Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 4

Tunga po eharo lyosiumbya

Tunga po eharo lyosiumbya

“Omu lihare-hare neharo lyosiumbya.”—ROM. 12:10.

RUSUMO 109 Hara nomutjima nagunye

ETWAROMO *

1. Yisinke yina kulikida naina asi eharo lina sesupa momapata?

BIBELI za pumba asi pomazuva gopouhura, sinzi sovantu “kapi ngava paka nkenda.” (2 Tim. 3:1, 3) Ano ose kuna kumona uporofete ou omu una kusika mo neina. Pasihonena, sinzi somapata kuna kuteka po morwa elizumbo, ano eyi kuninkisa vanona va lizuvhe asi vakondi vawo kapi vava hara. Nampili valikwali ava va tunga kumwe novana vawo, kapi ava tulisa po ukaume wounene mepata. Mugara gumwe kwa tanta asi: “Yikare asi vazinya, vaguhya ndi vanona, navenye kapi ava kara kumwe ngepata. Nkenye ogu kuruganesa siruwo sendi koyikwakonentu pokuruganesa kompiuta, tablet, serefoni ntani maudano gokoserefoni. Nampili ngomu navenye va tunga kumwe, nye awo kapi va lidiva nawa.”

2-3. (a) Kuliza noVaroma 12:10, wolye natu hara? (b) Yisinke natu ka kona-kona mosirongwa esi?

2 Kapi tuna hara kuhonena nkareso zomouzuni ou pokudira kuhara vakwetu. (Rom. 12:2) Twa hepa kuhara vemepata lyetu ntani vapuli vakwetu mombungakriste. (Resa Varoma 12:10.) Yisinke eharo lyosiumbya? Alyo kuna kara eharo eli ava lilikida vanekoro ava va liyika unene. Eli kuna kara eharo eli twa hepa kukara nalyo kovanavazinyetu. Apa atu likida eharo lyosiumbya kovapuli vakwetu, ayo kuvatera mbungakriste zikare mouumwe.—Mika 2:12.

3 Mokuninka asi tu tunge po eharo lyosiumbya, tu zeni tu ka kona-kone yihonena yomoBibeli eyi nayi tu vatera tu kare neharo.

JEHOVA KWA KARA “NEHARO LYANARUNYE”

4. Yisinke ali tu tantere Episarome 103:8 kuhamena eharo lyaJehova?

4 Bibeli kututantera kuhamena yikara yaJehova yoyiwa. Pasihonena, azo kutanta asi “Karunga yige eharo.” (1 Joh. 4:8) Ano eharo olyo, kututumangeda tu kare vakaume vendi. Nye Bibeli kuuyunga hena asi Jehova kwa kara “neharo lyanarunye.” (Resa Episarome 103:8.) Esi kuna kara silikidiso seharo lyenene eli ga kara nalyo Jehova kwetu!

5. Ngapi omu Jehova a tu fire nkenda ntani ngapi omu natu mu honena?

5 Koneka asi Episarome 103:8 kwa tumbura yikara yimwe hena yaJehova eyi ayi tu tumangeda tu mu hedere pepi, ano simwe soyikara oyo kuna kara nkenda. (Ex. 34:6) Nkedi zimwe omu Jehova a tu fire nkenda kuna kara pokutugusira po mapuko aga atu rugana. (Epis. 51:1) Bibeli kulikida asi nkenda kwa kwatera mo yininke yoyinzi kupitakana tupu kugusira po ogu ana tu zonene. Nkenda kuna kara malizuvho gomonda aga aga tu tumangeda tu vatere muntu ogu tuna diva asi ana kara noudigu. Jehova kututantera asi eharo eli ga kara nalyo kwetu mokutuvatera, kwa pitakana eharo eli ga kara nalyo zinya kwa munwendi. (Jes. 49:15) Apa atu kara nosinka ndi nomaudigu, nkenda kutumangeda Jehova a tu vatere. (Epis. 37:39; 1 Kol. 10:13) Nose twa hepa kufira nkenda vanavazinyetu pokuvagusira po nokudira kukara nonkoko nsene vana tu handukisa. (Efe. 4:32) Nye nkedi zomulyo po unene natu likida vanavazinyetu nkenda kuna kara pokuvavatera nsene vana kara nomaudigu. Apa eharo a li tu tumangeda tu fire vantu nkenda, ose ngoso kuna kuhonena Jehova ogu ga kara nonkenda zonene kupitakana nkenye ogu.—Efe. 5:1, 2.

