Skip to content

Skip to table of contents

SURA 16

Avʉri Ni Má Mungu ke ji nari bbai

Avʉri Ni Má Mungu ke ji nari bbai

1, 2. Ko ká ka kò dhú ngba nga kotsó ndirigoti ri na mana ká kʉ bbo addudho?

BIBLIA nă longa ni ne nari chulú ni chu ri, bí kʉ ná nrŭ adi ripo ndima Mungu má, ro kpa ddi nalo inga nji kpa nji nalo kʉ ndro Yova ndro nalo. (2 Wakorinto 6:17) Føri dzá lodho, Yova ripo ko dho ko tuni kali dhi dini nă ro inga “Bbo Babiloni” nă ro. (Ufunuo 18:2, 4) Ni ká ka ni njiri ngba? Ko kana njale ddiro ka ndi vʉ longa ndi dho, ndirigoti kodho ringani ko dhuri kotsó: ‘Ma ká ji ma má Mungu ke ji nari bbai, inga ma má Mungu ma adi rinji nari bbai dhé?’

2 Njati nie b’lo ni tuni kali dhi dini nă ro ró, fø ri kʉ bblo ni njiri ri. Ro, njaro kali dhi dini nă lo inga rina nja desturi adi ni nyo tho go. Akochu lo fø lo djo ndirigoti fø desturi djo, ndirigoti akonja addu dho ma ri kʉ mana na bbo kodho ko nja ri Yova adi rinja naribbai nari.

RITSI RO JI NDIRIGOTI LE BBUI DHO LE MADHA NGɄ NARI

3. (a) Ritsi ro ji dho nrŭ má nari tso le bba nari ká nrŭ adi nja kpakpa addudho? (b) Ritsi ro ji chulú le Mungu má nari djo ká Biblia po ngba lo?

3 Drdr nga naro, nja nrŭ adi Mungu má ritsi ro ji chulú ndima dhi dza lú. Rie fø ni adi rinji ri ró, ri ka ndie kpakpa nidho ni má Mungu ngadhi fø ritsi ro. Ro anonga nari kʉ, Yova adi ngbaribbai ma ko kà kò má ndi nari ddi kodho. Biblia ripo ko dho pʉlʉpʉlʉ Yova nzá ji ko má ndi ritsi ro ji chulú ri.​—Azø Kutoka 20:4, 5; Zaburi 115:4-8; Isaya 42:8; 1 Yohana 5:21.

4. (a) Kodho ká ringani nzɨ ko bbʉ madha ko bbui dho adduddho? (b) Yova ká pongʉeri ndidzá nrŭ dho nzɨ kpa tilo checheni ná nrŭ na addudho?

4 Nja nrŭ adi ndima dhó saa ma bbʉ, ndima dhó kpakpanga ma bbʉ, ndiro ndima bbʉ na hwè ndima bbui b’lo cheni che ná nrŭ dho d’e. Nrŭ ka ndima bbʉ madha maddi kpa dho. Ro, ko chueri che cheni ná nrŭ nzá ka ndima kó ko tsotso ro ri, inga ndima nji che lo ro ko ró ri. Kpa ro nzɨ adi ra di shi d’i ngana ri. Njʉ maddi ri kʉ che le mburi le tilo checheni ná nrŭ na, dhonalo krʉ njani kodhi famiye na dhe dhe ná ke dhóro si ri, ná føri kʉ gó dhóro si na lo. Fø ridho Yova pongʉeri Waizraeli dho nzɨ kpa rimbu ndima tilo che cheni ná nrŭ na inga ndima tsu ndima tso gó na le loti nari na.​—Kumbukumbu la Torati 18:10-12; anja Longatudha 26 ndirigoti 31.

5. Ko tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ko bbá ritsi ro ji chulú le Mungu má nari tso, inga le bbui dho le madha bbʉ nari tso d’e?

5 Ko tsotso ká addu ka ndi kó, ndiro ko bbá ritsi ró ji chulú le Mungu má nari tso inga le bbui le má nari tso d’e? Nidho ringani ni zø Biblia ndirigoti addinga Yova ká adi fø ritsi nja ngbaribbai nari djo. Ke “ndro ri ndro.” (Kumbukumbu la Torati 27:15) Anzinga Yova tsó krʉ ddo ró ke kó ni tsotso ndiro ni njari ke adi rinja nari bbai ndirigoti ke ko ni tsotso ni má ndi ndi ji nari bbai. (Isaya 55:9) Ni ka ni uri u Yova si kpakpanga bbʉ nidho nja ni tu ni ró ro krʉ nju kali dini na ná ritsi.

