Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 12

Ni ká Zekaria njangʉe ná lo nja ddi?

Ni ká Zekaria njangʉe ná lo nja ddi?

“‘Madzá roho chulu,’ basødda kpari dhi Yova pori.”​—ZEK. 4:6.

Dyi 73 Utusaidie Tusiogope

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO *

1. D’i ngø nǎ ngʉe ná Wayaudi dho ka ndi bbʉe hwè nari ká ngʉe ngba lo?

 WAYAUDI bangʉe hwè bbo. Yova Mungu “chongʉe Uajemi bbá Pi Koreshi” thí ronga ndiro ke tu Waizraeli bí ndima nji cho b’lo Babiloni nǎ no tse nǎ ná ngana ro d’e. Ke d’rangʉeri pʉlʉpʉlʉ Wayaudi ka ndima ngʉ ngʉ ndima bbá ngø na, “ndirigoti ndima rá Izraeli bbá Mungu Yova dzá dza ki chi vi.” (Ezr. 1:1, 3) Føri kʉ bbo ka ndi bbʉe hwè ná lo! Føri nǎ mana kʉ, Waizraeli ka ndima mae bbʉbbʉ Mungu ki vi ndima bbá ngø nă.

2. D’i ngø nǎ ro Wayaudi ngʉngʉe Yeruzalemu nǎ ná saa na, ya kwanza ká kpa ngʉe ngba njí tso?

2 Ya kwanza si Yerusalemu na ná Wayaudi singʉe cho 537 nǎ Y.G.N.,føri ngʉe Yuda bbá agʉ nga laidjó bbo bba. Fø Wayaudi ngangʉe hekalu chidha dhi njí tso théi, ndirigoti cho 536 nǎ Y.G.N., kpa dyangʉe fø dza kó lidha dhi njí tso dya!

3. Wayaudi tso ro ká ngba kpa dangʉeni, ndirigoti ngbaribbai?

3 Hekalu dhi njí tso Wayaudi nga nari goti théi bí kʉ ná wapinzani dangʉeni kpa tso ro. Kpa kuso lu ngʉe ná ndrŭ “ngʉ ra anzi kpa thí ndima bʉ nari na, ndirigoti kpa ngʉ do ta kpa na ndiro nzɨ kpa chi dza ró.” (Ezr. 4:4) Føri ngʉe kpakpalo Wayaudi dho. Ro fø lo gʉ vengʉe ra anzi che bbo pli cho 522 na Y.G.N., Artashasta ngʉngʉe ø pi Uajemi nǎ ná saa na. * Fø pidhinga thika le ø nari wapinzani njangʉe fø dza chidha dhi njí tso ndima ka ndima tø theinga dho ná chu, “ngbʉngbʉ ndima li sheria ró dho na nari chulu.” (Zb. 94:20) Kpa chongʉe barua Artashasta dho, ndirigoti kpa pongʉeri Wayaudi rine ndima tsatsa ke ro. (Ezr. 4:11-16) Pi ungʉe fø kali u, ndirigoti ke pongʉeri kpa bbá fø hekalu chidha tso. (Ezr. 4:17-23) Føri lingʉeri Wayaudi bbá hekalu chidha dhi njí tso bbá.​—Ezr. 4:24.

4. Yova ká njingʉeri ngba wapinzani tøngʉe hekalu chidha dhi njí tso ná saa na? (Isaya 55:11)

4 Fø ngø nǎ ngʉe ná nja wapagani ma, Uajemi bbá pidhinga tse nǎ ngʉe ná nja ndrŭ ma na ngʉ kpakpanga nji bbo ndiro ndima tø hekalu chidha dhi njí tso d’e. Ro Yova vʉngʉeri b’lo dza chidha dhi njí rá anzi dhé, ndirigoti krʉ ddo ró ke adi b’lo ndi kpe ná lo njinji. (Azø Isaya 55:11.) Ke lingʉe nzɨ do nji ná ddikpa Zekaria ró dho kʉ ná nabi, ndirigoti ke dhongʉe ke dho 8 kʉ ná njonjo hwè ka ndi bbʉ ke dho ná lo, føri goti Zekaria d’rangʉe ndi njae ná fø lo Wayaudi dho, ná føri ka ndi lie kpa kpakpa. Følo kongʉe Wayaudi tsotso ndiro nzɨ kpa nji ndima dhó wapinzani do ró. Ndirigoti ke lingʉe kpa kpakpa ndiro kpa ra anzi Yova ji kpa njí ná fø njí na d’e. Ya kwanza Zekaria njangʉe Tala le li djó ná no, ndirigoti aro kʉ ná mizeituni tsu.

