Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Ngapi no kara nonkareso ‘zendindiro’?

Ngapi no kara nonkareso ‘zendindiro’?

‘Ame ngani ndindira nehuguvaro Karunga ogu nga parura nge.’—MIKA 7:7.

1. Yisinke nayi tu ninkisa tu dire kukara nonkareso zokundindira?

MAZUVA GOPOUHURA gouzuni waSatana kwa tamekere apa Kristusa va mu tumbire ngaHompa meguru 1914. Momvhura zoozo, meguru kwa kere mo yita makura Jesus yipo ga zuguminine Satana novaengeli vendi pevhu. (Resa Ehororo 12:7-9.) Satana ga yi diva asi “siruwo sendi esi sina hupu ko, sisupi.” (Ehor. 12:12) Nye nampili ngoso, ‘siruwo esi’ kwa tameka konyara nomvhura 100 dina ka pita ntani ngwendi kuna kugusa siruwo sosire kupitakana omu vamwe va yi ndindira. Ngomu tuna kundindira Jehova a ka rugane ko yuma, ose tuna kara nonkareso zendindiro ndi?

2. Yisinke natu ka zogera mosirongwa esi?

2 Ayo siponga kudira kukara nonkareso zendindiro, morwa kuvhura kutuninkisa tu rugane yininke pangenderera. Ngapi no kara nonkareso zendindiro? Sirongwa esi tasi ka tu vatera mokulimburura mapuro aga gana kukwama ko. (1) Yisinke natu lirongera ko konkareso zendindiro zomuporofete Mika? (2) Yihorokwa musinke ngayi likida asi uhura pepi? (3) Ngapi natu likida rupandu kelididimiko lyaKarunga?

YISINKE NATU LIRONGERA KO KOSIHONENA SAMIKA?

3. Momazuva gaMika, ngapi wa fene ukaro woVaisraeli?

3 Resa Mika 7:2-6. Muporofete gwaJehova Mika kwa mwene omu Vaisraeli va tamekere kudira kulimburukwa, ano mepangero lyahompa Ahasi uhalimburukwi wawo kwa didire unene. Mika kwa hetakanesere Vaisraeli wovahalimburukwi ‘kowayi’ wokutwa. Ngwendi moomu tupu wayi au tu, Vaisraeli owo wovahalimburukwi ngava tekura vakwawo momudona pokuvakoresa. Morwa ukaro woudona kwa didire unene, elikwatakano lyomapata kwa tekere po. Mokumona asi kwato eyi ga vhulire kurugana ko, Mika yipo  ga kanderere kwaJehova nomutjima nagunye. Makura ta ndindire Karunga a rugane ko yuma. Age kwa kere nehuguvaro asi Jehova nga rugana ko yuma kuliza nosiruwo sendi.

4. Maudigu musinke atu ligwanekere nago?

4 Ngwendi Mika, nose kuna kuparuka mokatji kovantu wokulihara tupu vene. Sinzi sovantu ‘kapi vana paka mpandu, kapi vana pongoka ntani kapi vana paka nkenda.’ (2 Tim. 3:2, 3) Apa varugani novanasure vakwetu ntani novamusinda ava likida nkareso zangoso, kutudompesa mutjima. Vamwe vetu kuligwanekera nomaudigu gomanene. Jesus kwa tente asi vasikuli vendi ngava ligwanekera nomahepeko gokutunda kwava vemepata, ano nonkango dendi kwa lifana nedi va tjanga mwaMika 7:6. Jesus kwa tente asi: “Ame kwa wizira, ni ya pake po malinyengo pokatji komuna gomugara naguhwe, nopokatji komuna gomukadi nazina, nopokatji komuntu nangumweyi zendi. Ano ava ga tunga nawo muntu, yiwo ngava kara wonkore zendi woowo.” (Mat. 10:35, 36) Ee, omu tupu ya kara udigu kulididimikira maswauro nomahepeko gokutunda kovahapuli vemepata! Nsene tu ligwanekera nomaheteko gangoso, twa ha teza po ulimburukwi wetu morwa makondjeso govanekoro. Nye twa hepa kulimburukwa kwaJehova nokukara nonkareso zendindiro. Nsene tu twikira kuhundira evatero lyendi, age nga tu pa nonkondo nounongo ou twa hepa yipo tu kwaterere koulimburukwi wetu.

5, 6. Ngapi Jehova ga tungikire Mika, nye yisinke Mika ga dilire kumona?

