Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Lirongera ko kosifanekeso sonoranda

Lirongera ko kosifanekeso sonoranda

“Kwagumwe ta gava ko noranda mafere gatano, kwamukwawo mafere gavali, kogu gwautatu efere limwe.”—MATEUSA 25:15.

1, 2. Morwasinke Jesus ga simwitilire sifanekeso sonoranda?

JESUS kwa simwitilire sifanekeso sonoranda mokufatwilira vasikuli vendi wovagwavekwa situmbukira sawo. Nye sifanekeso oso kwa kundama varongwa navenye vaJesus. Yi kare asi twa kara nehuguvaro lyemeguru ndi lyepevhu, twa hepa kukwata egano eyi asi tanta sifanekeso esi.

2 Siruwoke Jesus ga simwitilire sifanekeso esi? Paapa ga tanterere varongwa vendi sidiviso sekaropo lyendi ngaHompa ntani nesi souhura wouzuni. (Mateusa 24:3) Eyi kutanta asi sifanekeso sonoranda kuna kara ruha rosidiviso oso ntani kuna kusika mo mosiruwo setu.

3. Yisinke natu lirongera ko koyifanekeso yomwaMateusa egaununo 24 ntani 25?

3 Apa Jesus ga simwitilire sifanekeso sonoranda, age kwa simwitilire hena yifanekeso yapeke yitatu eyi ya kara ruha rosidiviso somazuva gopouhura. Yifanekeso eyi kwa faturura yikara eyi va hepa kukara nayo vasikuli vendi. Ayo kuyigwana mwaMateusa 24:45 dogoro 25:46. Sokuhova kuna kara somukareli gokulimburukwa, mbungagona zovagwavekwa ava va kara nositumbukira sokuronga vantu vaJehova. Awo va hepa kukara noulimburukwi ntani nonondunge. * Sauvali sovakadona murongo. Moyifanekeso nayinye, Jesus kwa rondwere vagwavekwa navenye asi va hepa kuliwapaikira ntani kuvangarara morwa kapi va diva siruwo novili ezi nga wiza. * Sautatu, Jesus kwa simwitilire sifanekeso sonoranda mokuronga vagwavekwa asi va hepa kurugana unene mokusikisa mo situmbukira sawo. Konyima, Jesus ta simwitire sifanekeso sononzwi noyikombo, esi sa demenena kwava va kara nehuguvaro lyepevhu. Age kwa nkondopekere asi va hepa kulimburukwa ntani nokurugana paapa va hulira mokuvatera vagwavekwa. * Sirongwa esi tasi ka faturura eyi asi tanta sifanekeso sonoranda.

MUGARA TA SIGIRE VAKARELI VENDI NORANDA

4, 5. Yilye mugara gomosifanekeso, ntani yisinke noranda?

4 Resa Mateusa 25:14-30. Mosifanekeso sonoranda, Jesus kwa simwitilire kuhamena mugara ogu ga here kuza ugenda. Ntani hena kwa uyungire kuhamena mugara ogu ga zire kosirongo sokoure va ka mu ture mouhompa. * (Rukasa 19:12) Monomvhura dononzi, yimbapiratjangwa yetu kwa fatwilire asi mugara ogo kwa tamba Jesus, ogu ga zire meguru momvhura 33. Nye apa Jesus ga zire meguru kapi va ka mu tulire mouhompa poopo. Age kwa ka ndindilire dogoro 1914, apa nonkore dendi da kere “ulyatero wonompadi dendi.”—Vahebeli 10:12, 13.

5 Jesus kwa tente asi mugara gomosifanekeso kwa kere nonoranda mafere ntantatu. Oyo kwa kere yimaliwa yoyinzi. * Komeho mugara a ze, age kwa pere vakareli vendi yimaliwa eyi. Age kwa va tanterere va yi ruganese yipo va gwanene ko nsonso. Ngomu tupu yimaliwa ya kere nomulyo komugara gwina, koyili yimwe ya kere nomulyo kwaJesus. Yisinke oyo? Aso kwa kere sirugana nga rugana apa ga kere pevhu.

