Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

 ESIMWITITI

Oku sa twaredesa nge—Sirugana sosiruwo nasinye

Oku sa twaredesa nge—Sirugana sosiruwo nasinye

Pokugazadara ko konomvhura 65 domosirugana sosiruwo nasinye, ame kuvhura ni tante asi eparu lyange monomvhura nadinye odo kwa kere lyoruhafo. Eyi kapi yina kutanta asi kapi na kere noruguwo ntani nomadompeso meparu. (Epis. 34:12; 94:19) Nye kwanayinye, alyo kwa kara eparu lyoruhafo nomatungiko gomanzi.

MOMAZUVA 7 Sitarara 1950, yipo na ya kere mepata lyoBeteli moBrooklyn. Poruveze rwina, amo kwa kere mo tupu vanavazinyetu 355 wokoyirongo yokulisiga-siga, wonomvhura dokutamekera po 19 yi tware 80. Sinzi sawo kwa kere vagwavekwa.

OMU NAYA TAMEKERE KUKARERA JEHOVA

Pekuho lyange, ame nomvhura 10

Ame kwa lirongere kukarera Karunga goruhafo konane. Awo kwa tamekere kukarera Jehova ame simpe mumatigona. Mezuva 1 Pembankuru 1939, apa na kere nonomvhura murongo yipo na gwene ekuho posigongi soruhamukunda (esi vana kutumbura ngesi asi sigongi somazuva gavali) mositata saColumbus, moNebraska moAmerika. Ose ava twa pongere metungo lyokuhehera mokukapurakena kekwateko lyosiuyungwa kuhamena “Emanguruko ndi Ehepeko” esi ga geve Joseph Rutherford, konyara kwa kere efere limwe. Mokatji kosiuyungwa, mbunga zovarwanesi kwa pongere ponze zetungo eli twa kere. Awo kwa hwililire metungo nokuhagekesa po epongo lyetu, makura tava tu tjida mo modoropa ozo. Yipo twa ka pongere kembo lyamunazinyetu eli lya kere pepi nodoropa ozo mokukamanesa elikwamo lyetu. Ngamoomu tupu ya kara, ame kapi na divara ezuva lyekuho lyange!

Onane kwa kondjere unene mokurerera nge mousili. Otate kwa kere mugara naguhya gomuwa, nye kapi va litulire mo moukarelikarunga wange. Onane kumwe noNombangi domombungakriste zomoOmaha, kwa korangedere nge unene.

EYI NA TOKWERE KURUGANA MEPARU

Komeho zokumana sure, na hepere kutura po etokoro kuhamena eyi ngani rugana meparu lyange. Nkenye epato, ame ngani rugana uzuvhisi wepwizumuko (ou vana kutumbura ngesi asi uzuvhisi wokuvatera), novakwetu vepupi lyange.

Vanavazinyetugara vavali wovadinkantu John Chimiklis naTed Jaracz, ava va ka kere mombunga zauntambali zoSikora zaGiliyata, kwa va tumine mosirugana sokudingura momukunda gwetu. Apa naya zuvhire asi nomvhura dawo kwa kere dokoyiha 20 yi ka ndwise, ayo kwa tetukisire nge. Ame opo kuna kara nonomvhura 18 ntani pepi nokumana sure. Ame simpe kudiworoka apa munazinyetu Chimiklis ga pulire nge eyi ngani rugana meparu. Apa na mu tantere, age kwa korangedere nge asi: “Nawa ngoso, tameka tupu nosirugana sosiruwo nasinye. Kapi  to diva oku ngasi ku twaredesa.” Epukururo olyo noyihonena yawo, kwa kundamene nge unene. Makura apa na mene sure, yipo na tamekere uzuvhisi wokukarerera 1948.

OMU NA WIZIRE KOBETELI

MwaPembankuru 1950, name novakurona vange kwa zire kosigongi soyirongo esi sa karerere moSira saYankee mositata saNew York. Posiruwo sosigongi, yipo na ka kere pepongo lyava va here kukarugana koBeteli. Yipo na geve mbilive zehundiro lyange lyokukarugana koBeteli.