5 Jehova kwa tungikire Mika kelididimikiro lyendi. Mika ga mwene ehagero lyahompa Ahasi noupangeli wendi woudona. Ntani ga mwene hena munwaAhasi, hompa Hisikiya, ogu ga pingire uhompa nokutengwidira po ukareli wousili. Mika kwa mwene hena omu uporofete ou ga tjenge kuhamena Samariya una kusika mo apa Vaasiliya va homokerere ezimo lyouhompa wokoMuzogo.—Mika 1:6.

6 Nye, Mika kapi ga mwene esikiliromo lyomauporofete gamwe aga ga pumbire kupitira mompepo zaJehova. Pasihonena, Mika kwa tjenge asi: “Momazuva ogo gana kuwiza ndundu apa za kere ntembeli ngazi kara zonde unene kupitakana nadinye, tazi litumbu mo monondundugona nadinye. Nomuhoko dononzi ngadi dukira kwazo, ano vantu vado ngava tanta asi: ‘Tu rondeni kondundu zaHOMPA.’” (Mika 4:1, 2) Mika kwa fire komeho uporofete ou u ya sikilire mo. Nye age kwa tokomenene kulimburukwa ngorooro kwaJehova dogoro konomfa dendi, nampili ngomu vamwe ngava rugana udona. Age kwa tjenge asi: “Nkenye muhoko kutongamena tagu limburukwa karunga gwago, nye ose ngatu tongamena, tatu limburukwa HOMPA Karunga gwetu narunye nanarunye.” (Mika 4:5) Mika kwa ndindilire nelididimiko mosiruwo soudigu morwa ga kere nehuguvaro asi Jehova nga sikisa mo matumbwidiro gendi nagenye. Muporofete gomulimburukwi kwa huguvarere Jehova.

7, 8. (a) Konda musinke twa kara nazo zokuhuguvara mwaJehova? (b) Yisinke ngayi ninkisa siruwo si moneke ngwendi kuna kugenderera?

7 Nose twa kara nehuguvaro lyokulifana mwaJehova ndi? Twa kara nokonda zongwa zehuguvaro lyangoso. Ose kuna kulimonena uporofete waMika omu una kusikilira mo. Pomazuva aga gopouhura, mamiliyona govantu wokonomuhoko nomarudi nomaraka nagenge kuna ‘kuyaronda kondundu zaHOMPA, kontembeli zaKarunga.’ Nampili ngomu va tundilira konomuhoko edi pamwe adi lirwanesa dene nadene, vakareli owo kwa hambura ‘nomfuro dawo di kare yipururu,’ ntani awo kunyoka “kuliwapaikira yita.” (Mika 4:3) Ee, mfumwa musi zokukara gumwe govantu vaJehova wombili!

 8 Yosili natuvenye tuna hara Jehova a rete usimbu uhura kouzuni ou woudona. Nye mokuninka asi tu ndindire nelididimiko, twa hepa kugazara ngwendi Jehova. Age ga tura po ezuva eli nga pangura vantu kupitira ‘momugara ogu ga horowora,’ Jesus Kristusa. (Yirug. 17:31) Nye komeho li wize ezuva olyo, Karunga kuna kupa vantu navenye mpito zokugwana ‘ediwo lyousili’ va sikise mo eyi vana kulironga yipo ngava paruke. Twa hepa kudiworoka asi eparu lyovantu kuna kara mosiponga. (Resa 1 Timoteusa 2:3, 4.) Uhura wouzuni ntaantani u wize. Nsene tu litura mo unene mokuvatera vantu va dive Jehova, ngatu mona siruwo ngwendi kuna kugenderera. Apa ngau wiza uhura, ose ngatu hafa asi twa litulire mo unene mosirugana sokuzuvhisa!

YIHOROKWA MUSINKE NGAYI LIKIDA ASI UHURA PEPI?

9-11. Etjangwa 1 Tesaronika 5:3 lya sikilira mo ndi? Faturura.

9 Resa 1 Vatesaronika 5:1-3. Ntaantani tupu nomuhoko ngadi divise asi “nayinye mompora, kutupu upyakadi.” Nsene kapi tuna hara ngali tu pukise ediviso eli, twa hepa ‘kuvangarara, tu kare vandjewa-ndjewa.’ (1 Tes. 5:6) Ngesi tatu ka zogera yihorokwa yimwe eyi ngayi twaredesa kediviso eli lyomulyo.

