Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 5

Aninji “njí bblo nidhó saa na”

Aninji “njí bblo nidhó saa na”

“Aninja ni ká bbi ngbaribbai ma nari bblo, nzɨ ni njini ngadhó nyodyu kʉ ná nrŭ bbai ro nyodyu dhi nrŭ bbai bblo ni njínji nidhó saa na ro.”​—EFE. 5:15, 16.

DYI 8 Yehova Ni Kimbilio Yangu

RI NǍ LE SI CHU NALO *

1. Ko ká ka ko ba saa ko di bbo Yova na ngbaribbai?

 KO ADI riji ko di dre na ná rie ni djo ko ngaddi na nrŭ. Dza dhi nrŭ di saa ba ndima di bí ina ró, føri adi hwè bbʉ bbo kpa dho. Jadda kpa adi riji ndima di di ddinga ndima dhó kau ma na ná føri adi hwè bbʉ kpa dho. Ndirigoti bbo adi ko nyo tho na rie ko di ddinga bí saa ró ko djoi ma ko vei ma na. Føri djolu pli, bbo na mana kʉ nari kʉ, ko adi riji ko di saa ba bbo ko di ddinga kodhi Mungu na. Ko ka ko njiri fø sala ko nji nari chulu, kedzá lo ko zø nari chulu, ndirigoti ke tsoni djo nalo ma kedzá bblo kʉ ná sifa ma na djo ko ngaddi nari chulu. Bbʉbbʉ dhé, Yova na ko saa ba ko di nari kʉ bbo thonga nalo!​—Zb. 139:17.

2. Ko ká adi hwini ngba kpakpalo tso ró?

2 Ni mai sala ko nji nari ma, Biblia ko zø nari ma na adi hwè bbʉ ko dho ro, fø ko rinji nari ngae krʉ ddo ró sʉsʉ ri. Kodhó maisha tso o kpakpa nari rili rie kpakpa ko ba saa ko njí kiroho nǎ lo. Kimwili nǎ njí ma, familia nǎ madaraka ma, nja d’i mana dhi njí ma na adi kodhó saa dzɨ bbo nari rili rie kpakpa ko ba saa ko njí sala ma, ko zø Biblia ma ndirigoti ko ne ko zø nalo nanga ma na.

3. Kodhó saa ka ndi dzɨ bbo nari ká kʉ ngbalo?

3 Kodhó saa ka ndi dzɨ bbo ná nja lo ma kʉ ddi. Njati ko e krr nga ró, nga kʉ mana na bbo nalo ka ndi dzɨ kodhó saa, ná føri ka ndi liri nzɨ ko ba saa ndiro ko kana nga ngʉ chøchø Yova na d’e. Loroji na, akotilo le nyǒ lé dje nari (viburudisho) djo. Le nyǒ lé dje nari kʉ bbo thonga nalo. Ro njati ko e krr nga ró, ko nyǒ ko dje nari ka ndi dzɨ kodhó saa bbo ndirigoti ko nzá ka ko ba saa ro kiroho nǎ lo dho ri. Kodho ringani ko nonga nari kʉ le nyo lé dje nari nga kʉ bbo pli na mana kʉ nalo ri.​—Mez. 25:27; 1 Ti. 4:8.

4. I lo nǎ ká ko si loti ngba lo djo?

4 I lo nǎ ko si loti addudho ma ri kʉ bblo ko vʉ bbo na mana kʉ ná longa kodhó maisha nǎ nari djo. Ndirigoti ko si loti ngbaribbai ma ko ka ko njinjí bblo kodhó saa na, Yova ko má nari na ndirigoti ngbaribbai ma ko ka ko ba faida nyodyu na ko njínji kodhó saa na nari djo.

AVɄ LONGA NYODYU NA; ALI BBO NA MANA KɄ NALO NI NJI

5. Waefeso 5:15-17 nǎ jadda ke zø ná shauri ká ka ndi kó ke tsotso ngbaribbai ke vʉ longa bblo ndidhó maisha na ndi ka ndi nji nalo djo?