Nampili ngomu otate ngava dili kurwanesa nge apa ngani rugana uzuvhisi wokukarerera nokutunga membo lyawo, awo kwa lizuvhire asi na hepa kufutira mararo nonondya. Ezuva limwe ketamekero lyaSiwogedi, apa na kere monzira zange zokukapapara yirugana, komeho zokuza yipo na tere tanko mosimbangu setu sonombilive. Tani gwana mo mbilive zange za tundire koBrooklyn. Azo kwa zi tjenge munazinyetu Nathan H. Knorr, ogu ga tente asi: “Ehundiro lyoge lyokuhara kurugana moBeteli twa ligwana. Ame nina yi kwata egano asi ove kuna tokora mokuyakara moBeteli eparu lyoge nalinye. Yipo nye nina hara kukutantera asi wa hepa kuyalidivisa koBeteli ko-124 Columbia Heights, Brooklyn, New York, momazuva 7 Sitarara 1950.”

Apa otate va tundire koyirugana ezuva olyo, yipo na va tanterere asi nina gwana yirugana. Awo kwa tente asi: “Nawa ngoso, kupi oku ngo ka rugana?” Ame tani limburura asi: “MoBeteli zomoBrooklyn, mokwedi ngani gwana $10.00.” Nampili ngomu ya va tetukisire, nye awo kwa tente asi nsene yiyo nina tokora kurugana, na hepa kulitura mo yipo yi tompoke nge. Kwa pitire po tupu karuwogona yipo otate va gwene ekuho posigongi sa karerere moSira saYankee 1953!

Kumwe namukwetu Alfred Nussrallah ogu ngani rugana nendi uzuvhisi wokukarerera

Mukwetu ogu ngatu rugana nage uzuvhisi wokukarerera Alfred Nussrallah nage kwa mu tambwire koBeteli posiruwo sooso, makura yipo twa zire kumwe. Konyima ga ya kwere, nage namukadendi Joan, yipo va zire koSikora zaGiliyata makura tava ya va tumu mosirugana soutumwa koLebanon, ano konyima tava ka tengura mosirugana sokudingura moAmerika.

YIRUGANA YOMOBETELI

Sirugana sange sokuhova moBeteli kwa kere sokutura kumwe mapepa goyimbapiratjangwa. Simbapiratjangwa sokuhova esi na rugene kuna kara buke Yisinke ukarelikarunga wa ruganene vantu? moRuingilisa. Konyima zomakwedi ntantatu gokurugana mosirugana oso, yipo va rundwilire nge koDepartemende zosirugana sokuzuvhisa mepitisiro lyamunazinyetu Thomas J. Sullivan. Ayo kwa hafesere nge ntani na gwanene mo mauwa kounongo nekediwo lyendi eyi ga gwene monomvhura edi ga kere mombunga zaJehova.

Konyima zapa na rugene ure wonomvhura ntatu koDepartemende zosirugana sokuzuvhisa, Max Larson, mutareli gofabilika yipo ga tanterere nge asi munazinyetu Knorr ana hara kumona nge. Ame kwa lipulire asi yisinke nina zono. Ayo kwa hengagwidire nge apa munazinyetu Knorr ga tente asi ana hara kudiva nsene nina kara netokoro lyokusiga Beteli komeho oko. Age kwa here gumwe a rugane momberewa zendi pokaruwogona ntani ga here kudiva nsene ame kuvhura ni sikise mo sirugana oso. Ame yipo na limbwilire asi kapi nina kara negazaro lyokusiga Beteli. Makura yipo na gwene situmbukira sokurugana momberewa zendi ure wonomvhura 20 edi da kweme ko.

Ame kuuyunga nkenye apa asi ngano kapi na vhulire kufuta erongo eli na gwene mokurugana kumwe novanavazinyetu ava Sullivan naKnorr ntani navamwe hena womoBeteli ngwendi Milton Henschel naKlaus Jensen naMax Larson naHugo Riemer, ntani naGrant Suiter. *

 Vanavazinyetu ava ngani rugana nawo kwa divire nawa yirugana eyi ngava ruganene mbunga zaJehova. Munazinyetu Knorr kwa kere murugani gomupampi ogu ga here kumona yirugana yoUhompa kuna kuza komeho. Ava ngava rugana momberewa zendi kwa va rerupilire kuzogera kumwe nendi. Nampili apa ngatu kara nomagano gokulisiga koyininke yongandi, ose ngatu lizuvhu emanguruko mokupwagesa magano getu nokuhuguvara asi age kuna kutukwata egano.