10 Konyima zoyita yokuhova neyi yauvali youzuni mudima, nomuhoko kwa here kutulisa po mbili. Konyima zoyita yokuhova yipo va totere po mbunga zElipakerero lyoNomuhoko negano lyokuretesa po mbili. Ano konyima zoyita yauvali, vantu kwa huguvarere asi mbunga ozo ngazi retesa po mbili. Epangero novampitisili womaukarelikarunga kwa huguvarere mombunga ozo. Pasihonena, mbunga ozo kwa divisire asi 1986 ngazi kara mvhura zombili. Mvhura ozo, vampitisili womaukarelikarunga novanapolitika kwa pongere kumwe nomupapa goNgereka zaKatolika va kanderere kuhamena mbili.

11 Nye ediviso lina kapi lya sikisire mo uporofete va tjanga 1 Vatesaronika 5:3 ou asi “nayinye mompora, kutupu upyakadi.” Morwasinke? Morwa “ezonauko” kapi lya horokere.

12. Yisinke twa diva kuhamena ediviso eli asi “nayinye mompora, kutupu upyakadi”?

 12 Yilye nga divisa ediviso eli asi “nayinye mompora, kutupu upyakadi”? Ngapi omu vampitisili womaukarelikarunga goyimpempa ntani navamwe ngava hamena mo? Ntani ngapi omu mapangero ngaga hamena mo mediviso eli? Kwato eyi za tu tantera ko Bibeli kweyi. Eyi twa diva kuna kara asi yi kare asi monkedi musinke ngava divisa ediviso eli, ayo kapi ngayi kara usili. Satana simpe yige nga pangera uzuni ou. Awo una donapa unene ntani kwato erunduruko. Ayo kapi ya wapa kupura magano aga gaSatana ntani nokuhama kouzuni.

13. Morwasinke vaengeli vana kwaterere nompepo dezonauko?

13 Resa Ehororo 7:1-4. Ngomu tuna kundindira esikiliromo 1 Vatesaronika 5:3, vaengeli wononkondo kuna kwaterere nompepo dezonauko. Yisinke vana kundindira? Mupositoli Johanesa kwa tjenge asi ‘vakereli vaKarunga gwetu’ wovagwavekwa va hepa tanko kuvatura sinongweneso sokuhulilira. * Apa ngava mana kusivatura, ntani vaengeli ngava siga nompepo odo dezonauko. Makura yisinke ngayi horoka?

14. Yisinke ayi likida asi ezonauko lyoBabironi Zonene pepi lina kara?

14 Babironi Zonene ndi maukarelikarunga goyimpempa, ntaantani ngava ka ga zonagure po. “Nomuhoko nonombunga dovantu noyirongo nomaraka,” kapi ngayi vhura kugavatera. Ose kuna kuyimona nare asi ehagero lyago pepi lina kara. (Ehor. 16:12; 17:15-18; 18:7, 8, 21) Nare ose kuna kumona omu vana kudira kugakwatesa apa vanambudi vana kugarwanesa novampitisili vago. Nye, vampitisili womaukarelikarunga kapi vana kulizuvha asi mosiponga sosinene vana kara. Awo kuna kara negano lyepuko. Konyima zokudivisa ediviso eli asi “nayinye mompora, kutupu upyakadi,” hararasi tupu mapangero ngaga homokera maukarelikarunga nokugazonagwilira po. Kapi ngaga kara po hena! Yosili twa hepa kundindira nelididimikiro yihorokwa eyi.—Ehor. 18:8, 10.

NGAPI NATU LIKIDA RUPANDU KELIDIDIMIKO LYAKARUNGA?

15. Morwasinke Jehova ga ndindilira nelididimiko?

15 Nampili ngomu vantu ava dili kufumadeka edina lyendi, Jehova kwa ndindira nelididimiko siruwo souhunga apa ngaka rugana ko yuma. Jehova kapi ana hara asi vantu wonomutjima donongwa ngapa zonauke nampili gumwe. (2 Pet. 3:9, 10) Nose yimo atu lizuvhu ngoso ndi? Komeho uhura u wize, pwa kara nonkedi dononzi omu natu likida rupandu kelididimiko lyaKarunga.

16, 17. (a) Morwasinke natu vaterera ava va tengura monyima? (b) Morwasinke ya karera hepero va tengure ngesi kwaJehova?