JONATANA NANDAFITA KWA TULISIRE PO UKAUME

6. Faturura ukaume ou wa kere pokatji kaJonatana naNdafita.

6 MoBibeli kwa kara mo yihonena yavamwe ava va tulisire po ukaume wounene nampili ngomu va dilire kusikiliramo. Tu tareni sihonena saJonatana naNdafita. Bibeli kutanta asi: ‘Mpepo zaJonatana, tazi gwanekere nezi zaNdafita. Jonatana ta mu hara moomu ga lihara mwene.’ (1 Sam. 18:1) Jehova kwa horowere Ndafita yipo nga kare hompa pevega lyaSauru. Ano konyima, Sauru kwa fililire mfudu Ndafita nokuhara kumudipaga. Nye Jonatana munwa Sauru kapi ga kwatesere ko oguhwe kweyi va here kudipaga Ndafita. Jonatana naNdafita kwa twikilire kukara vakaume ntani ngava livatere kumwe.—1 Sam. 20:42.

Jonatana naNdafita kwa kere vakaume wovanene nampili ngomu va lisigire monomvhura (Tara paragarafu 6-9)

7. Yisinke ngano ya ninkisire Jonatana naNdafita va dire kutulisa po ukaume?

7 Ayo kutetukisa sili kweyi Jonatana naNdafita va kere vakaume wovanene, nampili ngomu pwa kere yininke yoyinzi eyi ngano ya va ninkisire va dire kukara vakaume. Pasihonena, Jonatana kwa lisigire naNdafita nonomvhura 30. Eyi ngano kwa ninkisire Jonatana a gazare asi kapi ta vhuru kutulisa po ukaume nomudinkantu gomugara ogu ga dira kudiva yoyinzi meparu. Nye Jonatana kapi ga gazarere ngoso, age kwa fumadekere Ndafita.

8. Morwasinke natu uyungira asi Jonatana kwa kere kaume gomuwa gwaNdafita?

8 Jonatana ngano ga fililire mfudu Ndafita. Mokumona asi Jonatana kwa kere munwahompa Sauru, age ngano ga kere nononkondo mokutantera oguhwe asi yige na kwama mouhompa wawo. (1 Sam. 20:31) Nye Jonatana kwa linunupikire ntani kwa limburukwire Jehova. Age kwa limburukwire etokoro lyaJehova eli ga tulire po lyokuhorowora Ndafita nga kwame mouhompa. Ntani age hena kwa limburukwire Ndafita nampili ngomu ya handukisire unene Sauru.—1 Sam. 20:32-34.

9. Ngapi omu tuna yi diva asi Jonatana kapi ga fililire Ndafita mfudu? Faturura.

9 Mokumona asi Jonatana kwa here unene Ndafita, eyi kwa mu ninkisire a dire kumufira mfudu. Jonatana kwa kere noudivi wokuponya ntani mukwayita gouradi. Vantu ngava uyunga asi nage noguhwe Sauru “mokugenderera kwa pitire makuvi” ano “mononkondo kwa pitire vanyime.” (2 Sam. 1:22, 23) Yipo nye, eyi ngano kwa ninkisire Jonatana a li kangange. Nye age kapi ga yi rugene ntani kapi ga fililire Ndafita mfudu koyininke yoyiwa eyi ga rugene. Mokulisiga, Jonatana kwa here Ndafita morwa uradi ou ga kere nawo ntani morwa ga huguvarere mwaJehova. Jonatana kwa tamekere kuhara unene Ndafita konyima zapa Ndafita ga dipagere Golyata. Ngapi omu natu yi likida nose asi twa hara vanavazinyetu?

NGAPI OMU NATU LIKIDA EHARO NEINA?

