Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Kukarera Jehova pwa hana madonganeso

Kukarera Jehova pwa hana madonganeso

‘Mariya kwa hingilire a purakene nonkango daJesus. Nye Malita age kuna kuviyauka a wapaike nayinye.’—RUKASA 10:39, 40.

MARUSUMO: 94, 134

1, 2. Morwasinke Jesus ga harerere Malita, ntani mapuko musinke ga tulire Malita?

APA o gazara mpanza Rasarusa, muntu musinke o gazara? Bibeli kulikida asi Malita kwa kere kaume gomunene gwaJesus, ntani kwa mu here. Nye kapisi yige gelike Jesus ga here nokufumadeka. Pasihonena, mumbyaMalita, Mariya nage kwa kere kaume gomunene gwaJesus. Jesus kwa here ozina Mariya. (Johanesa 11:5; 19:25-27) Morwasinke Jesus ga harerere Malita?

2 Jesus kwa here Malita morwa age kwa kere muntu gombili gougavi, ntani gokurugana unene. Nye unene po, Jesus kwa here Malita morwa ga kere nepuro lyokupama. Age kwa pulire nayinye eyi nga rongo Jesus, ntani asi Jesus yige Mesiyasa getumbwidiro. (Johanesa 11:21-27) Nampili ngoso, Malita kapi ga sikilire mo. Ngwendi nyose, nage ga tulire mapuko. Pasihonena, apa ga ka va dingwire Jesus, Malita kwa handukilire Mariya, nokutantera Jesus asi a mu pukurure ko. Malita kwa tente asi: “Hompa, nani nokuyifira si mbili, eyi ana sigi nge ogo mumbyange, ni rugane nyamelike? Mu tantera nye a ya kwafe nge!” (Resa Rukasa 10:38-42.) Morwasinke Malita ga uyungilire ngoso, ntani yisinke natu lirongera ko kelimbururo lyaJesus?

MALITA KWA VIYAUKIRE

3, 4. Yisinke ga rugene Mariya eyi ga haferere Jesus, ntani yisinke ga lirongerere ko Malita? (Tara efano pepenuno 15.)

3 Jesus ga hefe kweyi Malita naMariya va mu zigidire kembo lyawo, ntani ga here kuruganesa siruwo oso mokuvaronga usili womulyo. Mariya kwa hingilire “a purakene nonkango” daJesus. Age kwa here kulirongera ko koMurongi goMunene. Malita nage ngano ga purakenene kwaJesus. Malita ngano ga hagekere kuviyauka nokupurakena kweyi ga uyungire Jesus, Jesus ngano ga yi haferere.

4 Nye Malita kwa viyaukire. Age kwa viyaukire mokuwapaikira Jesus nondya dokulikarera ntani nokurugana yininke yoyinzi mokumuninka a hafere edinguro. Apa ga mwene asi Mariya kapi ana kumuvatera, makura ta handuka nokusivanena Jesus. Jesus ga yi divire asi Malita kuna kuhetekera ko kurugana nayinye, yipo ga uyungire asi: “Malita, Malita, yinzi ono lipakere sinka, ove hena ono piyagana.” Ntani ga uyungire asi kapi ga hepa nondya dononzi. Makura Jesus yipo ga pandadekere Mariya kweyi ga mu purakenene. Age kwa tente asi: “Mariya kuna horowora po age ruha roruwa, oru ngava dira kumugusa.” Mariya nampo ga divarere eyi va lire ezuva lina, nye kapi ga divarere eyi ga lirongerere kwaJesus ntani nomu ga mu pandadekere. Konyima zonomvhura 60, mupositoli Johanesa kwa tjenge asi: “Jesus kwa here Malita” namumbyendi gomukadi. (Johanesa 11:5) Nonkango odo kulikida asi Malita ga tambwire epukururo lyaJesus ntani nokukarera Jehova noulimburukwi eparu lyendi nalinye.