16 Vatera ava va tengura monyima. Jesus kwa tente asi meguru kukara mo ruhafo nsene vana gwana nzwi ezi za zumbana. (Mat. 18:14; Ruk. 15:3-7) Jehova kupakera mbili navenye ava va likidire eharo mwendi, nampili ngomu va tengura monyima. Ayo kuhafesa Jehova novaengeli apa atu vatere vantu va tengure kwendi.

17 Ove kuna kara gumwe gwava va tengura monyima ndi? Nampo wa hageka kuza komapongo morwa gumwe gomombungakriste ga ku korese komutjima. Mokumona asi nampo pana piti siruwo, lipura asi: ‘Ngesi eparu lyange lina wapa unene ntani nina gwana ruhafo ndi? Jehova ga handukisa nge ndi vantu wokudira kusikilira mo? Jehova sili ga rugana nge rumwe yininke yokukoresa ndi?’ Yosili,  Jehova nkenye apa kututekura monaruwa. Nampili kapi tuna kusikisa mo ngesi etumbwidiro lyetu lyokumukarera, simpe kuna kutupa yininke yoyiwa eyi tuna kuhafera. (Jak. 1:16, 17) Ntaantani ezuva lyaJehova li wize. Esi ngesi kuna kara siruwo sokutengura kwaGuhyetu gemeguru, Jehova, nokombungakriste, yiko kwelike atu gwana egameno momazuva aga gopouhura.—Deut. 33:27; Heb. 10:24, 25.

Vantu vaJehova kulitura mo unene mokuvatera ava va tengura monyima va tengure kwaJehova (Tara paragarafu 16, 17)

18. Morwasinke natu kwatesera ko ava ava pitisire mbungakriste?

18 Kwatesa ko noulimburukwi ava ava pitisire mombunga. NgoMusita geharo, Jehova kutupitisira nokutupopera. Age kwa horowora Munwendi ngoMusita goMukurona gosiunda sendi. (1 Pet. 5:4) Vakuronambunga womonombungakriste dokupitakana 100 000 kupakera mbili nkenye nzwi zaKarunga. (Yirug. 20:28) Apa atu kwatesa ko noulimburukwi ava ava pitisire mombunga, ose ngoso kuna kulikida rupandu kwaJehova naJesus kweyi va tu ruganena.

19. Morwasinke natu karera pepi novapuli vakwetetu?

19 Kara pepi novapuli vakweni. Yisinke ayi tanta eyi? Apa mukwayita ogu va deura nawa adi mu homokere nonkore dendi, vakwayita vakwawo kukara pepi nendi yipo va vhure kumupopera. Monkedi zangoso, kuninkisa nonkore dawo di dire kuvafunda. Satana kuna kunkondopeka mahomokero gendi mokurwanesa vantu vaKarunga. Esi kapisi siruwo sokurwanesa vapuli vakwetetu. Nye kuna kara siruwo sokukara pepi novapuli vakwetetu nokudivara mapuko gawo nokuhuguvara mwaJehova.

Esi ngesi kuna kara siruwo sokukara pepi novapuli vakwetu yipo tu rwanese Muzonaguli nonompepo dendi (Tara paragarafu 19)

20. Yisinke twa hepa kurugana ngesi?

20 Ngano natuvenye tu twikire kunkondopeka elikwatakano lyetu naJehova nokukara nonkareso zendindiro. Twa hepa kundindira nedidimiko ediviso eli “nayinye mompora, kutupu upyakadi,” ntani nosinongweneso sokuhulilira sovagwavekwa. Ntani nye vaengeli vane ngava siga nompepo dezonauko, ano Babironi Zonene ngava zi zonagura po. Ngomu tuna kundindira yihorokwa oyo yi horoke, tu tambureni mavyukiso aga ava gava ava ava pitisire mombunga zaJehova. Ntani tu kareni pepi novapuli vakwetu yipo tu rwanese Muzonaguli nonompepo dendi! Esi ngesi kuna kara siruwo sokukwama epukururo lyomuepisarome eli asi: “Koreni, mu kwate nomutjima, namuvenye ava mwa huguvara HOMPA.”—Epis. 31:24.

^ para. 13 Komauzera kuhamena malisigo gopokatji kosinongweneso sokuhova esi va tura vagwavekwa nesi sokuhulilira, tara Ruhungu 1 Murongagona 2007, epenuno 30-31.