5 Avʉ bblo lo ni nji nidhó maisha nǎ. Bí ina jadda kpa dho ri adi ngani ndima di longa vʉ bblo ngbaribbai ma ndima ka ndima njínji bblo ndima dho maisha nǎ nari djo. Nja saa na walimu ma, nga kʉ Yova dza Dimu ná familia nǎ nrŭ ma na ka ndima cho kpa ndiro kpa nji iniversite nja kpa ba bblo kʉ ná njí ndirigoti kpa ba mbø bbo d’e. Fø di ná darasa ka ndi dzɨ kpadhó saa bbo. Ro gødhi nrŭ ma, kutaniko nǎ kau ma na ka ndima li jadda kpa kpakpa nja kpa njinjí Yova dho ndima dhó maisha nǎ d’e. Addui ká ka ndi kó Yova ji ná jadda ke tsotso ndiro ndi vʉ longa bblo d’e? Ke ka ndi ba faida bbo njati ndi zø ndirigoti ndi ddi Waefeso 5:15-17 (Azø.) nǎ kʉ nalo nanga ró. B’lo ke zø fø verse narigoti jadda ke ka ndi dhuri ndi tso: “Yova ji nalo” ká kʉ addu? Ri ká kʉ ngba longavʉdha i ka ndi tho ke nyo ri? Ri ká kʉ ngba longavudha i ka ndi kó ma tsotso ma njínji bblo madhó saa na ri? Anonga nari kʉ “i ri kʉ che kʉ ná ddo,” ndirigoti Shetani pi nyo djó ná i dz’ tso si d’ød’ø ngarr nga goti. Ri ka ndi sie nyodyu dhi lo ko nji Yova nyo tho nalo kodhó maisha na

6. Maria ká vʉngʉe ngba lo, ndirigoti addudho ká føri ngʉe nyodyu na le vʉ longa ri?

6 Ali bbo na mana kʉ nalo ni nji. Nja saa na bblo le njínji le dhó saa na nari na mana kʉ le vʉ aro le ka le njí nalo nanga. Fø loroji ko ka ko nja Yesu rangʉe Maria ma, Marta ma na ronga be ná saa na njingʉeni nalo ró. Marta nanga jingʉeni bbo Yesu si ndima bba nari dho, føri dho Marta ngʉ bblo kʉ ná nyo ri ke dho. Ro le dhi vena Maria dingʉe Yesu kuso ndirigoti le ngʉ Yesu ddi nalo rr. Marta nzá njingʉe ri ro che maddi ri, ro Yesu pongʉeri Maria “vʉ bblo kʉ ná sehemu.” (Lu. 10:38-42, maelezo ya chini) B’lo ddo da bí narigoti, Maria ka ndi vie fø saa na ndi nyongʉe ná nyo nga vi, ro ko churi nari kʉ le nzá ka ndi vie Yesu dhó ró ndi rrngʉe na longa ro ri. Maria bangʉe hwè bbo fø saa na ndima dingʉe ddinga Yesu ma na nari dho, ko maddi ko ka ko di hwè ba Yova na ko di nari dho. Ko ká ka ko njínji bblo ngbaribbai kodhó saa na?

ANJINJÍ BBLO NIDHÓ SAA YOVA NA NI DI RÓ

7. Addudho ká ri kʉ mana na bbo le nji sala, le zø Biblia, ndirigoti le ddinga ri nǎ le zø nalo djo?

7 Nidho ringani ni chu nari ku sala ma, Biblia le zø nari ma, ndirigoti zø le zø nalo djo le ngaddi nari ma na kʉ Yova ko má ná chu. Sala ko nji ná saa na ko loti kodhi ra nǎ baba na bbo ndi ji ko ro. (Zb. 5:7) Biblia ko zø ná saa na ko “Mungu dho lochudha” ba nyodyu tso ngani ná nga ndi kʉ ro. (Mez. 2:1-5) Yova djo ko zø ná longa ko di ddi bbo ná saa na, ko adi kedhó sifa djo ngaddi ndirigoti ke pɨ ndi si nji nrŭ dho nalo djo. Føri kʉ bblo pli ko ka ko njínji kodhó saa na ná chu. Nde addui ká ka ndi kó ko tsotso ko njiri fø?