5. Morwasinke yina karere udigu naina kudemenena kweyi yomulyo po, ntani epuro musinke natu ka limburura?

5 Ose twa yi dimburura asi naina yininke yinzi yokuvhura kutudonganesa mokukarera Jehova kupitakana pwanare. Sifo soRuhungu 15 Sitarara 1958 kwa rondwere vanavazinyetu mokudira kupulisira yikwakonentu yi va donganese mokukarera Jehova. Nampili posiruwo sina, ayo kwa monekere asi nkenye ezuva ngaku kara yininke yoyipe. Yininke ngwendi nosaitunga, noradio nonomuvi ntani notivi kwa divikwire unene. Ruhungu kwa tente asi ngomu tuna kara pepi nouhura wouzuni ou, “madonganeso nago yimo gana kuligwederera.” Naina, pana kara yoyinzi yokutudonganesa. Yisinke twa hepa kurugana tu kare ngwendi Mariya ntani nokudemenena mokukarera Jehova?

WA HA RUGANESA UZUNI MOMUNENE

6. Ngapi vantu vaJehova va ruganesa yikwakonentu?

6 Vantu vaJehova kuruganesa yikwakonentu yomouzuni mokuzuvhisa mbudi zongwa. Pasihonena, komeho ntani poyita yokuhova youzuni, awo kwa likidire sidanauka Photo-Drama of Creation.” Pokulikida mafano aga va kwateka nomazwi ntani nomusika, awo kwa zuvhisilire vantu wovanzi moyirongo yoyinzi. Ehagero lyosidanauka oso kwa singonona siruwo sombili apa Jesus Kristusa nga ka pangera evhu. Konyima, vantu vaJehova kwa ya ruganesa radio mokuudisa mbudi zoUhompa kovantu mouzuni. Naina, ose kuruganesa nokompiuta noIntaneta mokuzuvhisira vantu navenye, nampili ava va kara komavango gokoure.

Wa ha pulisira yininke ya hana mulyo yi ku donganese mokukarera Jehova (Tara paragarafu 7)

7. (a) Morwasinke ya karera siponga kuruganesa uzuni momunene? (b) Kosinke twa hepa kutakamesa? (Tara nonkango dokonhi.)

7 Bibeli kuturondora mokudira kuruganesa momunene uzuni. Eyi kwa kwatera mo kuruganesa siruwo sosinzi koyininke eyi au gava uzuni. (Resa 1 Vakolinte 7:29-31.) Yimwe kapisi epuko, nye kuvhura kumana siruwo setu. Pasihonena, kuvhura tu hafere eyi twa hara nokuresa nobuke nokutarera tivi nokudingura mavango nokurandanga ntani nokupapara yikwakonentu yoyipe. Wovanzi kwa hara kulitumina nombudi koserefoni nokoe-mail ndi kutara nombudi ndi yitundwamo yomaudona gombara. Vamwe kuyakara vapika woyininke oyo. * (Muudisi 3:1, 6) Nsene tu ruganesa siruwo sosinzi koyininke ya hana mulyo, kuvhura tu ncenune yomulyo po, ukareli wetu kwaJehova.—Resa Vaefeso 5:15-17.

8. Morwasinke ya karera nomulyo asi tu dire kuhara yininke yomouzuni?

8 Satana kukondja a tu kokere koyininke yomouzuni nokutudonganesa mokukarera Jehova. Eyi yiyo ga rugene, ntani simpe yiyo ana kurugana naina. (2 Timoteusa 4:10) Yiyo nye twa hepera kukonakona omu atu lizuvhu kuhamena yininke yomouzuni ntani nokutura po marunduruko. Bibeli kututantera asi kapisi tu hare yininke yomouzuni. Twa hepa kuhara unene Jehova. Nsene tu yi rugana, ayo ngayi tu rerupira mokulimburukwa Jehova ntani nokumuhedera pepi.—1 Johanesa 2:15-17.

DEMENENA KWEYI YOMULYO PO

9. Yisinke ga rongere Jesus varongwa vendi va demenene, ntani ngapi ga tulire po sihonena?

9 Ngwendi moomu Jesus ga rongere Malita yi dire kumudonganesa yininke, age kwa ronga varongwa vendi sirongwa sokulifana. Age kwa va korangedere va demenene kuruganena Jehova noUhompa wendi. (Resa Mateusa 6:22, 33.) Jesus mwene kwa tulire po sihonena sosiwa. Kapi ga wekere yininke yoyinzi, ntani kapi ga kere nembo ndi nepya.—Rukasa 9:58; 19:33-35.

