Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Takamesa yigazo yokomutjima

Takamesa yigazo yokomutjima

Bibeli kutanta asi: ‘Mutjima gwa vera unene, gwa tjinda kuveruka.’ (Jer. 17:9) Apa mutjima gwetu agu tokomene sininke, ose kugwana nokonda dokusikisa mo magazaro ogo.

Matjangwa kwa tu rondora asi: “Momutjima yimo amu tundu magazaro gomadona nedipago noruhonda nederengo nowidi, noyimpempa nokuswaura Karunga.” (Mat. 15:19) Mutjima gwetu kuvhura kutukumbagera nokutuninkisa tu rugane eyi ya lilimba nompango zaKarunga. Pamwe kuvhura tu dire kuyidimburura dogoro konyima zokurugana udona. Yisinke nayi tu vatera tu dimburure yigazo yokomutjima gwetu komeho tu rugane udona?

NGAPI NO DIMBURURA YIGAZO YOGE YOKOMUTJIMA?

Ngapi omu kuresa Bibeli nkenye ezuva ayi kundama mutjima gwetu?

Resa Bibeli nkenye ezuva ntani teda ko kweyi azi tanta.

Mupositoli Paurusa kwa tjenge asi: “Nonkango daKarunga kwa kara nomwenyo nononkondo. Ado kwa twepa da pitakana rufuro ronomemo mbali. Ado kuhwilira tadi hangura mwenyo kompepo.” Nonkango daKarunga edi da kara moBibeli “kupangura matedo noyigazo yokomutjima.” (Heb. 4:12) Apa atu lirongo Bibeli, twa hepa kukonakona magazaro noyirugana yetu yipo tu dimburure yigazo yokomutjima. Ayo ya kara nomulyo kuresa Nonkango daKarunga nkenye ezuva nokuteda ko, ano eyi kutuvatera tu kare nomagazaro nomutaro gwaJehova!

Kutambura mapukururo gomoBibeli nokusikisa mo nompango dazo ngayi kundama ezwi lyetu lyomomutjima, eli ali ‘gava undipo.’ (Rom. 9:1) Ezwi  lyetu lyomomutjima kuvhura li tu kandane mokurugana udona. Ntani hena, moBibeli kwa kara mo yihonena eyi nayi kara ‘erondoro kwetu.’ (1 Kol. 10:11) Pokulirongera ko koyihonena oyo ngayi tu vatera tu dire kurugana udona. Yisinke hena nayi tu vatera?

Makanderero kutuvatera tu dive yigazo yokomutjima

Kanderera kwaKarunga a ku vatere o dimburure yigazo yoge yokomutjima.

Jehova “kukonakona mutjima.” (1 Hist. 29:17) Age ‘ga pitakana nomutjima detu ntani ga diva nayinye.’ (1 Joh. 3:20) Karunga nokuvhura si kumukumbagera. Nsene tu pwagesa yinka nomalizuvho getu mekanderero, Jehova kuvhura a tu vatere tu kwate egano yigazo yokomutjima. Kuvhura tu pure Karunga a tu ‘ungire mutjima’ gokukuhuka. (Epis. 51:10) Nsene tu kanderera nkenye apa, ose ngatu dimburura yigazo yokomutjima.

Mapongo goSikriste kutuvatera tu dimburure yigazo yetu yokomutjima

Purakena nawa komapongo.

Kupurakena nawa kweyi ava uyunga komapongo ngayi tu vatera tu konakone mutjima gwetu. Nampili ngomu atu dili kulironga nombudi donompe mwankenye epongo, kukara nkenye apa komapongo ngatu kwata nawa egano nompango doBibeli nomadiworokeso gomulyo aga ngaga tu vatera tu konakone yigazo yokomutjima. Malimbururo govanavazinyetu nago kutuvatera tu wapukurure mutjima gwetu. (Yis. 27:17) Ayo ngayi tu kundama momudona nsene tu dira kuza komapongo tu ka kare kumwe novanavazinyetu. Ayo kuvhura kutwaredesa tu ‘tokomene madowo ganyamwetu.’ (Yis. 18:1) Ayo ya wapa kulipura asi: ‘Ame na yika kuza komapongo nagenye nokukagwanena mo uwa ndi?’—Heb. 10:24, 25.

NGAPI MUTJIMA GWETU NAGU TU PUKISA?

Mutjima gwetu goyimpempa kuvhura kutupukisa momaruha gomanzi meparu. Tu konakoneni maruha gane: kukondjera emona, kuruganesa yikorwesa, kuhorowora vakaume ntani yilihafeso.

Kukondjera emona.

Ayo kapi ya kara epuko kuhafesa madowo getu. Nye Jesus kwa geve erondoro kuhamena kudowokera unene emona. Mosifanekeso sendi, Jesus kwa simwitilire sihorokwa somugara gumwe gongawo ogu ga kere noyihete yokuzura. Age kapi ga kere noyihete yokuzangwira nombuto dendi nadinye. Makura yipo ga zungwilire yihete yendi a tungire po yoyinene. Age kwa tente asi: “Ngani ture mo muzangu gwange noyininke yange nayinye, makura ngani tantera mwenyo gwange asi: ‘Mwenyo, ove kuna kupungwire yininke yonomvhura dononzi, gu ku dame nye, lya, o nwe, o hafe.’” Mugara ogu gongawo kapi ga kwete egano usili ou asi: Eparu lyendi kuvhura kuhaga po googena masiku.—Ruk. 12:16-20.