Sikando simwe, munazinyetu Knorr kwa uyungisire nge kuhamena kupakera mbili nampili yininke yoyinunu. Pasihonena, age kwa tanterere nge asi apa ga kere mutareli gofabilika munazinyetu Rutherford nga mu toonene ngodi nokumutantera asi: “Munazinyetu Knorr, apa no wiza komurarero, pitwira nge ko yidongweneso. Nina yi hepa positafura sange.” Munazinyetu Knorr kwa tente asi sininke sokuhova nga rugana nga zi konzugo zoyiruganeso nokukasimba yidongweneso nokuyitura melimba. Makura konyima zoyirugana ngayi twara komberewa zamunazinyetu Rutherford. Ayo kwa kere yininke yoyinunu, nye ya kere nomulyo kwamunazinyetu Rutherford. Makura munazinyetu Knorr ta tantere nge asi: “Ame kwa hara kuruganesa nopena dekara dokutwepa. Nkenye ngurangura kuvhura o divilise asi pana kara dimwe.” Monomvhura dononzi, ame ngani divilisa asi nopena dendi dekara vana di hongo.

Munazinyetu Knorr nkenye apa nga uyunga mulyo gokupurakena nawa nsene kuna kutupura tu ka rugane sirugana songandi. Sikando simwe, kwa pere nge mapukururo gokuzera omu nani rugana sirugana songandi, nye kapi na purakenene nawa. Ngoyitudwamo, ame kwa mu reterere nomuga. Ame kwa lizuvhire udona sili, makura tani tjanga mbilivegona ezi za tente asi ame kuna kulivera kweyi nina rugana ntani kuna kulizuvha asi nayi wapa nsene va dirura nge mo momberewa zendi. Ngurangura zoozo, munazinyetu Knorr kwa wizire kositafura sange nokutantera nge asi: “Robert, nina gwana mbudi zoge. Ko rugene epuko. Ntani ka tu yi zogerere, nina si huguvara asi komeho kapi ngo rugana epuko olyo. Ngesi natuvenye tu tengure koyirugana.” Elituromo lyendi kwa hafesere nge.

Ezuva lyetu lyononkwara. Kutundilira korumoho: Nathan H. Knorr, Patricia Brookes (mumbya Lorraine), name naLorraine, Curtis Johnson, Faye naRoy Wallen (vakurona vange)

EHARO LYOKUHARA KUKWARA

Konyima zokurugana moBeteli nomvhura ntantatu, ame kwa tokomenene kutwikira mosirugana sange somoBeteli. Nye etokomeno olyo kwa ya rundurukire. Momvhura 1958 posigongi soyirongo esi sa karerere moSira saYankee nesi saPolo Grounds, ame kwa ka mwene Lorraine Brookes, muzuvhisi ogu twa ligwene nage 1955 apa nga zuvhisire moMontreal moKanada. Ame kwa haferere nkareso zendi kosirugana sosiruwo nasinye ntani neharo lyendi lyokuruganena mbunga zaJehova nkenye oku nava mu tuma. Sitambo saLorraine kwa kere sokuza koSikora zaGiliyata. Apa ga kere nonomvhura 22, yipo va mu tambwire a ka kare mombunga 27 momvhura 1956. Apa ga mene yipo va mu tumine koBrasilia ngomutumwa. Name naLorraine yipo twa tengwidilire po ukaume wetu ou twa kere nawo 1958, makura apa na mu pulire asi tu likware yipo ga yi tambwire. Ose kwa gazarere kulikwara mvhura zokukwama ko ntani nokutameka sirugana soutumwa kumwe.

 Apa na tanterere ko munazinyetu Knorr kuhamena elivandekero lyetu, age kwa geve egano asi tu ndindire nomvhura ntatu, ntani ngatu likwara makura tu ya twikire kurugana kumwe moBeteli zomoBrooklyn. Posiruwo sina, valikwali mokutwikira kukara moBeteli konyima zokulikwara, gumwe ga hepere kukara moBeteli nomvhura murongo ndi kupitakana opo, ano gumwe nomvhura ntatu. Lorraine yipo ga yi tambwire kurugana nomvhura mbali moBeteli zomoBrasilia, ano mvhura zimwe moBeteli zomoBrooklyn komeho tu likware.