“Kankukeni, mu tare mapya omu gana fire etezo”

6, 7. Kosinke da tamba noranda?

6 Sirugana sokuzuvhisa kwa kere nomulyo kwaJesus. Ngoyitundwamo, wovanzi kwa ya kere varongwa vendi. (Resa Rukasa 4:43.) Nye ga yi divire asi pwa kere yirugana yoyinzi ntani asi vantu wovanzi ngava tambura mbudi zongwa. Yipo ga tanterere varongwa vendi asi: “Kankukeni, mu tare mapya omu gana fire etezo.” (Johanesa 4:35-38) Munandima kapi nga siga epya lyendi lina fire etezo. Jesus nage ga kere nonkareso zokulifana. Komeho tupu a tengure meguru, Jesus kwa pangerere vasikuli vendi asi: “Yipo nye nomu zira konomuhoko nadinye, mu ka di ninke di kare varongwa vange.” (Mateusa 28:18-20) Monkedi ezi, Jesus kwa va pere emona, situmbukira somulyo sokuzuvhisa.—2 Vakolinte 4:7.

7 Ngwendi mugara gwina ga geve noranda kovakareli vendi, Jesus kwa geve sirugana sokuninka varongwa kovasikuli vendi wovagwavekwa. (Mateusa 25:14) Yipo nye noranda kwa tamba kositumbukira sokuzuvhisa nokutura po varongwa.

8. Nampili ngomu nkenye mukareli ga gwene noranda dokulisiga-siga, yisinke ga ndindilire ko hekuru?

8 Jesus kwa tente asi mugara kwa geve noranda mafere gatano komukareli gokuhova, ano mafere gavali kogu gwauvali ntani efere limwe kogu gwautatu. (Mateusa 25:15) Hekuru kwa geve noranda dokulisiga-siga kwankenye mukareli, nye kwa ndindilire ko kwanavenye va rugane unene yipo va mu gwanene ko nsonso zonzi. Mokulifana, Jesus kwa ndindilire vasikuli vendi wovagwavekwa va rugane unene mosirugana sokuzuvhisa. (Mateusa 22:37; Vakorosi 3:23) PoPentekoste 33, vasikuli vaJesus kwa tamekere kutulisa po varongwa monomuhoko nadinye. Apa atu resa buke zoYirugana, ose kudimburura omu va rugene unene. *Yirugana 6:7; 12:24; 19:20.

MUKARELI KURUGANESA NORANDA MOSIRUWO ESI SOUHURA

9. (a) Yisinke va ruganesere noranda dawo vakareli vavali, ntani yisinke natu lirongera ko? (b) Yisinke va hepa kurugana ava va kara nehuguvaro lyepevhu?

9 Vakareli vavali ava va ruganesere nawa noranda dahekurwawo, kwa tamba kovagwavekwa wovalimburukwi momazuva aga gopouhura. Unene po kutundilira 1919, awo kwa rugana unene mosirugana sokuzuvhisa. Mosifanekeso, nkenye mukareli kwa gwene noranda dokulisiga, nye eyi kapi ayi tanta asi pwa kara nombunga mbali dokulisiga dovagwavekwa wovalimburukwi. Vakareli vavali kwa rugene unene nokugwanena ko nsonso konoranda. Ngoso vagwavekwa velike nava hepa kurugana unene mosirugana sokuzuvhisa ntani sokuronga ndi? Hawe. Mosifanekeso saJesus sononzwi noyikombo kuturonga asi ava va kara nehuguvaro lyokukaparukira pevhu va hepa kuvatera vagwavekwa mosirugana sokuzuvhisa nokulimburukwa kwawo. Awo kulizuvha asi aso situmbukira sawo sokuvavatera. Vantu vaJehova kwa kara ‘mosiunda simwe tupu,’ ntani awo kurugana unene mokuzuvhisa nokutura po varongwa.—Johanesa 10:16.

