Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Awo kwa ligeve vene—KoUtokero waAfrika

Awo kwa ligeve vene—KoUtokero waAfrika

NGOMU Pascal ga kulilire momukunda goruhepo mosirongo saCôte d’Ivoire, age kwa here eparu lyewa. Ngomutooni nyongo ogu ga dira kukara nediwo, kwa lipulire asi: ‘Kupi ngani gwana mpito ni kare mutooni nyongo gomunene nokungawopa?’ Apa ga kere nonomvhura dokoyiha 25 ngoso, yipo ga tokwere kuza koEuropa. Nye kapi ga kere noyimbapirapulisiro yopaveta, makura ga hepere kukahwilira moEuropa pa hana asi paveta.

Momvhura 1998, age nonomvhura 27, Pascal yipo ga tamekere rugendo rwendi. Kwa tagurukire murudi gosirongo sawo a ze moGhana, ta piti moTogo ntani moBenin ano konyima ta ka sika modoropa Birni Nkonni moNiger. Ngesi rugendo rwendi roudigu taru tameke. Mokutwikira rugendo rwendi rokoMuzogo, ga hepere kuronda moroli nokupita momburundu zaSahara. Ngano apa ga ka sikire pefuta, ga hepere kuronda sikepa si mu tware koEuropa. Oso yiso sitambo ga kere naso, nye yininke yivali ya mu horokerere mosirongo saNiger eyi ya hagekesere rugendo rwendi.

Sokuhova, yimaliwa yendi kwa pwire. Sauvali, age kwa ligwene naNoé, muzuvhisi gokukarerera, ogu ga tamekere kulironga nendi Bibeli. Eyi ga lirongere kwa mu kundamene unene nokurundurura mutaro gwendi keparu. Yitambo yendi yopanyama kwa yi pinganesere po yitambo yopampepo. MwaSindimba 1999, Pascal yipo ga gwene ekuho. Mokulikida rupandu rwendi kwaJehova, momvhura 2001 yipo ga tamekere uzuvhisi wokukarerera moNiger, modoropa zeezi ga lirongerere usili. Ngapi omu ana kulizuvha kuhamena sirugana sendi sokuzuvhisa? Age kwa tanta asi: “Ame ngesi kuna kuhafera unene eparu!”

KUHAFERA UNENE EPARU MOAFRIKA

Anne-Rakel

Ngwendi Pascal, wovanzi kwa yi dimburura asi mokuhafera eparu ntudi wa hepa kulitura mo unene moyitambo yopampepo. Mokusikisa mo yitambo yangoso, vamwe kwa tunda moEuropa va dirukire moAfrika yipo va ya zuvhisire oku kuna hepa vazuvhisi woUhompa. Konyara Nombangi 65 dokutunda koEuropa dokoyiha yonomvhura 17 yi tware 70 kwa dirukira koyirongo yokoUtokero waAfrika ngwendi Benin naBurkina Faso naNiger, ntani Togo, “oku kuna hepa vazuvhisi.” * Yisinke ya va tumangedere va diruke ntani yitundwamo musinke ya ya kara?

Anne-Rakel gomoDenmark, kwa tanta asi: “Vakurona vange ngava zuvhisire moSenegal ngovatumwa. Awo nkenye apa nga uyunga noruhafo eparu lyoutumwa, eyi ya ninkisire nge name ni hare eparu olyo.” Konyima zonomvhura 15, apa Anne-Rakel ga ya kere koyiha yonomvhura 20, yipo ga dirukilire koTogo oku ana kuzuvhisira mombungakriste zorupuru-puru. Ngapi ediruko  lyendi lya korangeda wopeke? Age kwa tanta asi: “Konyima, mumbyange gomukadona nogu gomumati kwa ya sikwire nge koTogo.”

Albert-Fayette naAurele

Aurele, munazinyetugara gokukwara gonomvhura 70 ga kara moFransa kwa tanta asi: “Nomvhura ntano da ka pita kutunda apa na hageka yirugana, na kere netokoro lyokuhingira tupu ni hafere eparu lyange lyoukurupe nokundindira Paradisa zi wize ndi lyokutamununa sirugana sange sokuzuvhisa.” Aurele kwa gusire etokoro lyauvali. Nomvhura ntatu dina ka pita, age namukadendi Albert-Fayette, yipo va dirukilire koBenin. Aurele kwa tanta asi: “Etokoro lyetu lyokuwiza koBenin mokuyakarera Jehova momunene kwa kere lyomulyo po.” Age kwa gweda ko asi: “Mukunda ogu atu zuvhisire kwa kara pepi nefuta, ano ago kudiworokesa nge Paradisa.”