Ni ká ka ni ba nga makelele kʉ nanga ddiro ni Biblia nanga ne nari dho ddi? (Anja paragrafu 8-9)

8. Yesu njingʉe njí bblo ndidhó saa na ngødja nǎ nari nǎ ro ká ko ka ko ba ngba somo?

8 Njati rie ngba ri ka ró avʉ nga makelele kʉ ná nga. Anja Yesu dhó loroji. Lod’radha dhi njí tso ke nga i dz’ djo nari nji, ke njingʉe ddo 40 ngødja nǎ. (Lu. 4:1, 2) Nga makelele ngʉe ná fø ngana, Yesu ka ndi njingʉe sala ndirigoti ndi ddinga ndidzá Baba ji ndi nji ná lo djo. Føri kongʉe Yesu tsotso ndi di tayari karr saa goti ndi si ba ná mbudha dho. Yesu dhó loroji nǎ ro ká ni ka ni ba faida ngbaribbai? Njati rie bí nǎ nrŭ kʉ ná familia nǎ ni kʉ ri ró, ri nga ka ndie sʉsʉ ni dho bí ina ni ba nga na makelele kʉ ná nga adza ri. Rie fø ró ni ka ni ne nga makelele kʉ ná nga bbaidjo. Føri kʉ le-ve Julie njie nalo, le e riji ndima di ddinga Yova na sala chulu ná saa na. Le ma, ndibbá ke ma na di France nǎ ddikpa karr dza na, ndirigoti ri kʉ kpakpa bbo le e ddiro nga makelele kʉ ná nga. Julie pori ɨ: “Ma adi ra ddikpa í nǎ krʉ ddoro, fø lu ma ka ma di e ddiro ngadhi makelele ro, ko ma jotso ko ro, ndirigoti ma tilo bblo Yova na.”

9. Ni mai njí ngʉe bbo Yesu ró ro, ke ká dhongʉe Yova na kʉ ndima kana ná kau bbo na mana kʉ ri ngbaribbai?

9 Yesu dhó maisha nǎ ke ka ndi njie ná ritsi ngʉe bí. Lo ke ngʉ adi d’ra ná saa na, birobiro kʉ ná nrŭ ngʉ adi ra ke ulu, krʉ kʉ ná nrŭ ngʉ adi riji ndima di ke ma na ddinga. Ddikpa saa na, “ddikpa bbagʉ nrŭ gbangʉe ndima tso dzaitso ro” ndiro ndima nja ke d’e. Ni mai ringʉe fø ro, Yesu ngʉ adi saa ba bí ina ndiro ndi nzinga Yova tso d’e. Dyi vʉ nari nji, ke rangʉe “nga nrŭ kʉ ná ngana” fø lu ke ka ndi bae saa nja ndima di ndidzá Baba na d’e.​—Mk. 1:32-35

10-11. Matayo 26:40, 41 ridho naribbai, Yesu ká jangʉeri ndi unakpa nji addu, ro kpa ká njingʉeri ngba?

10 Yesu dhó ya mwisho kuna nga i dz’ djó, kedhó lod’radha dhi njí singʉe mwisho na nari bbai, ke rangʉe di nga makelele kʉ ná nga na nja ndi ddi longa bbo ndirigoti ndi nji sala d’e. Fø nga ke bangʉe Getsemane dhi í na. (Mt. 26:36) Fø saa na Yesu bbʉngʉe bbo na mana kʉ ná shauri ndi unakpa dho sala djo.