10. Yisinke ayi tanta “kulihara-hara nonomutjima nadinye”?

10 Bibeli kututantera tu “lihara-hare nonomutjima nadinye.” (1 Pet. 1:22) Jehova ga tu tulira po sihonena omu natu lihara-hara. Age kwa kara neharo lyenene ntani nsene tu mu limburukwa, age nga twikira ku tu hara. (Rom. 8:38, 39) Nkango zorugereka ‘eharo lyenene’ kwa tamba komuntu ogu a litura mo unene mokulikida eharo. Poyiruwo yimwe, ayo kapisi ureru kuhara vanavazinyetu. Nsene wopeke vana tu handukisa, twa hepa kutwira ‘kulididimikira didimikira neharo nokukondjera uumwe ou za tu pa mpepo tu kare nombili novakwetu.’ (Efe. 4:1-3) Nsene tu kara ‘nombili novakwetu,’ ose kapi ngatu demenena komapuko gawo. Ose ngatu kondja paapa twa hulira tu tare vanavazinyetu ngwendi moomu Jehova ava tara.—1 Sam. 16:7; Epis. 130:3.

Paurusa kwa korangedere Ewodiya naSintike va lironge kutulisa po ukaume. Poyiruwo yimwe, nose kutudigopera kutulisa po ukaume kumwe novanavazinyetu (Tara paragarafu 11)

11. Morwasinke ayi karere udigu poyiruwo yimwe kuhara vanavazinyetu?

11 Kapisi ureru kuhara vanavazinyetu nkenye apa, unene po nsene twa diva mapuko gawo. Ano ou kuna kara udigu ou va kere nawo Vakriste womosiruwo sanare. Pasihonena, Ewodiya naSintike ‘ngava rugana unene kumwe naPaurusa mokuhanesa mbudi zongwa.’ Nye nampili ngoso, awo kapi ngava lizuvhu. Ano Paurusa yipo ga va tanterere asi: “Lizeni mutjima gumwe mwaHompa.”—Fil. 4:2, 3.

Natuvenye kuvhura kutulisa po ukaume nankenye ogu, yi kare asi twa lisiga monomvhura ndi hawe (Tara paragarafu 12)

12. Yisinke natu rugana yipo tu hare unene vanavazinyetu?

12 Ngapi omu natu likida eharo kovanavazinyetu neina? Apa atu diva nawa vanavazinyetu, ayo kuvhura kutukarera ureru kuvakwata egano nokuvalikida eharo. Ose kuvhura tu tulise po ukaume nawo, yi kare asi vanona ndi vakondi kwetu ntani yi kare asi rudi rwawo musinke. Diworoka asi Jonatana kwa lisigire naNdafita nonomvhura 30, nye age kwa tulisire po ukaume wounene nendi. Mombungakriste zeni mwa kara mudinkantu ndi mukurona ogu no tulisa po ukaume nage ndi? Nsene o yi rugana, ove ngo yi likida asi wa ‘hara vapuli vakweni.’—1 Pet. 2:17.

Tara paragarafu 12 *

13. Morwasinke atu tulisire po ukaume wounene navamwe womombungakriste kupitakana wopeke?

13 Ngoso kuhara vanavazinyetu kutanta asi twa hepa kutulisa po ukaume wounene nanavenye womombungakriste ndi? Hawe, kapi ta yi vhuru kukara ngoso. Ayo kapisi epuko kutulisa po ukaume wounene navamwe morwa ose nampo kuhafera yininke eyi va hara nawo. Jesus kwa tumbwire vapositoli vendi navenye asi “vakwetu” nye age kwa tulisire po ukaume wounene naJohanesa. (Joh. 13:23; 15:15; 20:2) Nye nampili ngoso, Jesus kapi ga tekwire Johanesa monkedi zokupitakana vakwawo navenye. Pasihonena, apa Johanesa naJakopo va pulire Jesus ava ninke ngava ka pangere kumwe nage moUhompa wendi, Jesus tava tantere asi: “Kuhingira korulyo rwange nokorumoho rwange kapisi nyame gokuyipanga.” (Mar. 10:35-40) Ngwendi Jesus, ngano kapisi tu tekure vakaume vetu wovanene kupitakana vanavazinyetu wopeke. (Jak. 2:3, 4) Morwa nsene tuva tekura monkedi zokulisiga, mbungakriste kapi ngazi kara mouumwe.—Juda 17-19.

