Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Yisinke “Evangeli lyaJudasa”?

Yisinke “Evangeli lyaJudasa”?

MWAKUDUMOGONA 2006, nosaitunga mouzuni mudima kwa tente asi kambunga kovalirongi kwa liwapaikilire mokupwagesa kovantu yikaramo yetjango lyepe lyosiparatjangwa: “Evangeli lyaJudasa.” Nosaitunga kwa tente asi valirongi ava kuna kulizuvha asi etjango eli ngali rundurura nkedi omu atu tara Judasa, murongwa ogu ga horwere Jesus. Kuliza nomauzera ogo, valirongi owo kuninkisa Judasa a moneke ngwendi ependa pokuuyunga asi Judasa ga kwete egano malizuvho gaJesus, ntani asi yige ga geve Jesus va mu dipage morwa Jesus mwene ga mu pulire a yi rugane.

Etjango eli lyousili ndi lyoyimpempa? Nsene lyousili, alyo kuhorora mausili ganare kuhamena Judasa Isikalyoto ndi Jesus Kristusa ndi Vakriste womouye wokuhova? Alyo kukundama monkedi omu atu tara Jesus Kristusa nomarongo gendi ndi?

OMU VA GWENE “EVANGELI LYAJUDASA”

Nampili naina, kapi simpe va diva omu va gwene “Evangeli lyaJudasa.” Mevango lyokuligwana vasimaguli nokulipungura nawa, ayo kumoneka asi etjango eli kwa monekere pomarandesero ketamekero 1975 yi tware koyiha 1984. Ayo kumoneka ngwendi asi kwa li gwene moEgipite 1978 montoko zanare, nampo mekombombo. Alyo kwa kere limwe lyomatjango gane aga va tjenge meraka lyoRucoptic eli ngava uyunga nare moEgipite.

Morwa va li pungwire nomvhura dononzi moEgipite, yipo lya tamekere kuzonauka. Mo-1983, etjango eli kwa li tjingisire kovalirongi vamwe, nye morwa ndiro kwato ogu ga li rende. Morwa kapi va li takamesere nawa ntani kwa li pungwire kevango lyedona, etjango olyo yipo lya tamekere kuzonauka. Mo-2 000 yipo ga li rende munangesefa gomukadi ogu a randa nokurandesa yininke yanare. Munangesefa ogu makura ta gava etjango olyo kokambunga kovalirongi aka ava tumbura asi Foundation for Ancient Art ntani kokambunga National Geographic Society yipo va li wapukurure nokulitoroka nawa, ano maruha gamwe getjango olyo ngesi ga tavauka mo. Kambunga aka, ka hepere kukonakona siruwo apa va tjenge etjango olyo nokulitoroka kuliza nomaruha ga kara mo.

Pokuruganesa mahina aga ava tumbura asi Carbon-14 alyo kwa likidire asi etjango eli kwa li tjenge koyiha yomvhura 200 ndi 300 konyima zokuwiza Kristusa. Nampili ngoso, valirongi ava kwa uyunga asi etjango eli lyomoRucoptic ‘lyEvangeli lyaJudasa’ kwa li toroka ketjango lyemeraka lyoRugereka omu va hovere kulitjanga. Momvhura nomoukaro musinke va hovere kutjanga “Evangeli lyaJudasa”?

“EVANGELI LYAJUDASA” KUNA KARA LYOYIMPEMPA

Sikando sokuhova apa va tumbura “Evangeli lyaJudasa” kuna kara metjango lyomubisofi Irenaeus, ogu ga parukire koyiha yo-150 konyima zokuwiza Kristusa. Kuliza nobuke Against Heresies, Irenaeus kwa tjenge kuhamena mbunga zimwe ezi nga rwanesa asi: “Awo kutanta asi Judasa ogu ga horwere Jesus ga divire nawa yininke eyi, ntani asi yige gelike ga divire nawa usili kupitakana wopeke, ano age yige ga ya mu horwere. Yininke nayinye yepevhu neyi yemeguru kwa yi piyaganeka mwarwendi. Awo kwa tjanga esimwititi lyoyimpempa eli ava tumbura asi Evangeli lyaJudasa.”

“Alyo kapisi Evangeli eli ga tjenge gumwe ogu ga divire Judasa”

Sitambo saIrenaeus kwa kere sokupatanesa marongo gokulisiga-siga goVakriste woyimpempa, ava va tente asi va kara nediwo lyokulikarera. Apo kwa kere po tumbunga totunzi toyimpempa, ano nkenye kambunga kwa kere nepuliro lyako eli va gazarere asi usili. Vantu ava kwa korangedere marongo gawo kuliza nomatjango gavene, aga va pwagesere momvhura 100 dogoro 200 konyima zokuwiza Kristusa.

Matjango ogo goyimpempa kutanta asi vapositoli vaJesus kapi va kwete egano mbudi zendi ntani pwa kara mbudi zomokahore-hore ezi ga tente Jesus ava kwata egano vantu wovasesu tupu. * Vatjangi owo vamwe kwa pulire asi uzuni ou va tunga vantu kwa lisiga nosirongo sonompepo omu va kara vafe. Yipo nye, “karunga musiti” ogu ga retesa po Matjangwa goRuhebeli kapi ga kara nononkondo dokupitakana vakarunga vawo ava va pulire. Awo kwa pulire asi muntu ogu ga kara nediwo lyokulikarera nga yi kwata egano asi muntu ga hepa kufa nokuza mosirongo sonompepo.

“Evangeli lyaJudasa” nalyo yimo va li tjenge. Alyo kwa tameka nononkango edi asi: “Edi yido nonkango domokahore-hore edi Jesus ga tanterere Judasa Isikalyoto mazuva gatatu komeho Jesus a ka rugane Paska.”

Eli yilyo etjango eli ga tjenge Irenaeus eli va gazarere nomvhura dononzi asi lya zumbana ndi? Marvin Meyer, gumwe gomokambunga kovalirongi kena ka hovere kukonakona nokutoroka etjango eli kwa tente asi: “efatururo lyaIrenaeus kwa liza netjango lyomoRucoptic lyantaantani lyosiparatjangwa Gospel of Judas.”

VALIRONGI KAPI VA KWATESA KO NKEDI OMU VA FATURURA JUDASA MEVANGELI ELI

‘MEvangeli lyaJudasa,’ Jesus kwa zorere vasikuli vendi sirungu apa va yi likidire asi kapi va kere nediwo. Nye Judasa yige gelike tupu povapositoli 12 ga divire nawa Jesus. Yipo nye, Jesus ga mu tanterere ko “mahoramo gokuhamena uhompa.”

Eyi ka hovere kutoroka kambunga kovalirongi kuhamena Evangeli eli kwa ka kundamene eyi ga uyungire Irenaeus, mubisofi gomodoropa zaLyon. Awo kwa torokere asi Jesus kwa here Judasa ngomupositoli ogu ga vhulire kukwata egano mahoramo nokuhwilira “mouhompa.” Nampili ngomu vapositoli vapeke ngava papara gwapeke mokupinganesera po Judasa, age nga gwana mfeto zonene po kupitakana varongwa navenye morwa yige ga mangwilire Jesus korutu ropanyama oru rwa mu kwete.

Vatjangi vamwe, ngwendi Bart Ehrman naElaine Pagels, valirongi ava va divikwa ntani va tjenge kuhamena Ukriste nediwo lyokulikarera, nawo kwa pwagesere makonakono ganyamwawo kuhamena “Evangeli lyaJudasa” aga ga lifene netoroko eli ka rugene kambunga kovalirongi kokuhova. Karuwogona tupu konyima zoyo, valirongi wopeke, ngwendi April DeConick naBirger Pearson kwa pwagesere sinka sawo. Awo kwa tente asi morwa ehundiro lyokuyitura konombudi, mbunga zoNational Geographic Society kwa genderere kutoroka etjango olyo. Awo hena kwa tente asi nongendeseso douhunga edi ngano va hepere kusikisa mo valirongi ava kapi va di kweme.

Nampili ngomu va dilire kuruganena kumwe, DeConick naPearson navenye kwa uyungire asi valirongi ava va hovere kutoroka maruha gamwe getjango olyo kwa ga toroka mepuko. Kuliza netoroko lyaDeConick lyetjango olyo, Jesus kwa tumbwire Judasa asi “mpepo zondona zauronantatu,” nye kapisi “mpepo zongwa zauronantatu.” * Jesus kwa tanterere hena Judasa kuvyukilira asi age kapi nga za “mouhompa.” Mevango lyokupitakana varongwa vapeke, Jesus kwa tanterere hena Judasa asi: “Ove ngo rugana yoyidona unene kupita navenye. Ngo mangurura nge korutu ropanyama oru rwa kwata nge.” Kuliza netoroko lyaDeConick, vatjangi ‘vEvangeli lyaJudasa’ kuna kara etjango lyoyimpempa eli ali swaura vapositoli navenye. Yipo nye, DeConick naPearson navenye kwa hulisa asi kuliza ‘nEvangeli lyaJudasa,’ Judasa kapi ga kere ependa.

YISINKE NATU LIRONGERA KO ‘KEVANGELI LYAJUDASA’?

Yi kare asi Judasa gevangeli eli kwa mu tere ngependa ndi ngompepo zondona, kwato mulirongi ogu ga rugene ekonakono lyetjango eli lya uyunga asi Evangeli eli kwa kara nonombudi douhunga. Bart Ehrman kwa tente asi: “Alyo kapisi Evangeli eli ga tjanga Judasa ntani kwato maumbangi aga ga yi kwatesa ko. . . . Alyo kapisi Evangeli eli ga tjenge gumwe ogu ga divire Judasa. . . . Yipo nye, azo kapisi buke ezi nazi tu pa mauzera gokugwederera ko kuhamena eyi ya horokere meparu lyaJesus.”

“Evangeli lyaJudasa,” kuna kara etjango lyoyimpempa eli va tjenge moRugereka koyiha yomvhura 100 konyima zokuwiza Kristusa. Valirongi simpe kapi vana divilisa nsene asi etjango ‘lyEvangeli lyaJudasa’ yilyo etjango eli ga tumbwire Irenaeus. Nye “Evangeli lyaJudasa” kugava mauzera gomulyo kuhamena siruwo apa Vakriste woyimpempa va tamekere kuligaunuka motumbunga morwa kureta mo marongo gavene. Mevango lyokupatanesa Bibeli, “Evangeli lyaJudasa” kukwatesa ko erondoro lyovapositoli, ngwendi eli ga uyungire Paurusa lya kara moYirugana 20:29, 30 asi: “Ame na yi diva asi, nsene ngani za, mamumbungu gonyanya ngaga wiza mokatji keni, ago kapi ngaga mu tupura one mbungakriste. Nomokatji keni si namo ngamu kara vamwe ava ngava uyunga yininke yoyimpempa, asi ngava gwane ko varongwa.”

^ para. 11 Mavangeli aga kwa ga ruka madina gava va kwete nawa marongo gousili gaJesus, ngwendi “Evangeli lyaTomasa” ntani “Evangeli lyaMariya Mangadarena.” Sivaro somavangeli aga va ruka kwa ka sika koyiha 30.

^ para. 18 Valirongi ava va tambura egano eli asi Judasa kuna kara mpepo zondona, ntani ngagumwe ogu ga divire nawa Jesus kupitakana varongwa vapeke, va koneka malifano monkedi omu nompepo donondona edi va faturura moMavangeli ga kara moBibeli da divire Jesus.—Marukusa 3:11; 5:7.

Kwato mulirongi ogu ga rugene ekonakono lyetjango eli lya uyunga asi Evangeli eli kwa kara nonombudi douhunga