Clodomir namukadendi Lysiane, kwa tunda moFransa va dirukire moBenin nomvhura 16 dina ka pita. Pomuhowo, awo kwa rongwere kembo novakaume ntani kwa kere nowoma asi kapi tava yiki eparu lyomoBenin. Nye kapi ya kere hepero asi va kare nowoma. Awo kwa gwene ruhafo rorunene. Clodomir kwa tanta asi: “Monomvhura 16 edi, ose kwa vatera muntu gumwe nkenye mvhura mokutambura usili.”

Lysiane naClodomir nava va vatera va lironge usili

Johanna naSébastien

Sébastien naJohanna, valikwali wokoFransa kwa dirukira moBenin momvhura 2010. Sébastien kwa tanta asi: “Yirugana yinzi yokurugana mombungakriste, kuzuvhisira omu kwa fana ngwendi kuna kara kosikora zoUhompa!” Ngapi vantu ava tambura mbudi moyirugana yokuzuvhisa? Johanna kwa tanta asi: “Vantu kwa kara nenota kousili. Nampili kapisi mokuzuvhisa tuna kara, vantu kutukondera mositarata nokutupura mapuro kuhamena Bibeli nokugusa yimbapiratjangwa yetu.” Ngapi ediruko lya kundama nonkwara dawo? Sébastien kwa tanta asi: “Ayo kwa nkondopeka nonkwara detu. Ntani kuhafesa mokukara ezuva nalinye moyirugana yokuzuvhisa namukadange.”

Eric namukadendi Katy, awo vazuvhisi wokukarerera koMuzogo gwaBenin. Nomvhura murongo da ka pita, awo simpe moFransa ngava resa yirongwa kuhamena kukazuvhisira oku kuna hepa vazuvhisi ntani nokuzogera novazuvhisi wosiruwo nasinye. Eyi kwa va pere eharo lyokudirukira kosirongo sapeke, eyi va rugene momvhura 2005. Ekuro eli va mwene kwa va tetwire. Eric kwa tanta asi: “Nomvhura mbali da ka pita, kambunga ketu modoropa zaTanguiéta kwa kere tupu novazuvhisi 9, ano ngesi ose 30. Ano moSondaha vantu wokusika poyiha 50 ndi 80 kuyaponga, ayo kuhafesa unene mokumona ekuro lyangesi!”

Katy naEric

 KUDIMBURURA NOKUFUNDA PO MAUDIGU

Benjamin

Maudigu musinke ava ligwanekere nago vamwe ava ava ka zuvhisira koyirongo yapeke? Benjamin gonomvhura 33, mumbya Anne-Rakel. Momvhura 2000 age simpe moDenmark, kwa ligwene nomutumwa ogu nga zuvhisire moTogo. Benjamin kwa tanta asi: “Apa na tanterere mutumwa asi nina hara kukara muzuvhisi gokukarerera, age kwa tente asi: ‘Walye kuvhura o ka zuvhisire moTogo.’” Benjamin ga gazadarere ko. Ta tanta asi: “Ame nomvhura dange simpe kapi dina siki ko-20, awo vakuru vange wovakadi nare kuna kuzuvhisira moTogo. Eyi ya tumangedere nge name ni ze.” Nye simpe pwa kere udigu. Benjamin kwa faturura asi: “Ame kapi na divire nampili nkango zimwe moRufransa. Makwedi ntazimwe gokuhova kwa kere udigu kwange mokuzogera novantu.” Nye mwaza siruwo, age ga tulire po ezokomeho. Benjamin ngesi kuna kara moBeteli zomoBenin, age kurugana koyimbapiratjanga nokuvatera kodepartemente zonokompuita.

Marie-Agnès naMichel

Eric naKaty, vana tumbura nare, ngava zuvhisire moFransa komeho va dirukire koBenin. Ngapi omu eparu koUtokero waAfrika lya lisigire? Katy kwa tanta asi: “Kapi ya kere ureru kugwana evango lyewa lyokutunga. Makwedi gomanzi, ose kwa kere monzugo zokudira rutjeno nomema.” Eric ta gweda ko asi: “Vamusinda zange ngava sikisa unene musika dogoro pokatji komasiku. Twa hepere kulididimikira yininke yangesi nokuyitambura.” Nye awo kwa tanta asi: “Ruhafo oru twa gwene mokuzuvhisira momukunda va dira kuzuvhisira rumwe, runene kupitakana maudigu ngatu ligwanekere nago.”