10. Sihonena musinke sosiwa ga tu tulira po Jesus?

10 Jesus kapi ga pulisilire nkenye eyi yi donganese sirugana sendi sokuzuvhisa. Pasihonena, konyima tupu zapa ga tamekere kuzuvhisa, mbunga moKaperenaumi kwa here Jesus a kare nawo siruwo sosire mositata sawo. Yisinke ga rugene? Age kwa demenene kosirugana sendi. Age kwa tente asi: “Ame nyame tupu kukaudisira hena moyitata peke Mbudi zoNgwa zoUntungi waKarunga, yeeyi yiyo va tumina nge.” (Rukasa 4:42-44) Jesus nga gendi sinano sosire mokuzuvhisa mbudi zongwa ntani nokuronga wovanzi. Age kwa sikilire mo, nye simpe ga rorokere ntani ga hepere kupwizumuka morwa nga rugana unene.—Rukasa 8:23; Johanesa 4:6.

Jesus kwa tu ronga asi nsene tu demenena koyininke yoyinzi, ngayi tu donganesa kukarera Karunga

11. Yisinke ga rugene Jesus apa mugara gwina ga mu pulire kuhamena udigu wina? Sirongwa musinke Jesus ga rongere varongwa vendi?

11 Konyima, apa Jesus ga rongere varongwa vendi sirongwa somulyo, mugara gumwe kwa mu donganesere nokutanta asi: “Murongi, tantera munwamali, tu ligavere upingwa wetu.” Jesus kapi ga hetekerere ko kukohonona po udigu mugara gwina. Kapi ya mu donganesere mokuronga varongwa vendi. Age kwa ruganesere mpito ezi mokuvaronga asi nsene va demenena koyininke yoyinzi, ngayi va donganesa kukarera Karunga.—Rukasa 12:13-15.

12, 13. (a) Yisinke ga rugene Jesus eyi ya tetukisire Vagereka moJerusarema? (b) Ngapi ga uyungire Jesus apa Filipusa ga mu pulire a ligwane noVagereka?

12 Mazuva gokuhulilira gaJesus ngomuntu kwa kere goudigu sili. (Mateusa 26:38; Johanesa 12:27) Age ga yi divire asi tava ka mu hepeka nokumudipaga. Ntani asi ana kara noyirugana yoyinzi komeho a ka fe. Pasihonena, moSondaha 9 Nisani, Jesus kwa hwililire moJerusarema age kuna rondo kosindongili. Mbunga kwa mu tambwire ngaHompa gwawo. (Rukasa 19:38) Ezuva lyokukwama ko, Jesus nouradi kwa tjidire ava ngava randesere montembeli mokunyokoma vantu.—Rukasa 19:45, 46.

13 Vagereka vamwe ava va wizire koJerusarema koPaska, kwa tetukire apa va mwene eyi ga rugene Jesus. Yipo va pulire mupositoli Filipusa nsene kuvhura va ligwane naJesus. Nye Jesus kapi ga paparere vantu va mu kwatese ko ndi va mu popere kononkore dendi. Age ga divire yomulyo po. Age kwa twikilire kudemenena kokurugana mpango zaJehova, mokugava eparu lyendi ngonzambo. Yipo ga diworokesere varongwa vendi asi ntaantani a ka fe ntani asi navenye ava ava mu kwama va hepa kukara neharo lyokulizambera. Age kwa tente asi: “Ogu ga hara mwenyo gwendi, nga gu zumbanesa, nye ogu a nyenge mwenyo gwendi mouzuni ou, age ta gu pungwire mwenyo gwanarunye.” Age kwa tumbwidilire hena asi “Tate nga fumadeka” vasikuli vange ntani nokuvapa mwenyo gwanarunye. Filipusa ga vhulire kusansekera mbudi ozo zekorangedo Vagereka.—Johanesa 12:20-26.

14. Nampili ngomu Jesus ga tulire muhowo sirugana sokuzuvhisa, yisinke nga rugana hena?

14 Apa Jesus ga kere pevhu, sirugana sendi sosinene kwa kere sokuzuvhisa mbudi zongwa. Nampili ngomu ga demenene kokuzuvhisa, nye kapisi yiyo yelike ga rugene. Pasihonena, age ga zire kosipito sekwareko, apa ga ka situnukisire mema ga kare vhinyu. (Johanesa 2:2, 6-10) Nga li hena komambo govakaume vendi noku kwava va here mbudi zongwa. (Rukasa 5:29; Johanesa 12:2) Unene po, Jesus nga litulire po siruwo sokukanderera nokuteda ko ntani sokupwizumuka.—Mateusa 14:23; Marukusa 1:35; 6:31, 32.