11 Anja fø ro njingʉe ni nalo. Kpa singʉe Getsemane dhi í nǎ nari ngʉe kuna bbo, njaro b’lo kuna saa sita ro ma da ddi ro. Yesu nzɨngʉeri kpa tso kpa “di kere,” ndirigoti ke rangʉe sala ki dhé nji. (Mt. 26:37-39) Ro sala ke ngʉ nji ná saa na, kpa ngʉ ddoddo. Yesu singʉe kpa ki ro ddo dhé ndima ddo ro, ke pongʉe ri ki kpa ni “anidi kere ndirigoti ani ra sala njidha na anzi.” (Azø Matayo 26:40, 41.) Ke chungʉeri nari kʉ kpa nanga ri d’od’o ndirigoti kpa njeninje. Zø na ke famungʉeri “le ndi kʉ sʉsʉ.” Yesu njingʉe sala bí ina ndirigoti ke ki singʉe kpa dhi ngana ná saa na, ke singʉe kpa ro ddo kpa ddo ro sala kpa njie nari ringana.​—Mt. 26:42-45.

Ni ká ka ni ba saa ngba sala njidha dho nzá ni d’e njeni bbo ro ddi? (Anja paragrafu 12)

12. Ko ká ka ko njiri ngba njati ko di ko mbu bbo nanga lo d’o inga bbo njeni sala njidha dho ri ró?

12 Avʉ bblo kʉ ná saa. Nja saa na ko ka ko mbu ko d’o nanga rid’o naribbai inga njenjeni sala dho naribbai. Nde rie fø ni adi ni mbu ri ró, ni nga kʉ ddiro ri. Ni ká ka ni nji addu? Bí ina ngʉ adi sala nji ngasdjó ná nrŭ ra rinja nari kʉ ri kʉ bblo ndima nji sala nzá nga d’eti bbo ro ndirigoti nzá ndima d’e njeni bbo ro. Nja nrŭ ra riba ri kʉ bblo ndima nji sala røna ndima tøni ro inga ndima d’eti djó ndima koni ro. Nde ri ká ka ndie ngba njati ni di ni mbu bbo nanga ri d’o inga bbo thí bʉni sala dho ri ró? Ad’ra ngbaribbai ma ni ni mbu nari Yova dho. Ni ka ni uri nari kʉ kodhi zølo dhi Baba ni famu ni.​—Zb. 139:4

Ni ká ka ni pʉ mesaje goti ni ngʉ nari njudha dhi ngana ni kʉ ná saa na ddi? (Anja paragrafu 13-14)

13. Elektroniki dhi ritsi ká ka ndi ngbʉ ko djo nga ngbaribbai Yova na ko ji ko di ná saa na?

13 Biblia ni zø ná saa na, atu ni djonga ka ndi ngbʉ nalo ni ró ro. Ri nga kʉ sala chulu dhé ko kana kau ka ndi ngʉ kpakpa Yova na ri. Mungu dzá lo ko zø nari ma, njudha dhi ngana ko si nari maddi ka ndi kó ko tsotso ko kana nga ngʉ chøchø Mungu na. Biblia ni zø ná saa na ndirigoti njudha dhi ngana ni kʉ ná saa na ni ka ni nji ná njalo ro ká kʉ ddi? Adhu ri ni tso, ‘addui ká adi ma djonga ngbʉ njudha dhi saa na inga Biblia nǎ longa ma ji ma ne ná saa na?’ Ni ká adi nrŭ dhó apel ba, inga mesaje ba nidhó telefone na inga nja kʉ ná elektroniki dhi ritsi chulu? Njʉ bilioni kʉ ná nrŭ njínji fø ritsi kpari na. Longane ná nja kʉ ná kpa pori telefone é chøchø ko kuso ró føri adi rili nzɨ ko li ko thí nja kʉ nalo djo. Psikoloji dhi ddikpa mwalimu pori: “Ni di ni thí li ni nji nalo djo nzá ró, føri ka ndi liri nidhó ngaddidha rá d’i ngana.” Asamble nji inga njudha nji ko adi kodhó telefone li nzá ka ndi ngbʉ nja nrŭ djo nga na hali na. Ko ká ka ko njiri fø nzá ddiro ma ko kʉ ró inga Yova na ko ji ko di ná saa na ndiro nzɨ kodhó telefone ngbʉ ko djonga ró?