Michel naMarie-Agnès, valikwali va tundire koFransa wonomvhura dokoyiha 50 ngoso, kwa wizire moBenin nomvhura ntano da ka pita. Awo kwa kere nosinka. Michel kwa tanta asi: “Ose kwa pitire moudigu wokufa nokutara. Nye nampili ngoso, Jehova ga tu vaterere. Makura yipo twa dirukire morwa eharo lyokukarera Jehova.”

OMU NO LIWAPAIKIRA

Ava ava zuvhisire koyirongo yapeke va yi dimburura asi ya kara nomulyo: Kuliwapaikira komeho zosiruwo. Kulironga mokutambura nkenye ukaro. Kuruganesa nawa yimaliwa. Kuhuguvara mwaJehova.—Ruk. 14:28-30.

Sébastien vana tumbura nare kwa tanta asi: “Komeho tu diruke name naJohanna kwa pungwire yimaliwa ure wonomvhura mbali pokusesupika yilihafeso noyirandanga ya hana hepero.” Mokukazuvhisira kosirongo sapeke, ngava zi va ka rugane koEuropa makwedi gongandi, ano eyi ya va vatera va zuvhisire moBenin siruwo sosire.

Marie-Thérèse

Marie-Thérèse nage gumwe govanavazinyetukadi 20 wovadike va tunda kosirongo sapeke va ya zuvhisire  koUtokero waAfrika. Nga rugana ngomusingi mbesa moFransa ano momvhura 2006 yipo ga gusire epwizumuko lyomvhura zimwe koyirugana nokukazuvhisira moNiger. Konyima ta ya yi dimburura asi eli yilyo eparu ga here. Marie-Thérèse kwa tanta asi: “Apa na tengwire koFransa, ame kwa ka uyungire nomuhona gwange kuhamena sitambo sange sokurundurura elikwamo lyoyirugana yange, yipo nage ga yi tambwire. Ngesi kutamekera mwaKudumonkuru dogoro Siwogedi, ame kurugana ngomusigi mbesa moFransa ano kutunda mwaSitarara dogoro mwaKudumogona, ame kurugana uzuvhisi wokukarerera.”

Saphira

Ava ava ‘howo tanko kupapara Uhompa waKarunga’ kuvhura kuhuguvara asi Jehova nga va tungika ‘noyininke nayinye’ eyi va hepa. (Mat. 6:33) Pasihonena: Gazara eyi ya horokerere Saphira, munazinyetukadi gomudike gokoFransa gonomvhura dokoyiha 20 ogu ngesi ana kuzuvhisira moBenin. Momvhura 2011, age kwa tengwire koFransa a ka gwane ko yimaliwa yokuyalivateresa momvhura zendi zauntazimwe moAfrika. Saphira kwa tanta asi: “Awo kwa kere Utano, ezuva lyange lyokuhulilira moyirugana, nye simpe na hepere ko mazuva murongo goyirugana yipo ni gwanese po yimaliwa eyi ngayi ka vatera nge ure womvhura. Yivike yivali tupu ya hupilire nge ko kukara moFransa. Makura yipo na kanderere kwaJehova nokumutantera udigu wange. Konyima tupu zokaruwogona, muhona gumwe ta toonene nge ngodi nokupura nge nsene kuvhura ni pinganene mevango lyagumwe mokurugana yivike yivali.” MoMandaha Saphira kwa zire kevango lyoyirugana yipo ogu ga pinganenene po a ka mu ronge eyi na rugana. Age kwa tanta asi: “Omu tupu ya tetukisire nge mokudiva asi age kwa kere munazinyetukadi ogu ga hepere mazuva murongo yipo a ka kare koSikora zoVazuvhisi wokukarerera! Muhona gwendi kwa nyokere kumupa mazuva murongo ntudi ga hepere gumwe gokumukwatera mo. Makura yipo ga likwamberere kwaJehova a mu vatere, ngwendi moomu tupu na yi rugene ame.”

NTUNDILIRO ZORUHAFO ROSILI

Vanavazinyetu vamwe kwa zuvhisira koUtokero waAfrika nomvhura dononzi nokuyatunga. Ano vamwe kuyakara tupu nomvhura dongandi nokutengura kosirongo sawo. Nye nampili ngesi vamwe ava va ka zuvhisilire koyirongo yapeke awo simpe kugwanena mo mauwa. Awo va lironga asi ruhafo rosili kutundilira mokukarera Jehova.

^ para. 6 Mberewa zomutayi zaBenin kugendesa yirugana moyirongo nayinye eyi yine, omu ava uyunga Rufransa.