5. I lo nǎ ká ko si ngba lo nja?

5 Ko krʉ thí ro adi bʉni ni dhé nja saa na. Føri dho, Yova lingʉe Waizraeli kpakpa, Zekaria dho ndi dhongʉe ná ya tano maono chulu. Ná fø lo nǎ ro ko ma ka ko ba faida ddi. Fø maono ko famu nari ka ndi kó ko tsotso ko njinjí Yova dho chí ko tøni ro, rie upinzani tso ró ko hwini ná saa na, kodhó hali thika leni le ná saa na, ndirigoti ko ba nzá ko famu ná chutso ddadha ná saa na.

UPINZANI TSO RÓ LE HWINI NARI

Zekaria njangʉe maono nǎ muzeituni dhi aro kʉ ná tsu, nari ngʉ ché bbʉ tala dhi no na 7 ndi djó tala kʉ ro (Anja paragrafu 6)

6. Zekaria 4:1-3 nǎ, le tilo djo ná tala dí djó ná no, ndirigoti aro kʉ ná mizeituni dhi tsu dhi maono ká lingʉe Wayaudi kpakpa ngbaribbai? (Anja ri chuti ji.)

6 Azø Zekaria 4:1-3. Maono nǎ Zekaria njangʉe tala dhi no ndirigoti mizeituni dhi aro kʉ ná tsu. Fø maono bbʉngʉe kpakpanga Wayaudi dho, ndiro kpa si upinzani djolu d’e. Ká ngbaribbai? Ni ká njae fø tala nǎ le li ná ché ro nzá ka ndi sini ri nari ngba? Mizeituni dhi aro kʉ ná tsu ché bbʉ ddikpa no na ndirigoti fø no ché ddo tala dhi no djó kʉ ná 7 kʉ ná tala krʉ na, ná fø ché rili nzɨ fø tala ro dhedhe. Zekaria dhungʉeri ɨ: “Fø ritsi nǎ mana ká kʉ addu?” Malaika ngʉngʉe fø logoti Yova pongʉe ná i lo na: “‘Nga sødda kpari dzá klø chulu ri, nga kpakpanga chulu ri, ro madzá roho chulu,’ bbasødda kpari dhi Yova pori.” (Zek. 4:4, 6) Fø tsu nǎ ro ngʉ si ná ché ngʉ dho nari kʉ, Yova dhó roho takatifu dhó nzá ka ndi sini ná kpakpanga. Yova dhó roho takatifu dhó kpakpanga kʉ pli Uajemi bbá bbasødda dhó kpakpanga djolu. Yova ngʉ hekalu chi ná kpa tsotso kó ko nari dzalodho kpa ka ndima sie si krʉ ndima dhó wapinzani djolu, ndirigoti kpa ka ndima dyae fø njí tso dya. Føri kʉ kpakpa ka ndi lie kpa ná lo le d’rangʉe kpa dho ri! Wayaudi tso nzingʉeni ná lo ngʉe ndima li ndima thí Yova djo, ndirigoti ndima ngae njí tso ki. Ndirigoti føri ngʉe kpa njingʉe ná lo nganga, ni mai kpa tso ró ngʉ hwini ná kpa ngʉe godhé ro.

7. Hekalu ngʉ chi ná kpa iso ká ngba lo thika øni nari pingʉe?

7 Ddikpa lo thika øngʉeni nari lingʉeri hekalu ngʉ chi ná Wayaudi iso ro pɨni pɨ. Lo thika ká øngʉeni ngbaribbai? Cho 520 na, Y.G.N., Uajemi bbá ø pi Darius 1 nyongʉe pi. Cho 2 tso ke dyá ndidhó pidhinga nǎ nari kana, ke rangʉe ri utso d’i nari kʉ, hekalu chidha le gʉ ná føri kʉ nzá tso sheria u ná lo. Føri goti Darius pongʉeri nari kʉ Wayaudi tso uni u ndima rá hekalu chidha dhi njí tso dya. (Ezr. 6:1-3) Følo kengʉe krʉ kʉ ná ndrŭ nanga ndirigoti nja lo ki ma njingʉeni ddi. Godhé pi jangʉeri kpa kuso lu ngʉe ná nja ndrŭ dho, ndrŭ bbá fø njí le nji nari ndima gʉ nari tso. Ndirigoti ndrŭ bbʉ mbø ma, krʉ kpa dhó loji fø dza chidha dho ná ritsi ma na kpa dho! (Ezr. 6:7-12) Føri lingʉeri cho 4 goti, Wayaudi dyangʉe hekalu chidha dhi njí tso dya, cho 515 na Y.G.N.​—Ezr. 6:15.