10. Ruha musinke rumwe rosidiviso runa kulikida asi ose kuna kuparuka pomazuva gopouhura?

10 Jesus kwa harera vasikuli vendi va ruganene unene mokutulisa po varongwa. Eyi yiyo va rugene varongwa womomazuva gendi. Momazuva aga gouhura, vasikuli vaJesus kwa kusikisa mo sifanekeso esi pokurugana unene. Ngesi vantu wovanzi kuna kuzuvha mbudi zongwa ntani nokukara varongwa kupitakana pwanare. Wovanzi kuna kugwana ekuho nkenye mvhura morwa vasikuli vaJesus kuna kurugana unene. Ntani nawo kuyakara vazuvhisi. Yirugana nayinye eyi ntani noyitundwamo yoyiwa kulikida asi sirugana sokuzuvhisa kuna kara ruha romulyo rosidiviso somazuva gopouhura esi ga uyungire Jesus. Yosili, Jesus kumuhafesa vakareli vendi!

Jesus kwa pere vakareli vendi emona, situmbukira somulyo sokuzuvhisa (Tara paragarafu 10)

SIRUWOKE NGA WIZA HEKURWAWO?

11. Ngapi twa yi diva asi Jesus nga wiza posiruwo soudigu wounene?

11 Jesus kwa uyungire asi: “Eyi pwa pita siruwo sosire, vakareli owo hekurwawo makura ta wiza, a ya tare yimaliva yendi kumwe nawo.” (Mateusa 25:19) Hekurwawo Jesus, ngayi rugana eyi pepi nehagero lyoudigu wounene. Ngapi omu twa yi diva? Mouporofete wendi mwaMateusa 24 ntani 25, Jesus kwa uyungire yikando yoyinzi asi ta wiza. Pasihonena, age kwa uyungire asi vantu “ngava mu mona, age ta wiza pomaremo geguru.” Eyi kwa tamba kosiruwo soudigu wounene apa Jesus nga ya pangura vantu. Age hena kwa rondwere vasikuli vendi ava vana kuparuka pomazuva gopouhura asi va vangarare. Age kwa tente asi: “Yeeyi kapi mwa diva asi Hompa gweni ezuvake nga wiza” ntani “MunwaMuntu nga wiza movili zohararasi.” (Mateusa 24:30, 42, 44) Mosifanekeso esi, Jesus kwa tembe kosiruwo apa nga wiza nokuyapangura vantu ntani nokuyazonagura po uzuni waSatana. *

12, 13. (a) Yisinke hekurwawo ga tantere vakareli vavali, ntani morwasinke? (b) Siruwoke vagwavekwa ngava va tura sinongweneso sokuhulilira? (Tara kakende “ Ngava gwana mfeto apa ngava fa.”) (c) Mfeto musinke ngava gwana ava va kwatesa ko vagwavekwa?

12 Apa ga ka tengwire hekurwawo, kwa ya gwene mukareli gonoranda mafere gatano age ana gwanene po mafere gatano, ano gonoranda mafere gavali nage ana gwanene po mafere gavali. Hekurwawo kwa tanterere nkenye gumwe gwawo asi: “Yina wapa, o mukareli gomuwa, kukuhuguvara tupu nani. Ngomu wa limburukwa mweyi yoyisesu, yiyo nye nani ku tumbira mweyi yoyinzi.” (Mateusa 25:21, 23) Yisinke nga rugana Hekurwawo Jesus, apa nga wiza?

13 Komeho zoudigu wounene, Karunga nga tambura vagwavekwa wokurugana unene ava vana kara simpe pevhu, pokuvatura sinongweneso sokuhulilira. (Ehororo 7:1-3) Ano komeho tupu zoHarumagedoni, Jesus nga va pa mfeto zawo pokuvatwara meguru. Nye ngapi kuhamena ava va kara nehuguvaro lyepevhu ava va kwatesa ko vagwavekwa mokuzuvhisa? Awo ngava va pangura ngononzwi. Ntani ngava gwana mfeto zawo zomwenyo gwanarunye apa pevhu mepangero lyoUhompa waKarunga.—Mateusa 25:34.

MUKARELI GOMUDONA GOUDWA

14, 15. Jesus kwa tembe asi vagwavekwa vamwe ngava kara vadona ntani udwa ndi? Faturura.