“TU ZUMBENI NYE NKENYE UDIGU”

15. Yisinke mupositoli Paurusa ga uyungire va hepa kurugana Vakriste, ngapi ga tulire po sihonena sosiwa?

15 Mupositoli Paurusa kwa tente asi Vakriste awo kwa fana ngwendi vaduki melirombero, va hepa kuzumba nayinye eyi nayi vhura kuvahagekesa melirombero. (Resa Vahebeli 12:1.) Paurusa mwene kwa tulire po sihonena sosiwa. Age ngano ga ngawopere nokufumana ngomupitisili gomaukarelikarunga goVajuda, nye ga sigire nayinye oyo nokudemenena kweyi yomulyo po ndi “yoyiwa po.” Age kwa rugene unene mokuzuvhisa ntani nokukadingura mavango gomanzi, kukwatera mo Siliya noAsiya zoNunu naMakedoniya ntani Judeya. Age kwa nwikire komfeto zendi zomwenyo gwanarunye meguru. Age kwa tente asi: “Na divara yanare yiyo nina kukondjera yokomeho. Kuna kuduka nina vyukilire kositambo, nkumwe ngani ka gwane mfeto.” (Vafilipi 1:10; 3:8, 13, 14) Paurusa kapi ga kwere, ano eyi ya mu vaterere a ‘kerere Hompa pwa hana yipigauka.’—1 Vakolinte 7:32-35.

Paurusa kwa sigire nayinye nokudemenena kweyi yomulyo po

16, 17. Yi kare asi twa kwara ndi hawe, ngapi natu kwama sihonena saPaurusa? Ngapi Mark naClaire va yi rugene eyi?

16 Ngwendi Paurusa, vakareli vamwe vaJehova naina kuhorowora kudira kukwara yipo va ruganene Jehova momunene. (Mateusa 19:11, 12) Vadike kwa kara noyitumbikira yoyisesu kupitakana valikwali. Nye yi kare asi twa kwara ndi hawe, natuvenye tu ‘zumbeni nkenye udigu’ ou nau tu donganesa mokukarera Jehova. Nampo twa hepa kurundurura nkareso zetu tu dire kuhepeka siruwo yipo tu karere Jehova momunene.

17 Pasihonena, Mark naClaire, va kulira moWales, kwa tamekere uzuvhisi wokukarerera konyima zokumana sure. Konyima va ya likwere, nokutwikira mosirugana oso. Nye va here kurugana unene. Mark kwa faturura asi: “Ose twa hepere kurerupika eparu lyetu pokusiga embo lyetu lyononzugo ntatu ntani noyirugana yetu yipo tu hwilire mosirugana setungo.” Monomvhura 20 da ka pita, awo kwa dingura mavango gokulisiga-siga moAfrika mokuvatera kutunga Yinyanga yoUhompa. Poyiruwo yimwe, ngava kara tupu noyimaliwa yoyisesu, nye Jehova nkenye apa kuvapakera mbili. Claire kwa tanta asi: “Ayo kutuhafesa unene mokukarera Jehova nkenye ezuva. Ose kwa tulisa po vakaume wovanzi, ntani kwato eyi twa hepa. Ruhafo oru tuna kara nawo mokukarera Jehova mosirugana sosiruwo nasinye rwa pitakana eyi twa siga.” Sinzi sovakareli womosirugana sosiruwo nasinye yimo ava lizuvhu ngoso. *

18. Mapuro musinke natu lipura?

18 Ove kulizuvha asi kuvhura kurugana unene mosirugana saJehova ndi? Poyili eyi yina kukudonganesa koyininke yomulyo po ndi? Nsene yimo, yisinke wa hepa kurugana? Walye kuvhura o wapukurure omu o resa Bibeli nomu o zi lirongo. Sirongwa sokukwama ko ngasi ka faturura omu no yi rugana.

^ para. 7 Tara sirongwa “Mugova kupura nkenye eyi.”

^ para. 17 Tara esimwititi lyaHadyn naMelody Sanderson mosirongwa “Kudiva youhunga ntani nokuyirugana.” (Ruhungu, 1 Nsinano 2006) Ngesefa zawo moAustralia kwa gendere po nawa, nye va zi sigire nokurugana sirugana sosiruwo nasinye. Resa eyi ya horokere konyima zapa va pilire yimaliwa ngomu va kere vatumwa moIndia.