NOLI KA KO KA KO MÁ MA?

6. Bi 12 ddo 25 ká dini djó bbobbokpa vʉngʉe Yesu gøni na ddo le má nari addudho?

6 Dz’ djolú gble, noli e bbo chuni ná bbo ddo ndirigoti bí kʉ ná nrŭ adi riddi føri kʉ Yesu gøni nari nga le no ná ddo. Ro, noli dhi fø bbo ddo gba nditso kali dhi dini na. Ddikpa kitabu ripo Roma na wapagani ngʉ dyi gøni ná ddo má bi 12 nă ddo 25 dyina. Dini djó bbobbo kpa jingʉeri bí kʉ ná wapagani ngʉ wakristo. Ro, nzá mai Yesu gøngʉeni bi 12 nă ddo 25 nă ro, kpa vʉngʉeri ndima di Yesu gøni nari má fø ddo na. (Luka 2:8-12) Yesu unakpa nzá mangʉe Noli ro ri. Ddikpa kitabu pori, cho 200 Yesu gøni nari goti, “ddikpa le ma nzáddi chungʉe Yesu gøni ná ddo ro bblo ri ndirigoti bí kʉ ná nrŭ nzɨ adi nga ro ddi fø lo djo ri.” (Sacred Origins of Profound Things) Cho bí Yesu gøni nari goti, nrŭ ngangʉe Noli le má nari tso.

7. Bbʉbbʉ Wakristo ká adi Noli má nzɨ addudho?

7 Bí kʉ ná nrŭ churi chu noli dhi bbo ddo ndirigoti ri nă desturi ma na tso wapagani ngangʉe, føri kʉ fete le nji nari ma, kado le bbʉ nari ma. Lorojina, Angletere nă ndirigoti Amerika nă nja kʉ ná ngalú ma, ri gʉngʉeni gʉ nzɨ le nji noli dhi fete dhonalo ritso ngangʉeni wapagani bbá ro. Ddikpa le ngʉ madha Noli dho ró, fø le dho le ngʉ malipizi bbʉ. Ro føri goti nrŭ ngangʉe Noli ndima má ná ritso ki vi. Bbʉbbʉ wakristo ka adi Noli má nzɨ addudho? Dhonalo kpa adi riji ndima bbʉ hwè Mungu dho krʉ ndima nji ná lo kana.

KODHO KA RINGANI KO MÁ LE GØNI NA BBO DDO MADDI?

8, 9. Drdr Wakristo ká ngʉ adi le gøni ná ddo má nzɨ addudho?

8 Njʉ nrŭ adi má bbo nari kʉ ndima gøni ná ddo maddi. Wakristo dho ká ringani ndima má le gøni ná ddo ddi? Biblia nă le tilo ndima gøni ná ddo ngʉ má ná kpa djo, fø ri ngʉe nzɨ ngʉ Yova má ná kpa. (Mwanzo 40:20; Marko 6:21) Wapagani bbá, le gøni ná ddo nrŭ ngʉ má nja ndima bbʉ na madha kali dhi mungu dho. Føri dzá lodho drdr Wakristo “ngʉ le gøni na ddo le má nari nja Wapagani bbá desturi.”​—The World Book Encyclopedia.

9 Drdr Waroma ma, Wagiriki ma na ungʉeri ddikpa ke gøni ná dyi, ddikpa nzɨ nyi njani ná ke ro kʉ thé, ná ke ka ndi b’o fø ke ronga kedhó maisha nă krʉ. Kitabu (The Lore of Birthdays) ripo “fø nzɨ nyi njani ná ke dhó lo tso ngʉ gbani gó dhó lo na ndirigoti ddikpa mungu na, na fø mungu gøni na ddo ngʉe ddiddi fø ke gøni ná ddo na.”

10. Njʉ ká Wakristo adi le gøni ná ddo má nzɨ addudho?

10 Ni ka riddi Yova adi kali dhi dini na gba nditso ná bbobbo ddo u u? (Isaya 65:11, 12) Ke nzɨ adi ri u ri. Føri dzá lodho ko nzɨ adi le gøni ná ddo má ri inga ko nzɨ adi kali dhi dini na gba nditso ná bbo ddo má ri.

FØRI NA MANA KÁ KɄ DDI?