14 Sifanekeso esi kwa tumbura mukareli ogu ga gwene noranda efere. Age kapi ga di ruganesere mokugwanena po nsonso hekurwendi ndi adi mu twarere kombanga. Nye age kwa di vhumbikire mevhu. Hekurwendi kwa tente asi age mukareli gomudona ntani goudwa. Makura ta di mu gusa nokudigava komukareli gokuhova. Mukareli ogo gomudona tava mu zugumine “mekurundema lyoponze.”—Mateusa 25:24-30; Rukasa 19:22, 23.

15 Apa Jesus ga tente asi gumwe govakareli kwa kere mudona ntani udwa, kapi ga tembe asi pwa kara vagwavekwa ava va fanekesa mukareli gwina. Ose kwa yi diva eyi pokuhetakanesa sifanekeso esi noyikwawo yivali. Mosifanekeso somukareli gokulimburukwa gonondunge, Jesus kwa tumbwire mukareli gomudona ogu nga hepeke vakareli vakwawo. Jesus kapi ga tembe asi mukareli gokulimburukwa gonondunge nga ya kara gomudona. Nye, age kwa rondwere vagwavekwa asi kapisi va kare ngwendi mukareli gwina gomudona. Ano mosifanekeso sovakadona murongo, Jesus kwa tumbwire vakadona vatano womagova. Age kapi ga tembe asi vamwe wovagwavekwa ngava kara magova. Nye, age kwa rondwere kuhamena eyi nayi horoka nsene va dira kuliwapaikira nokuvangarara. * Mokulifana, mosifanekeso sonoranda, Jesus kapi ga tembe asi vagwavekwa wovanzi pomazuva gopouhura ngava kara vadona ntani udwa. Age kwa rondwerere vagwavekwa mokudira kulifana nomukareli gomudona nye ngano va twikire kurugana unene mokuzuvhisa.—Mateusa 25:16.

Jesus nga futa varongwa vendi navenye ava ava rugana unene mokuzuvhisa

16. (a) Yirongwa musinke yivali natu lirongera ko kosifanekeso sonoranda? (b) Ngapi sirongwa esi sina tu vatere tu kwate egano sifanekeso esi? (Tara kakende “ Ngapi natu kwata egano sifanekeso sonoranda?”)

16 Yirongwa musinke yivali natu lirongera ko kosifanekeso sonoranda? Sokuhova, Jesus kwa pere varongwa vendi wovagwavekwa emona, aso situmbukira somulyo sokuzuvhisa nokutura po varongwa. Sauvali, Jesus kwa tu harera tu rugane unene mosirugana sokuzuvhisa. Nsene tu lididimikira mosirugana esi ntani nokukara ngorooro valimburukwi, Jesus nga tu pa mfeto.—Mateusa 25:21, 23, 34.

^ para. 3 Ruhungu, 15 Pembankuru 2013, epenuno 21-22, paragarafu 8-10, kwa faturura asi yilye mukareli gokulimburukwa gonondunge.

^ para. 3 Sirongwa sa ka pita moRuhungu oru kwa fatwilire asi wolye vakadona murongo.

^ para. 3 Sifanekeso sononzwi noyikombo kwa si fatwilire moRuhungu 15 Sikukutu 1995, epenuno 23-28, ntani ngatu ka si zogera mosirongwa sokukwama ko mosifo esi.

^ para. 5 Mosiruwo saJesus, randa zimwe kwa kere sivaro soyimaliwa eyi nga ruganene muntu monomvhura 20.

^ para. 8 Konyima tupu zonomfa dovapositoli, vapukisi kwa lihanene monombungakriste. Monomvhura dononzi, sirugana sokuzuvhisa kapi sa lihene. Nye posiruwo esi ‘sokuteza-teza’ ndi souhura, sirugana sokuzuvhisa kwa tameka kulihana. (Mateusa 13:24-30, 36-43) Tara Ruhungu, 15 Pembankuru 2013, epenuno 9-12.

^ para. 15 Tara paragarafu 13 mosirongwa “Ngo ‘rungarara’ ndi?” mosifo esi.