14. Ngapi omu Vafilipi 2:3, nazi tu vatera tu nyokere po kulizuvha asi twa pitakana vakwetu?

14 Nsene tu hara vanavazinyetu navenye womombungakriste, ose kapi ngatu lizuvha asi ose mulyo unene kupitakana vakwetu. Diworokeni asi Jonatana kapi ga fililire Ndafita mfudu ntani kapi ga lizuvhire asi yige ana fire kukara hompa. Natuvenye kuvhura kuhonena Jonatana. Kapisi tu fire mfudu vanavazinyetu morwa udivi ou va kara nawo, nye twa hepa ‘kulinunupika nokutara vakwetu asi va tu pita mekuto.’ (Resa Vafilipi 2:3.) Diworokeni asi nkenye gumwe gwetu kuvhura a rugane ko yuma eyi nayi vatera mbungakriste. Nsene tu kara nonkareso zokulinunupika, ose ngatu demenena koyikara yovanavazinyetu yoyiwa ntani ngatu lirongera ko koyihonena yawo youlimburukwi.—1 Kol. 12:21-25.

15. Yisinke ono lirongere ko kosihorokwa sa munazinyetu Tanya nepata lyendi?

15 Apa atu ligwanekere nomaudigu gohararasi, Jehova kutuhengagwida apa vanavazinyetu ava tu likida eharo nokutuvatera. Tu tareni eyi ya horokerere epata limwe moAmerika moMapeu, konyima zokutunda kosigongi sosiparatjangwa “Eharo kapi ali haga” esi sa kere mo-2019. Tanya, zinya govana vatatu kwa tanta asi: “Apa twa tundire kosigongi moMapeu nokusinga tu ze kohotera ezi twa kere, etuwa limwe kwa tjandjukire, nokuyambwanda etuwa lyetu. Kwato ogu ga remanene mo, nye ose kwa tukukire nokupwaga mo metuwa, makura ta tu sikama mositaura. Ano gumwe kwa tu zigilire tu ka ronde metuwa lyendi. Age kwa kere munazinyetu ogu ga tundire nage kosigongi ntani kapisi gelike ga sikamekere etuwa. Vanavazinyetu vatano wokoSweden ava va wizire kosigongi, nawo kwa sikamekere. Vanavazinyetu wovakadi kwa tu lidingilire namunwange, ano ayo kwa tu ninkisire tu lizuvhe hansa ko! Yipo na tanterere vanavazinyetu owo asi kuvhura va ze tupu tuvawawa, nye kapi va tu sigire. Awo kwa kere nose dogoro noku twa gwene evatero lyouhaku ntani awo kwa divilisire asi tuna gwana evatero eli twa hepere. Mosiruwo nasinye esi soudigu, ose kwa mwene omu Jehova ga tu likidire eharo. Ano sihorokwa esi kwa tu vaterere tu hare unene vanavazinyetu naJehova ntani nokupandura Jehova.” Todiworoka siruwo simwe apa wa hepere evatero lyenene, makura vanavazinyetu yipo va ku vaterere ndi?

16. Nokonda musinke deyi natu li likidira eharo?

16 Gazadara ko koyitundwamo yoyiwa eyi ayi horoka apa atu likida eharo kovakwetu. Ose kuhengagwida vanavazinyetu apa ava ligwanekere nomaudigu. Ose kuvatera vanavazinyetu va twikire kukarera Jehova noruhafo. Ose kuyilikida asi ose sili varongwa vaJesus, ano eyi kukoka wonomutjima donongwa va wize koukareli wousili. Ntani somulyo po unene, ose kuyererepeka “Guhya ga zura nkenda, age Karunga ogu a kwafa nkenye apa,” gedina Jehova. (2 Kol. 1:3) Ngano natuvenye tu tokomeneni kutunga po eharo nokulilikida mweyi atu rugana!

RUSUMO 130 Tu ligusire po

^ para. 5 Jesus kwa tente asi varongwa vendi ngava va dimbwilira keharo eli ava lilikida. Natuvenye kuhetekera ko kulikida eharo lyangoso. Twa hepa kuhara vanavazinyetu ngwendi moomu twa hara vekoro lyetu ava twa liyika nawo unene. Ano sirongwa esi tasi ka tu vatera tu hare unene vanavazinyetu.

^ para. 55 EFANO Epenuno 24: Munazinyetugara gomukuronambunga ogu a gwanene mo uwa moudivi wamunazinyetugara gomukurupe gomukuronambunga, kuna kumutambura noruhafo membo lyamunazinyetu ogo gomukurupe. Awo kulilikida eharo kumwe novakadi vawo.