Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Ove kutara upirankondo wovakweni ngomu au tara Jehova ndi?

Ove kutara upirankondo wovakweni ngomu au tara Jehova ndi?

“Maruha gomorutu aga twa ninka asi yigo po ga pira nonkondo, yigo twa hepa po unene.”—1 KOL. 12:22.

1, 2. Morwasinke Paurusa ga kwatere egano varupirankondo?

NATUVENYE poyiruwo yimwe kupira nonkondo. Mazuva gamwe apa atu vere, kapi atu kara nononkondo ntani kutudigopera kurugana yuma. Tu tante asi tatu lizuvhu ngoso siruwo sosire. Ngapi omu natu hara vantu va tu tekure? Yosili, ose ngatu hara vantu va kwate egano omu tuna kulizuvha.

2 Mupositoli Paurusa nage poyiruwo yimwe ga pilire nonkondo morwa maudigu aga ga tundilire ponze nomombungakriste. Ano pamwe nga lizuvhu asi kapi ta vhuru kugalididimikira. (2 Kol. 1:8; 7:5) Morwa kweyi ga limonenene meparu, Paurusa ga kwete egano eyi au tanta upirankondo, yiyo ga uyungilire asi: “Nsene a pira po gumwe nonkondo, name tadi pili nge nonkondo.” (2 Kol. 11:29) Apa ga hetakanesere maruha gorutu kombungakriste, age kwa tente asi: ‘Maruha gorutu aga ga pira nonkondo, yigo twa hepa po unene.’ (1 Kol. 12:22) Yisinke ga tembe? Morwasinke twa hepera kutara varupirankondo  ngomu a va tara Jehova? Ntani ngapi ngatu gwanena mo uwa nsene tu yi rugana oyo?

OMU JEHOVA A TARA UPIRANKONDO WOVANTU

3. Yisinke nayi tu ninkisa tu kare nomutaro gepuko kovanavazinyetu vamwe ava vana hepa evatero?

3 Mouzuni naina, wovanzi kuninkilira mo varupirankondo. Awo kwa pura asi mokuvatompoka meparu, muntu ga hepa kukara mudinkantu ntani gononkondo. Ano nkareso ezi zouzuni kuvhura kutukundama. Kuvhura tu tameke kukara nomutaro gepuko kovanavazinyetu vamwe ava vana hepa evatero. Ngapi omu natu tara nkenye ogu mombungakriste ngomu a mu tara Jehova?

4, 5. (a) Sifanekeso saPaurusa sorutu romuntu yisinke asi tu rongo kuhamena Jehova omu a tu tara? (b) Ngapi omu natu gwanena mo uwa pokuvatera varupirankondo?

4 Sifanekeso somombilive zokuhova zaPaurusa ezi ga tjangerere Vakolinte kuvhura kutuvatera tu kwate egano omu Jehova a tara upirankondo wovantu. Megaununo 12 lyombilive zendi, Paurusa kwa kutudiworokesa asi maruha gomorutu aga ga pira nonkondo yigo twa hepa po unene. (Resa 1 Vakolinte 12:12, 18, 21-23.) Ava va pura melisinto kwa uyunga asi maruha gamwe gorutu kwato mulyo. * Pasihonena, kahuruzara kokompadi kwa ka gazarerere asi kwato mulyo korutu romuntu. Nye ngesi vadiviunsitwe va yi dimburura asi kahuruzara kuvatera muntu a sikame kuvyukilira.

5 Sifanekeso saPaurusa kuhamena rutu romuntu kulikida asi navenye womombungakriste mulyo. Satana ana tu harere tu pure asi ose kwato mulyo, nye Jehova kutara vakareli vendi navenye asi mulyo, nampili varupirankondo. (Joba 4:18, 19) Eyi kutuvatera tu lizuvhe mfumwa mokudiva asi va tu hepa mombungakriste zetu ntani nomokatji kovantu vaKarunga mouzuni mudima. Pasihonena, diworoka apa wa ruganesere siruwo soge mokuvatera mukurupe. Mukurupe ga gwanene mo uwa, nye nove wa gwanene mo uwa ndi? Yimo, apa atu vatere wopeke, ose kuhafa nokulididimikira nokukara neharo kovanavazinyetu ntani nokuyakara Vakriste wovawa. (Efe. 4:15, 16) Guhyetu geharo ga diva asi navenye womombungakriste mulyo, nampili varupirankondo. Nose nsene tu kara nomutaro gwangoso ngatu hara unene womombungakriste.