Ngomu tuna kukurupa, kuvhura tu kare nosinka sokulipongaikira emona eli ngatu ruganesa apa ngatu kurupa, ano eyi kuvhura kutuninkisa tu rugane unene nokuncenuna yirugana yetu yoSikriste. Twa hepa kunyokera po magazaro gangoso. Ndi nampo tu vadinkantu ntani twa dimburura asi sirugana sosiruwo nasinye mulyo unene. Nye kuvhura kuligusa-gusa mo mokudira kurugana uzuvhisi wokukarerera morwa kapi  tuna kara noyimaliwa yokulivateresa. Twa hepa kurugana paapa twa hulira tu ngawope mwaKarunga, morwa kapi twa diva eyi ngayi horoka mungura.

Kuruganesa yikorwesa.

Yisewe 23:20 kutanta asi: “Nokulipakerera si novantu ava ava nu unene vhinyu.” Nsene muntu kwa dowokera unene yikorwesa, age kuvhura a ligusa-guse mo nokunwa yikorwesa nkenye apa. Kuvhura a tante asi age kunwa nositambo sokuligusa yinka kapisi sokunwa a korwe. Nsene kwa hara asi yikorwesa yi tu guse yinka, twa hepa kukonakona mutjima gwetu ntani twa ha gu pulisira gu tu pukise.

Kuhorowora vakaume.

Kapi tatu vhuru kunyokera po kukara novahapuli komavango ngwendi kosure nokoyirugana nomoyirugana yokuzuvhisa. Nampili ngoso, kapi tayi wapa kulikwatakana nawo nokutulisa po ukaume wounene. Ose kuligusa-gusa mo pokutanta asi awo va kara noyikara yoyiwa ndi? Bibeli kuturondora asi: “Walye omu puka, nonzogera donondona, kuyipika nonkedi donongwa.” (1 Kol. 15:33) Ngwendi moomu uhungu woununu au zonagura mema gomawa, kukara ukaume novantu ava ava dili kukarera Karunga kuzonagura elikwatakano lyetu naJehova ntani ngayi tu ninkisa tu kare nomutaro gouzuni kuhamena ndwareso nombuuyungiso nonkareso.

Yilihafeso.

Yikwakonentu kutupulisira tu gwane nkenye rudi royilihafeso, unene po yilihafeso eyi ya dira kuwapera Vakriste. Paurusa kwa tjenge asi: ‘Vapongoki va likare ure nonyata nazinye, nampili kuuyunga yangoso ku dime mo nye mweni.’ (Efe. 5:3) Ngapi nsene mutjima gwetu kututumangeda tu tarere ndi tu purakene koyininke yokunyata? Pamwe kuvhura tu ligusa-guse mo pokuuyunga asi nkenye muntu ga hepa kulihafesa nokugwana yilihafeso yendi monkedi omu ana yi harere. Nye tu diworokeni epukururo lyaPaurusa ntani nokudira kupulisira yininke yokunyata pokuyitarera ndi pokuyipurakena.

KUVHURA TU TURE PO MARUNDURUKO

Nsene yigazo yokomutjima kutupukisa tu hare nkenye apa kuligusa-gusa mo mokurugana yoyidona, kuvhura tu ture po marunduruko. (Efe. 4:22-24) Tarurura yihonena yivali yomomazuva getu.

Miguel * ga hepere kurundurura magazaro gendi kuhamena emona. Age kwa tanta asi: “Name namukadange ntani namunwange kwa kara mosirongo omu yikwakonentu nemona ava yi tara asi mulyo unene. Siruwo simwe ame kwa litulire mo unene mokugwana nayinye eyi na hepere mouzuni nokugazara asi kapi ngayi ninkisa nge ni dowokere emona. Konyima tani ya yi nongonona asi kupapara emona kuna kara nzira ezi azi dili kuhaga. Yipo na kandererere kwaJehova nokumutantera yigazo yange yokomutjima. Ame kwa tanterere Jehova asi ngepata tuna hara kumukarera nomutjima nagunye. Ose twa tokwere kurerupika eparu lyetu nokudirukira oku va hepere vazuvhisi. Konyima tatu ya tameke kurugana uzuvhisi wokukarerera. Ngesi twa yi dimburura asi kapi twa hepa emona lyenzi mokukara neparu lyewa lyoruhafo.”

Sihonena saLee kulikida omu kulikonakona nyamwendi ya mu vaterere a nyokere po ukaume woudona. Lee kwa tanta asi: “Morwa yirugana yange, ame kwa tulisire po ukaume kumwe novanangesefa wokoyirongo yoponze. Ame na yi divire asi komapongasano ogo, kukara ko yikorwesa nye na haferere kukara nawo. Yikando yoyinzi ngani nu unene ano konyima ngani livere. Na hepere kukonakona mutjima gwange. Mapurukuro gomoNonkango daKarunga nomagano govakuronambunga kwa vaterere nge ni dimburure asi ame kwa likwete ukaume novantu ava ava dili kukarera Jehova. Ame ngesi kurugana ngesefa zange kupitira mofunguna novanangesefa owo ntani kapi ani likwatakana nawo unene.”

Twa hepa kulikonakona nyamwetu nokudimburura yigazo yetu yokomutjima. Mokututompoka oyo, twa hepa kuhundira evatero lyaJehova kupitira mekanderero nokudiworoka asi age ga “diva magazaro govantu gemehoramo.” (Epis. 44:21) Karunga ga tu pa hena Nonkango dendi edi da kara ngwendi ntarero zetu. (Jak. 1:22-25) Madiworokeso nomapukururo atu gwana moyimbapiratjangwa nokomapongo getu mulyo unene! Kupitira momawapaiko gangoso, ose kuvhura kutakamesa mutjima gwetu nokutwikira kugenda monzira zouhungami.

^ para. 18 Madina kwa ga rundumuna.