14. Wafilipi 4:6, 7 ridho naribbai, Yova ká si ko tsotso ko ko li ko thí ko e nji ná ritsi djo ngbaribbai?

14 Anziri Yova kó ni tsotso ni li ni thí ni nji ná ritsi djo. Ni rá ri utso d’i Bibia ni zø ná saa na inga njudha dhi saa na ni ngaddi d’i lo djo ró, anzi ri Yova kó ni tsotso. Njati rie do ni nji inga d’o ri ni nanga d’o ri ró, ri nga ka ndie sʉsʉ ni li ni thí kiroho nǎ lo djo ri, ro kiroho nǎ lo djo ni di ni thí li nari kʉ bblo ni ri nji ri. Anziri ni ba thí ronga ma, nidhó “nyodyu dhi kpakpanga” ma na ronga ka ndi b’o ná ngoi.​—Azø Wafilipi 4:6, 7.

SALA, BIBLIA LE ZØ NARI NDIRIGOTI NJUDHA ADI FAIDA BBɄ KO DHO

15. Yova na le di ddinga nari ká ka ndi bbʉ ddikpa ngba faida?

15 Njati ni di saa ba ni tilo Yova na, ni rr ke ndirigoti ni ddinga ke djo ró, ni si faida ba bbo. Ká ngbaribbai? Ya kwanza, ni si longa vʉ bblo. Biblia ripo ko dho i: “Nyodyu dhi ke nǎ bbi ná ke si ngʉ nyodyú.” (Mez. 13:20) Njati ni di saa ba ni di nyodyu tso ngani dhó ro ná ke Yova na ró, ni si ngʉ nyodyú. Ni si ngbaribbai ma ni ka ni bbʉ hwè ke dho ndirigoti ni ka ni pʉ nzɨ ke nyǒ tho nalo ni ró ro nari famu.

16. Yova na ko di ddinga nari ká ka ndi kó ko tsotso ko e bblo kʉ ná walimu ngbaribbai?

16 Ya pili, ni si ngʉ bblo pli kʉ ná mwalimu. Biblia nǎ lo ko ddi kodhó mwanafunzi dho ná saa na, kodhó bbo muradi e ko kó ke tsotso ndiro ke ma kana nga ngʉ chøchø Yova na d’e. Ko di loti bbo kodhi ra nǎ Baba na ndirigoti ko di lo jifunza ke djo ró, ko si ke ji bbo ndirigoti føri si rili ko ngʉ bblo kʉ ná walimu. Addinga Yesu dhó loroji djo. Ke tingʉe lo ndidzá Baba djo shauku na ndirigoti jidha na ná føri ko ngʉe kedhó wanafunzi tsotso nja kpa ma ji Yova d’e.​—Yoh. 17:25, 26.

17. Sala le nji nari ndirigoti Biblia nǎ longa le ne nari ká ka ndi li kodhó udha kpakpa addudho?

17 Ya tatu, nidhó udha si ngʉ kpakpa. Addinga njati ni di nganzi Yova tso ke ddá chutso ni dho, ke li ni kpakpa inga ke kó ni tsotso ná saa na ka ndi njini nalo djo. Ni di nidhó sala goti ke ngʉ nari nja ró, nidhó udha ka ndi ngʉ kpakpa ke djo. (1 Yo. 5:15) Ni tsotso ka ndi kó ndiro nidhó udha ngʉ kpakpa ke djo d’e ná njari ká kʉ addu? Ri kʉ ddiro ni Biblia nǎ longa ne nari. Anonga nari kʉ “udha adi si rr le rr ná lo nǎ ro.” (Ro. 10:17) Ni mai ri kʉ fø ro, longa ko ne nari djolu ko ka ko nji ná nja lo ki ma kʉ ddi nja kodhó udha ngʉ kpakpa d’e. Ko ka ko nji ná njari ká kʉ addu?