6. Yisinke ga tembe Paurusa apa ga ruganesere nonkango “vanankondo” ntani “varupirankondo”?

6 Yosili, Paurusa kwa ruganesere nkango “ava va pira nonkondo” apa ga uyungire kuhamena vamwe womombungakriste, age kapi ga tembe asi Vakriste vamwe mulyo kupitakana vakwawo, ntani nage poyiruwo yimwe kwa lisingwenene mwene asi kwa pilire nonkondo. (1 Kol. 1:26, 27; 2:3) Apa ga ruganesere nkango “vanankondo” mokusingonona Vakriste vamwe, age kapi ga tembe asi awo mulyo kupitakana vakwawo. (Rom. 15:1) Nye, age kwa tembe asi Vakriste ava va kara noudivi va hepa kulididimikira nokukwafa Vakriste ava va dira kukara noudivi.

TWA HEPA KURUNDURURA MAGAZARO GETU NDI?

7. Yisinke pamwe nayi tu ninkisa tu dire kuvatera vanavazinyetu ava vana hepa evatero?

7 Apa atu kwafa ‘nohepwe,’ ose kuhonena Jehova ntani kumuhafesa. (Epis.  41:1; Efe. 5:1) Eyi kapisi ureru kuyirugana. Morwasinke? Morwa nampo ose kuna kugazara asi vanavazinyetu va hepa kukohonona po maudigu gavene. Ndi pamwe, ose kapi tatu va hedere morwa kapi tuna diva eyi natu uyunga nawo. Tara sihonena saMunazinyetukadi gedina Cynthia * ogu va zumbire, age kwa tente asi: “Nsene vanavazinyetu va dira kukupakera mbili, ayo kukoresa. Yosili ose kwa hara vantu va kare kumwe nose nsene kuna kupita momaudigu.” Nampili hompa Ndafita kwa lizuvhire kukora apa vakaume vendi va mu sigilire.—Epis. 31:12.

8. Yisinke ngayi tu vatera tu kwate egano malizuvho govanavazinyetu ava vana hepa evatero?

8 Yisinke ngayi tu vatera tu kwate egano malizuvho govanavazinyetu ava vana hepa evatero? Pokudiworoka asi sinzi sawo kupira nonkondo morwa uvera ndi edompo mutjima ndi nampo kwa tunga novanekoro wovahapuli. Nose kuvhura ngayi tu horokere. Nampili ngomu Vaisraeli va va hepekere mosirongo saEgipite, komeho va ka hwilire moSirongo sEtumbwidiro, Jehova kwa va diworokesere asi kapisi va kare “nouruva” mokukakwafa nohepwe. Jehova kwa ndindilire ko kwawo va tare nohepwe asi mulyo.—Deut. 15:7, 11; Lev. 25:35-38.

9. Yisinke twa hepa kurugana nsene munazinyetu kuna kuligwanekera nomaudigu? Gava sihonena.

9 Kapisi tu pe usima ndi tu pangure vanavazinyetu, nye twa hepa kuvavatera komaudigu gawo. (Joba 33:6, 7; Mat. 7:1) Pasihonena, tu ninke asi gumwe kuna remana kombasikora makura tava mu dukisire kosipangero. Apa na ka sika, vandokotora novanesa kuvhura va ruganese siruwo sawo mokumupa usima kweyi yina horoka ndi? Hawe, awo ngava genderera kumupa evatero. Mokulifana, nsene munazinyetu ana pili nonkondo morwa maudigu meparu, ose twa hepa kugenderera kumuvatera pampepo.—Resa 1 Vatesaronika 5:14.