Nkedi omu ngatu vhuru kuzogera posiruwo selivandekero lyetu lyonomvhura mbali odo kupitira tupu mokulitjangera nombilive. Kulitoonena ngodi kwa kere ndiro, ntani kapi kwa kere Interneta momazuva gena. Apa twa likwere momazuva 16 Sitarara 1961, munazinyetu Knorr yige ga gave siuyungwa setu sononkwara. Yosili, nomvhura ntatu odo dokundindira kwa monekere asi siruwo sosire unene. Nye ngesi, ngomu tuna kara ure wonomvhura 50 mononkwara detu doruhafo, endindiro lina lya kere nomulyo!

YITUMBUKIRA MOMBUNGA ZAJEHOVA

Momvhura 1964, yipo va pere nge situmbukira sokudingura yirongo yimwe ngomutareli goyirongo. Posiruwo sina, vakadi kapi ngava va pulisire va ze novagara vawo morugendo rwangoso. Momvhura 1977 kwa tulire po marunduruko, yipo vakadi va tamekere kuza kumwe novagara vawo. Momvhura zoozo, name naLorraine twa lipakerere kumwe naGrant naEdith Suiter mokukadingura mberewa zaGermany nezi zaAustria nezi zaGreece nezi zaCyprus nezi zaTurkey ntani nezi zaIsraeli. Nayinye kumwe, ame kwa dingura konyara yirongo 70 mouzuni mudima.

Morugendo rwetu rumwe hena rokuza koBrasilia 1980, tatu ka pita mositata saBelém, omu nga ruganene Lorraine sirugana sendi soutumwa. Ose kwa pitire hena moManaus mokutarera po vanavazinyetu. Posiuyungwa esi na ka geve mosira, tatu mono mbunga zovantu ava va hingilire kumwe ava va dilire kukwama mpo zoVabrasilia zokulincumita komatama ntani nokulikwata momawoko nsene kuna kulikunda. Morwasinke?

Awo kwa kere Nombangi nonkwetu edi da kere koruha rovanayingondwe ava va tunga momusitu. Morwa kudira kuhara kukagwisa, awo kwa nyokerere kulikwatakana kumwe nava wopeke. Nampili ngoso, awo kwa gumine nomutjima detu, ntani kapi ngatu divara ruhafo oru va likidire! Omu tupu da kara usili nonkango daJehova edi asi vakareli vange ‘ngava dimba morwa ehafo.’—Jes. 65:14.

KWA HAFERERE EPARU NOMATUNGIKO

Name naLorraine nkenye apa kugazadara ko konomvhura dokupitakana nomurongo ntazimwe edi twa ligeve mosirugana saJehova. Ose tuna hafa sili monkedi ezi twa gwana mauwa pokupulisira Jehova a tu pitisire kupitira mombunga zendi. Nampili ngomu nina kudira kuvhura hena kudingura mwaza uzuni ngwendi monomvhura edi da ka pita, ame kutwikira kurugana nkenye apa ngomuvateli goMbungagendesi, pokurugana kumwe noKomitiye zovawapaiki ntani noKomitiye zoyirugana yokuzuvhisa. Ame nina hafa unene mokukara nositumbukira sokukwatesa ko vanavazinyetu monkedi ezi. Ayo kuna kututetukisa mokumona sivaro sosinene sovadinkantu wovagara nava wovakadi ava vana kugusa sirugana sosiruwo nasinye nokukara nonkareso zaJesaya, ogu ga tente asi: “Nyame ogu, tuma nge!” (Jes. 6:8) Mbunga zovantu ava kutemwinina usili wononkango domutareli gonombunga ogu ga tanterere nge asi: “Tameka tupu nosirugana sosiruwo nasinye. Kapi to diva oku ngasi ku twaredesa.”

^ para. 20 Komasimwititi govanavazinyetu vamwe owo, tara yifo yoRuhungu yina kukwama ko moRuingilisa: Thomas J. Sullivan (15 Siwogedi 1965); Klaus Jensen (15 Sikukutu 1969); Max Larson (1 Sitarara 1989); Hugo Riemer (15 Sitarara 1964); ntani Grant Suiter (1 Sitarara 1983).