11. Nja nrŭ ká adi bbobbo ddo má addudho? Addu ká ka ndie mana na bbo ni dho?

11 Noli ma, bbobbo ddo le má nari ma na tso ngangʉeni Wapagani bba, nari ma nja nrŭ churie ddi, ro nrŭ adi ri má ma dhé. Kpa adi riddi fø fete ka ndi liri ndima di ddinga ndima dhi famiye ma na. Ni ma ka adi riddi fø i? Ledhó famiye nà le saa ba le di ná føri nga kʉ che ri. Yova ngangʉe famiye tso, ndirigoti ke jiri ko di bblo kodhó famiye na. (Waefeso 3:14, 15) Kodho nzá ringani ko bbʉ hwè kodhi famiye nă nrŭ dho kali dhi dini nă bbobbo ddo le má nari na ri. Ro, bbo na mana kʉ nari kʉ ko kana nga e bblo Yova na. Føri dho Mutume Paulo pongʉeri: “Anine ni chu Bboke nyo tho nalo.”​—Waefeso 5:10.

12. Addu i ká adi rili nzɨ Yova u nja kʉ ná bbo ddo?

12 Bí kʉ ná nrŭ adi ripo ri nga kʉ lazima le chú fø bbo ddo tso ngani na nga ri, ro Yova nzɨ adi riddi afø ri. Ke nzá ka ndi u kali dhi dini ngatso na bbobbo ddo ro ri, inga nrŭ le má nari ma, inga ngø le má nari ma. Lorojina, Wamisri ngʉ bí kʉ ná fete nji ndima dhó kali dhi mungu kpari dho. Misri nă ro Waisraeli vʉngʉe nari goti, kpa dyøngʉe Misri nă wapagani ngʉ nji ná fete ndirigoti kpa nzingʉe føri “bbo ddo Yova dho.” Ro, Yova bbʉngʉe malipizi kpa dho, kpa njingʉe ná fø lo dho. (Kutoka 32:2-10) Isaya pongʉeri nari bbai kodho nzá ringani ko “lø nzá tsetse ná ritsi ronga ri!”​—Azø Isaya 52:11.

ABBɄ HESHIMA NJA NRŬ DHO

13. Ni ká ka ni dhú ngba lo ni tso ni vʉri ni bbá bbobbo ddo le má nári tso ná saa na?

13 Ni bbá bbo ddo ni má nari tso ná saa na, ni ka ni dhú bí kʉ nalo ni tso. Lorojina: Ma ká ka ma njiri ngba ma lai njí dhi nrŭ dhuri ma tso, ma ka adi Noli dhi fete nji nzɨ addudho ro? Ma ká ka ma njiri ngba ddikpa ke bbʉ Noli dhi fete dhi kado madho ro? Ma ká ka ma njiri ngba njati mabbá ke inga mabbá le pori ma má ddikpa bbo ddo ro? Ma ká ka ma kó madzá nzø tsotso ngbaribbai, nja nzɨ kpa rr ndima che le gøni ná ddo dhi fete inga nja bbo ddo ndima nji nzá nari dho ro?

14, 15. Ni ká ka ni njiri ngba njati ddikpa ke pori nidho ‘bblo fete’ inga ke bbʉ kado ni dho ro?

14 Krʉ kʉ nalo kana riji nie akili na, po ni ka nipo nalo djo ndirigoti njí ni ka ni nji nalo djo, longa ni vʉ ná saa na. Lorojina, njati nrŭ po ‘bblo fete’ ni dho ro, nzɨ tani kpa dho. Ni ka ni po, “Meresi.” Ro, ddikpa ke ji ndi chúlo bbo ró, ni ka ni d’ra bbo ddo ká ni adi má nzɨ addudho ma nari ke dho. Krʉ ddoro adi bblo nrŭ na, adi akili na ndirigoti abbʉ heshima kpa dho. Biblia ripo: “Ni tso nă lo e bblo, kʉ le li nă nari bbai ndiro ni chú ngbaribbai ma ni ka ni ngʉ njake ddiro dhó logoti nari d’e.” (Wakolosai 4:6) Njaro ni ka ni d’ra ri ke dho, ni adi riji ni di nja nrŭ na ndirigoti ni bbʉ kado nrŭ dho, ro ni nzɨ adi rinji fete dyi na dhé ri.