10. Nampili ngomu vamwe ava moneka asi kwato nonkondo, ngapi va kwaterera kepuro lyawo?

10 Nsene tu gazadara ko koukaro wovanavazinyetu, ose ngatu dimburura asi awo kapisi varupirankondo. Gazadara ko kovanavazinyetukadi ava va lididimikira marwaneso gekoro nomvhura dononzi. Gazara tupu omu ayi digopere munazinyetukadi ogu a rere vanona pwagelike ntani age kuwiza nkenye apa komapongo. Ntani vadinkantu ava ava kwaterere kepuro lyawo nampili ngomu ava ligwanekere nomakondjeso kosure. Yihonena eyi kulikida asi nampili va moneke ngwendi kwato nonkondo nokuhepa, awo va liwapaikira kutwikira ngorooro kukarera Jehova nokukwaterera ‘kepuro’ lyawo.—Jak. 2:5.

GAZARA NGWENDI MOOMU A GAZARA JEHOVA

11, 12. (a) Yisinke ngayi tu vatera tu tare vanavazinyetu ngamoomu a va tara Jehova? (b) Yisinke natu lirongera ko omu Jehova ga tekwire Arona?

11 Twa hepa kutara vanavazinyetu monkedi omu ava tara Jehova nampili yi kare asi awo kutura mapuko. Yihonena yomoBibeli kutuvatera tu lironge omu a tara Jehova vakareli vendi. (Resa Episarome 130:3.) Pasihonena, ngano nove kumwe wa kere naMosesa apa Arona ga ligusa-gusire mo kuhamena ntana zongorodo ezi ga rugene, ngapi ngano wa lizuvhire? (Ex. 32:21-24) Ngapi ngano wa lizuvhire apa Arona ga purakenene kwaMiliyama ntani nokupa Mosesa usima morwa kukwara mukadi gomunayirongo? (Num. 12:1, 2) Ngapi ngano omu wa lizuvhire apa Arona naMosesa va dilire kulikida efumadeko kwaJehova poMeliba pokusinganyeka  nonkondo dendi dokugusa mema memanya?—Num. 20:10-13.

12 Moyihorokwa nayinye oyo, Jehova ngano ga futisire Arona. Nye age ga divire asi Arona kapi ga kere muntu gomudona nampili ngomu ga tulire mapuko. Age kwa rugene mapuko ogo morwa makondjeso. Nye nampili ngoso, age ga tambwire mapuko gendi nokupurakena komavyukiso gaJehova. (Ex. 32:26; Num. 12:11; 20:23-27) Jehova kwa gusilire po Arona morwa age kwa litezwilire nokulikida epuro. Ano konyima zonomvhura dononzi, Arona noruvharo rwendi simpe kwa ya va diworokere ngovakareli vaJehova wovalimburukwi.—Epis. 115:10-12; 135:19, 20.

13. Ngapi omu natu wapukurura mutaro gwetu kovantu ava ava moneka ngwendi kwato nonkondo?

13 Pokugazara ngwendi moomu a gazara Jehova, twa hepa kuwapukurura mutaro gwetu kovantu ava ava moneka ngwendi kwato nonkondo. (1 Sam. 16:7) Pasihonena, ngapi omu atu lizuvhu nsene mudinkantu ta horowora yilihafeso yoyidona ndi ta likida nkareso zondona? Kapisi tu genderere kugazara asi age muntu gomudona. Nye ngano twa hepa kugazara omu natu mu vatera. Twa hepa kulitulira po siruwo sokumuronga omu na tura po matokoro gomawa. Nsene ngatu vatera vanavazinyetu monkedi zangesi, ose ngatu va kwata egano nokuyavahara.

14, 15. (a) Yisinke ga rugene Jehova apa ga mwene Eliya guna mu pwaga ntani ana guwu? (b) Yisinke natu lirongera ko kosihorokwa saEliya?

14 Ngapi omu a lizuvhu Jehova kuhamena vantu ava ava dompo mutjima? Tu konakoneni omu ga vaterere gumwe govakareli vendi ogu ga dompere mutjima. Eliya kwa kere muporofete gwaJehova ogu ga likidire  uradi mokurwanesa vaporofete vaBara 450. Nye apa ga zuvhire asi hompa gomukadi Jesebeli ana hara kumudipaga yipo ga tjwayukire. Age kwa gendere sinano sokusika ponokilometa 150 a ze koBereseba, makura ta gendi ezuva mudima momburundu. Morwa eroroko ntani ruguwo, age ‘kwa here kufa.’—1 Vah. 18:19; 19:1-4.