Upinzani na ni hwini ná saa djo, ali ni thí Yova dhó kpakpanga djo (Anja paragrafu 8)

8. Ká addudho ni ka ni di nga nǎ do ro upinzani tso ró ni hwini ná saa djo?

8 Njʉ maddi, Yova dho njínji ná ndrŭ kana bí kʉ ná kpa hwini upinzani tso ró. Loroji na, nja ndrŭ di gʉ kodhó njí gʉni ná ngø nǎ. Nja ngø na, ndrŭ le-djoi sʉsʉ, ndirigoti kpa le-djoi “mba pikpa nji” lo ndima d’ra nari djó. (Mt. 10:17, 18) Ro nja saa na, njaro pi thika le ø nari ka ndi bbʉ le iso pidha le-djoi ma, le-vei ma na dho. Inga njaro zølo kʉ nǎ ná pi ka ndi pori le bbari ko bbʉ madha kodhi Mungu dho uhuru na. Nja kʉ ná Yova dzá Dimu hwini njonjo kʉ ná upinzani na. Nja kpa Yova má uhuru na ndima di nǎ ná ngø nǎ, ro kpadhó familia nǎ ndrŭ kpakpanga nji bbo ndiro ndima cho kpa ronga tso Mungu kpa má nari ró d’e. (Mt. 10:32-36) Bí i na wapinzani rá ri utso d’i ndima dhó familia nă Yova dzá Dimu kʉ ná ndrŭ thí bʉdha na ndima ndima nzá pa ró, kpa adi fø ndima rinji nari tso bbabba. Ndirigoti bbo pli ngʉ kpa nzá ná fø ndrŭ adi ra ngʉ bidii na kʉ ná Yova dzá Dimu maddi. Rie upinzani tso ró ni hwini ri ró, nzɨ bba Yova dho ni njínji nari tso! Adi nga nǎ do ro. Ni lai djó kʉ Yova ma, ndidhó roho takatifu dhó kpakpanga ma na, føri dho, ni nji do ná ritsi ro kʉ nga!

Ø KODHÓ HALI THIKA ØNI NÁ SAA NA

9. Wayaudi bbá nja ndrŭ thí ká bʉngʉeni addudho hekalu dhi fondasio le li nari ndima njangʉe ná saa na?

9 Hekalu dhi fondasio tso le ngangʉe ná saa na, Wayaudi kana nja wazee dzzngʉe dzz. (Ezr. 3:12) Kpa njangʉe Sulemani chingʉe ná bbo d’angʉeni ná hekalu nja. Kpa ngʉ riddi ndima chi ná fø hekalu ro “nzá le ka le ddi sese maddi” anziro ngʉe ná hekalu na ri. (Hag. 2:2, 3) Kpa bangʉe njedha bbo kpa ngʉ ø ndima chi ná hekalu ddi anziro ngʉe ná hekalu na nari dho. Zekaria dho le dhongʉe ná fø lo ka ndi koe kpa tsotso ndiro kpa sisi ndima thí bʉni ná føri djó d’e. Ngbaribbai?

10. Malaika pongʉe ná lo le ndi Zekaria 4:8-10 nǎ, nari ká kongʉe Wayaudi tsotso ngbaribbai ndiro kpa si ndima thí bʉni nari djolu d’e?

10 Azø Zekaria 4:8-10. Malaika pongʉeri Wayaudi ka ndima njingʉe “hwè ndirigoti kpa ka ndima njae ritsi dzá danga le ddi na ná mbi [Muyaudi kʉ ná Guvernere] Zerubabeli thó thina” ná fø lo nǎ mana ká ngʉe addu? Ritsi dzá danga le ddi na ná fø mbi na le adi ddikpa ritsi ká ra mbrø ngba nari ddi. Malaika pongʉe ná fø lo ngʉ ridho Mungu dzá ndrŭ dho nari kʉ, rie sese ma hekalu ngʉ njani anziro ngʉe ná ridho ri ró, ri ró krʉ kʉ ná ritsi tso ka ndi kae ka ndirigoti ri ka ndi sie Yova jiri rie nari nganga bbai. Yova ka ndi bae hwè ri dzalo dho, føri dho Wayaudi dho maddi ri ngangʉeni ndima ba hwè ri dzá lodho. Bbo nǎ mana ngʉe Yova dho ná lo ngʉe kpa bbʉ madha ndi dho ndi utso nari bbai, ø le chi ná hekalu nǎ. Njati Wayaudi mae Yova ngba tso ke u nari bbai ndirigoti ke ue kpa tso ngba ró, kpa ka ndima bae ndima dhó hwè ki vi.

Adi bblo nganjadha na nidhó ø hali djo (Anja paragrafu 11-12) *

11. Njʉ ká Yova má ná nja ndrŭ adi bani ngba kpakpalo na?

11 Ko kana bí kʉ ná ndrŭ dho rie kpakpa ndima dhó hali thika øni ná saa na. Nja saa na, krʉ saa ró adi njínji Yova dho ná kpa dhó njí thika ka ndi øni ø. Nja kpa bba ji ndima ji ná njí ndima ngʉ ngó ná lo dho. Kodhó lo thika ro øni fø ná saa na, ko thí adi bʉni bʉ ná føri kʉ ngba ka ndi ba nga ná lo. Njaro ya kwanza djó nzá ko ka ko famu lo nanga le vʉ dho ná lo ri, inga ko nzá ka ko gba ko tso ri na ri. Anziro ko ngