Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Elitondoro siruwoke ngali haga po?

Elitondoro siruwoke ngali haga po?

“NINA kara nositambo sokomeho.” Odo yido nonkango ga uyungire mupitisili govasovagani moAmerika Martin Luther King, Jr., posiuyungwa sendi sa fumana mo-28 Siwogedi 1963. Pokuruganesa nonkango odo, King kwa tumbwire sitambo sendi sokomeho ndi eyi ga here yi sike mo, asi ezuva limwe vantu ngava hafera eparu lya hana elitondoro parudi. Nampili ngomu ga uyungisire tupu vantu womoAmerika, nye sitambo sendi kuhamena meho kwa kundama vantu womonomuhoko dapeke.

Martin Luther King, Jr., kuna kugava siuyungwa sendi

Konyima zomakwedi gatatu, mo-20 Mangundu 1963, kutunda apa King ga uyungire nonkango odo, yirongo yokupitakana po-100 kwa hetekerere kutura pasirugana sitambo sElipakerero lyonomuhoko (U.N.) sokugusa po nkenye rupe rwelitondoro parudi. Yirongo yimwe yapeke nayo kwa hetekera ko kurugana yokulifana monomvhura edi da ya kweme ko. Elituromo lyangoso kwa retesa po epuro eli asi: Yitundwamo musinke lya retesa po elituromo lyangoso?

Mo-21 Nsinano 2012, Hamutjanga gElipakerero lyonomuhoko (U.N.) gedina Ban Ki-moon kwa tente asi: “Pwa kara matokoro nonongendeseso dononzi va tulisa po mokukandana nokuhagekesa po elitondoro parudi ndi eninkiliromo nomuhoko dapeke ntani nokunyenga vantu wokoyirongo yapeke. Nye nampili ngoso, elitondoro simpe kuna kutwikira kuhepeka mamiliyona govantu mouzuni naunye.”

Moyirongo yimwe kwa hetekera ko kunyokera po elitondoro, nye epuro simpe kuna kara asi: Marunduruko ogo sili kwa gusa po malizuvho gomonda kuhamena vantu wopeke ndi ayo kwa ninkisa tupu vantu va horeke elitondoro lya kara monomutjima dawo? Vamwe kwa pura asi ewapaiko lyomarunduruko ogo kwa vatera tupu mokukandana po eninkiliromo lyovantu, nye kapi lya kara nononkondo dokugusa po elitondoro. Morwasinke ya karera ngoso? Morwa eninkiliromo kuna kara nkareso ezi no vhura kumona ntani kuvhura va ku tengeke kuliza noveta, nye elitondoro kuna kara magazaro nomalizuvho gomuntu gomonda, ntani kapisi ureru kuyipangura paveta.

Yipo nye, nsene kuna hara kuhagekesa po nkareso zelitondoro kapisi mu kondjere kuhagekesa po eninkiliromo tupu, nye mwa hepa kurundurura magazaro nomalizuvho gomuntu kuhamena mutaro gwendi kovantu womuhoko gwapeke. Kuvhura sili kutompoka eyi ndi? Nsene yimo, ngapi no vhura kuyirugana? Tu zeni tu ka konakone yihorokwa yosili eyi nayi tu vatera tu dimburure asi kuvhura kutura po marunduruko ntani neyi nayi vatera muntu a ture po marunduruko gangoso.

BIBELI KWA VA VATERA VA NYOKERE PO ELITONDORO

“Ame ngesi na manguruka mo moupika welitondoro.”—Linda

Linda: Ame kwa hampurukira nge moAfrika Mbindakano. Ngani tara vasovagani asi kwato mulyo, kapi va lironga, awo nayimwe si ntani vapika woyirumbu. Ame kwa kere nomagazaro gelitondoro ntani kapi na yi dimbwilire. Nkareso zangoso za ya rundurukire, apa na tamekere kulironga Bibeli. Na ya lirongere asi: “Karunga kapi ga paka mpongo” ntani age kutara eyi ya kara komutjima gomuntu nye kapisi rudi ndi eraka. (Yirugana 10:34, 35; Yisewe 17:3) Etjangwa lyomoVafilipi 2:3 kwa vaterere nge ni dimburure asi nsene ni tara nkenye gumwe asi ga pita nge mekuto, ngayi vatera nge ni nyokere po elitondoro. Kuparuka kuliza nonompango edi doBibeli kwa vaterere nge ni hare wopeke yi kare asi awo worudi musinke. Ame ngesi na manguruka mo moupika welitondoro.

Michael: Ame kwa kulira momukunda omu ya tungire yirumbu yokutunda koAustralia, ntani ame kwa nyengere unene Vaasia, unene po Vatjina. Apa ngani singi etuwa, nsene ni mona gumwe gokufana ngwendi Muasia, tani kweyurura ekende nokumuuyungira nonkango donondona ngwendi asi: “Ove Muasia, tengura kosirongo seni!” Konyima, apa na tamekere kulironga Bibeli, tani ya kwata egano omu Karunga a tara vantu. Age kwa va hara yi kare asi kupi va tunda ndi ngapi va fana. Eharo lyangoso kwa kundamene nge unene, mevango lyokuvanyenga tani tameke kuvahara. Ayo kwa hafesa nge unene mokutura po marunduruko ogo gomanene. Ame ngesi kuhafa sili unene mokukarasana kumwe novantu wokoyirongo nonontundiliro dapeke. Ayo ya rundurura mutaro gwange kuhamena eparu nokuretera nge ruhafo rorunene.