Jehova ga mwene omu Eliya ga guvire makura yipo ga tumine muengeli a mu vatere (Tara paragarafu 14, 15)

15 Yisinke ga rugene Jehova apa ga mwene Eliya guna mu pwaga ntani ana guwu? Ga mu sigilire ndi? Hawe! Jehova kwa tumine muengeli a ya vatere Eliya. Yikando yivali, muengeli kwa pere Eliya nondya edi da mu pere nonkondo yipo a twikire ‘nzira zendi zonde unene.’ (Resa 1 Vahompa 19:5-8.) Jehova kwa purakenene Eliya nokumupa eyi ga hepere komeho zokumupa mapukururo.

16, 17. Ngapi natu vatera vanavazinyetu ngamoomu a yi rugana Jehova?

16 Ngapi omu natu honena Karunga geharo? Pokudira kugenderera kugava mapukururo. (Yis. 18:13) Nsene kuna kuuyunga nomuntu ogu ana guwu ndi ana kulizuvha asi kwato mulyo, pomuhowo twa hepa kumupurakena nawa nokumulikida asi twa mu hara. (1 Kol. 12:23) Makura ngatu diva udigu wendi nomu natu mu vatera.

17 Diworoka sihorokwa saCynthia. Apa mugara gwendi ga mu zumbire, nage novana vendi wovakadona vavali kwa lizuvhire ngwendi kuna va sigilire. Ngapi omu vamwe womombungakriste va va vaterere? Cynthia kwa tanta asi: “Konyima zapa twa va tantere eyi ya horokere, awo kwa ka sikire pembo lyetu konyima zonominute 45. Makura tava lili. Momazuva gavali ndi gatatu ogo awo kwa kere kumwe nose. Morwa kapi twa here kulya ntani kwa guvire unene makura vanavazinyetu kwa tu twere komambo gawo nokutupa nondya.” Sihorokwa esi kutudiworokesa eyi za uyunga buke zaJakopo asi: ‘Nsene pa kara mukweni gomugara ndi gomukadi gonkagi, age hena da mu pira nondya dankenye ezuva, makura kuvhura nye kumutantera asi, “Zende nombili, o ka livive, ove hena o ka kute,” ove wa hana kumupa eyi rwa hepa rutu ndi? Yinke nye nayi kwafa? Nepuro nalyo ngosikwawo, nsene kapi lya paka yirugana, lya fa.’ (Jak. 2:15-17) Evatero eli va geve vanavazinyetu kwa nkondopekere Cynthia novana vendi va tameke kurugana uzuvhisi wokuvatera makwedi ntazimwe.—2 Kol. 12:10.

WOVANZI KUGWANENA MO MAUWA

18, 19. (a) Ngapi natu vatera ava vana pili nonkondo? (b) Wolye ava gwanena mo uwa apa atu vatere varupirankondo?

18 Ayo kugusa siruwo mokugwana nonkondo nsene asi ose kwa verere siruwo sosire. Nsene munazinyetu a tura nzo, ayo kugusa siruwo mokutengwidira po elikwatakano lyendi naJehova. Mokulinkondopeka mwene ga hepa kulironga Nonkango daJehova Karunga nokukanderera kwendi nokuza komapongo ntani ga hepa hena evatero lyetu. Twa hepa kulididimika ngomu ana kuwapukurura elikwatakano lyendi naKarunga. Twa hepa kuyilikida asi ose twa mu hara ntani asi age mulyo mombungakriste.—2 Kol. 8:8.

19 Diworokeni asi apa atu vatere vanavazinyetu, nose kugwanena mo ruhafo. Ntani ose kulikida nkenda nokutunga po elididimiko. Kapisi nyoselike atu gwanene mo mauwa, nye nombungakriste nazinye. Unene po, apa atu ‘kwafa vankundi,’ ayo kulikida asi tuna hara kuhonena Jehova, ogu a tara nkenye muntu asi mulyo.—Yirug. 20:35.

^ para. 4 Mobuke zendi, Charles Darwin kwa tjenge mo asi maruha gamwe gorutu “kwato mulyo.” Mugara gumwe ogu ga kwatesa ko yirugana yendi nage kwa yi nkondopeka asi maruha gamwe gomorutu romuntu kwato mulyo, kukwatera mo kandjandja.—The Descent of Man.

^ para. 7 Edina kwa lirundumuna.