu ka ‘gwane mwenyo gwanarunye gosili.’—1 Tim. 6:19.

^ [1] Mokukwata egano eyi Jehova pamwe a pulisire Mukriste a dire nondya dokugwanena po, tara “Mapuro gokutunda kovaresi” moRuhungu 15 Sitarara 2014 pepenuno 22.