“Ame kwa rundwilire nkareso zange nokutulisa po mbili.”—Sandra

Sandra: Onane kwa tundilira komukunda gwaUmunede ogu gwa kara mosirongo saNigeria. Ano ekoro lyotate kwa tunda komukunda gwaEdo ntani kuuyunga Ruesana. Morwa malisigo ogo, onane ngava va hepeke vekoro lyotate pokuvatondora dogoro apa va ya fire. Yipo na gene asi ngani nyenga nkenye ogu a uyunga Ruesana ntani kapi ngani kwara nkenye ogu ga tunda koEdo. Nye apa na tamekere kulironga Bibeli, yipo na tamekere kukara nomutaro gwapeke. Morwa Bibeli za uyunga asi Karunga kapi ga paka mpongo ntani nkenye ogu a mu tjira age kumutambura, morwasinke nani nyengera vantu morwa rudi ndi eraka lyawo? Ame kwa rundwilire nkareso zange nokutulisa po mbili nekoro lyotate. Kuruganesa nompango domoBibeli kwa retera nge ruhafo nombili zomomutjima. Ayo kwa vatera nge hena ni tulise po ukaume nava wopeke yi kare asi rudi ndi ntundiliro ndi eraka musinke ava uyunga. Ntani mugara ogu na kwara gokomukunda gwaEdon ntani kuuyunga Ruesana!

Morwasinke Bibeli za vaterera vantu ava navamwe mokunyokera po nyengo nomalitondoro? Morwa Bibeli kuna kara Nonkango daKarunga. Kwa kara nononkondo dokurundurura monkedi omu a gazara muntu kuhamena wopeke. Kugwederera ko, Bibeli kulikida eyi ya hepa po yipo elitondoro ngali hage po.

UHOMPA WAKARUNGA NGAU HAGEKESA PO ELITONDORO

Ediwo lyoBibeli kuvhura kutuvatera tu guse po malizuvho gangoso gomadona, nye pwa kara yininke yivali eyi va hepa kugusa po yipo va hagekese po elitondoro. Sopomuhowo, ose vananzo ntani kapi twa sikilira mo. Bibeli kwa vyukilira kuuyunga asi: ‘Kutupu gokudira kuzona.’ (1 Vahompa 8:46) Nampili ngapi omu natu kondja, ose kuligwanekera noudigu wokulifana ngwendi wou ga ligwanekerere nawo mupositoli Paurusa, ogu ga tjenge asi: “Ame kwa hara kurugana uwa, nye udona nawo kapi hena wa pira po pwange.” (Varoma 7:21) Yipo nye, poyiruwo noyiruwo, mutjima gwetu gokudira kusikilira mo ngagu ‘pwagesa magazaro gomadona’ aga aga twaredere kelitondoro.—Marukusa 7:21.

Sauvali, pwa kara mapukiso goMuzonaguli Satana. Bibeli kumusingonona asi “mudipagi” ntani asi ‘kupukisa uzuni naunye.’ (Johanesa 8:44; Ehororo 12:9) Ayo kulikida eyi elitondoro lya karera nakunye ntani eyi ya karera udigu kovantu mokugusa po elitondoro lyoparudi neli lyopaukarelikarunga ndi nomadipago goparudi.

Komeho zokugusa po elitondoro, pomuhowo va hepa kugusa po nonzo nokudira kusikilira mo ntani noudona ou a retesa po Satana Muzonaguli. Bibeli kulikida asi oyo yiyo ngau ka rugana Uhompa waKarunga komeho.

Jesus Kristusa kwa rongere vasikuli vendi va kanderere kwaKarunga asi: ‘Uhompa woge au wize. Mpango zoge ava zi sikise mo pevhu ngwendi meguru.’ (Mateusa 6:10) Uhompa waKarunga yiwo tupu ngau gusa po elitondoro ntani nankenye eyi ayi ninkisa vantu va litondore.

Apa Uhompa waKarunga ngau pangera uzuni naunye, Satana ngava mu “manga” va mu guse nonkondo yipo nga “dire kupukisa nomuhoko.” (Ehororo 20:2, 3) Ntani nye ngapa kara ‘evhu lyepe,’ ndi nkarapamwe zovantu wovawa, “omu ngamu kara uhungami.” *2 Peturusa 3:13.

Owo ngava parukira monkarapamwe zovantu wovawa ngava kara vana sikilire mo ntani va hana nzo. (Varoma 8:21) Ngovapangerwa woUhompa waKarunga, ‘kapi ngava remeka ndi va rugane vakwawo yoyidona.’ Morwasinke? Morwa “sirongo ngasi zura ediwo lyaHOMPA.” (Jesaya 11:9) Posiruwo oso, vantu navenye ngava lironga kuhamena Jehova Karunga nokuhonena yikara yendi yoyiwa. Eyi kutanta asi elitondoro ngali hagerera po narunye, morwa “Karunga kutengwida kuwoko navenye yokuhetakana.”—Varoma 2:11.

^ para. 17 Nsene ono hara kudiva ko yoyinzi kuhamena Uhompa waKarunga ntani neyi ngau ka sikisa mo, tara egaununo 3, 8, ntani 9 mobuke Yinke azi rongo Bibeli sili? va rugana Nombangi daJehova.

“Tani ya kwata egano omu Karunga a tara vantu.”—Michael