15 Ni ká ka ni njiri ngba njati ddikpa ke bbʉ kado ni dho ro? Biblia nzá bbʉ sheria fø lo djo ri, ro Biblia pori ringani kodhó zamiri e bblo. (1 Timoteo 1:18, 19 ) Njaro fø kado bbʉ ni dho ná ke nzá chu ni ka adi fø bbo ddo nji nzɨ ma nari ri. Inga ke ka ndipo ri “Ma churi ngba ni nzɨ adi i bbo ddo ro má ri, ro ma jiri ma bbʉ i kado nidho.” Nja kʉ nalo kana ni ka ni vʉri ni ká ka ni ko fø kado ko ma, inga nzá ma nari. Ro, krʉ ni longa vʉ nari kana, adi bblo kʉ ná zamiri na. Kodho nzá ringani ko nji sa ka ndi sa ko kana kau Yova na nalo ri.

ABBɄ HESHIMA NIDHÓ FAMIYE NĂ NRŬ DHO

Yova dhò njí nji ná nrŭ kʉ hwè na

16. Ni ká ka ni njiri ngba njati nidhó famiye ji ni má bbobbo ddo ro?

16 Nidho ka ringani ni njiri ngba njati nidho famiye jiri ni má bbo ddo ro? Nidho nzá ringani ni gʉni kpana ri. Anonga nari kʉ kpa kà ndima vʉ ndima ka ndima njí nalo ngba. Abbʉ heshima kpa vʉ nanga nalo dho, kpa adi ni vʉ nanga nalo heshimu nari bbai. (Azø Matayo 7:12.) Njati nidhó famiye jiri ndima di ni na bbo ddo dyina ró, ni ká ka ni njiri ngba? Lonanga ni vʉ nari njí anzinga Yova tsó ndiro ke kó ni tsotso nja ni vʉ lo nanga bblo d’e. Addinga fø lo djo ndirigoti aneri ni chú lo fø lo djo. Anonga nari kʉ, krʉ ddo ro ni njí Yova nyo thò nalo.

17. Ni ká ka ni kó nidzá nzø tsotso ngba nzɨ ndima rr ndima che fete ndima nji nzá nari dho ro?

17 Ni ká ka ni njiri ngba nja ni kó nidzá nzø tsotso ndima rr ndima bblo nja nrŭ fete nji nari ndima nja ná saa na d’e? Bí ina ni ka ni njí ngba ka ndi tho kpa nyo nalo. Nja saa na adi nzá djo kpa ddinga ná kado bbʉ kpa dho. Ni ka ni ba saa ni di nidzá nzø na, ndirigoti ni dhò jidha nidzá nzø dho, na føri kʉ bbo na mana kʉ ná kado.

AMA MUNGU NGBA KE JI NA CHULÚ

18. Kodho ká ringani ko di ra Wakristo adi njuni na ngana addudho?

18 Nja Yova nanga jini d’e, kodho ringani ko tuni kali dhi nă ro, ndirigoti ko bbá rina desturi tso ndirigoti bbobbo ddo le má nari tso. Ro, kodho ringani ko má Mungu ke ji na chulú. Ká ngbaribbai? Ddi chu kʉ ni di ra Wakristo adi njuni na ngana. (Azø Waebrania 10:24, 25.) Njudha kʉ bbo na mana kʉ ná ritsi nja le má Mungu bblo kʉ ná chulú d’e. (Zaburi 22:22; 122:1) Ko kà kò li ko kpakpa ddinga ko njuni ná saa na.​—Waroma 1:12.

19. Ri ká kʉ bblo addu dzá lodho ni d’ra ni chu Biblia nă ro nalo ro nja nrŭ dho?

19 Nja nrŭ dho ni Biblia na ro ni chu nalo d’ra nari kʉ Mungu le má ná nja chu. Bí kʉ ná nrŭ adi njedha ba dz’ djó njini ná che lo dho. Njaro ni chu fø adi ndima rr ná nrŭ ro ngba. Atilo kpa na ni kʉ na ná bblo kʉ ná ngab’odha djo gosi ná ddo na. Ni di ra Wakristo njuni ná ngana ndirigoti ni di loti Biblia nă kʉ ná bbʉbbʉ lo djo kpa na ró, ni si richu ni nga kʉ bblo le gba le tso kali dhi dini na, ndirigoti ri nă desturi na ri. Ni ka nie hwè na ndirigoti Yova ka ndi lé ni ronga le ni nji kpakpanga ni má ndi bblo kʉ ná chulú nalo dho.​—Malaki 3:10.