18. Ri kʉ bblo ko di ngaddi ko zø ná lo djo. Abbʉ fø lo dho ná loroji.

18 Ringani ko ddinga bbo ko zø nalo djo. Akonja Zaburi 77 ndingʉe ná ke dhó loroji. Ke nanga ngʉ d’o nalo ngʉe, ke ngʉ ri ddi nari kʉ ndi ma ndi lai waizraeli ma na tso ki ro nzá Yova ungʉe ri. Fø d’od’o ngʉ rili nzɨ ke ddo kuna. (Verse 2-8) Føro ká ke njingʉe ri ngba? Ke pongʉeri Yova dho: “Ma si ngaddi nidzá njí krʉ djo ndirigoti ma si ngaddi ni nji ná bbobbo lo kpari djo.” (Verse 12) Bbʉbbʉ dhé, fø Zaburi ndingʉe ná ke chungʉe Yova njingʉe ndidzá nrŭ dho anziro nalo bblo pli. Ro ke ngʉ ridhu godhé: “Mungu ká vie bblonga ndi adi dho nrŭ dho nari nga vi inga kedhó thø ká liri ke bbá nrŭ zø ndi adi nji nari tso bbá?” (Verse 9) Fø Zaburi ndingʉe ná ke ngʉ ngaddi Yova dhó njí djo, ke adi nrŭ zø nji nari djo ndirigoti kedhó zølo djo. (Verse 11) Nde følo ká bbʉngʉe ngba bblonga? Zaburi ndingʉe ná ke ve ngʉe ri uu Yova nzá ka ndi bbá ndidzá nrŭ ro ri. (Verse 15) Føri bbai, nidhó udha ka ndi ngʉ kpakpa ni di ngaddi Yova njie ndidzá nrŭ dho nalo djo ndirigoti ke nji ni nganga dho nalo djo ná saa na.

19. Yova na ko di ddinga nari ká ka ndi bbʉ nja ngba faida?

19 Ya ine (4) bbo na mana kʉ nari kʉ nidhó jidha si dhidhi Yova djo. Jidha, nja krʉ kʉ ná sifa djolu ndi da ro, nari si ni cho ni rrnga Yova dho ndirigoti ni nji kpakpanga ni e tayari ni njí ke ji nalo ndirigoti ni ve krʉ kʉ ná mbudha tso. (Mt. 22:37-39; 1 Ko. 13: 4, 7; 1 Yo. 5:3) Yova na le kana nga kʉ chøchø ndirigoti le kʉ kedzá kau nari djolu da nalo ro kʉ nga!​—Zb. 63:1-8.

20. Ni ká ka ni ba saa ni nji sala, ni zø Biblia, ndirigoti ni ddinga ri nǎ lo djo ngbaribbai?

20 Anonga nari kʉ, sala ma, Biblia le zø nari ma ndirigoti ri nǎ lo djo le ngaddi nari ma na kʉ Yova ko má ná nja chu. Yesu bbai, ane nga makelele kʉ ná nga nja ni di ddinga Yova ma na d’e. Ngbʉ ka ndi ngbʉ ni djonga ná ritsi atutu ni kuso ro. Kiroho nǎ lo ni nji ná saa na anzinga Yova kó ni tsotso nja ni li ni thí fø lo djo d’e. Njati ni di njínji bblo ngba nidhó saa na kpadjo ró, Yova si ni nji ná kpakpanga ronga lele ndirigoti ni si maisha hwè nji theinga dho Mungu dhó ø dz’ djó.​—Mk. 4:24.

DYI 28 Rafiki ya Yehova Ni Nani?

^ Yova kʉ kodhó bblo pli kʉ na kau. Ko kʉ ke ma na kau na føri adi ko nyo tho bbo, ndirigoti ko adi ri ji ko chu ke bblo pli. Ri ka ndi u saa ndiro le chu ddikpa ke bbo pli d’e. Føri bbai ko di riji ko kana kau rá anzi Yova na ró, ko ma ka ko njiri føi. Njʉ kodhó maisha nǎ nji ko nji ná ritsi kʉ bí, ro ko ká ka ko ba saa ngbaribbai ndiro ko ndrini kodhi ra nǎ Baba kuso d’e? Ndirigoti ko ká ka ko si faida ba ngbaribbai fø ko ri nji nari nǎ ro?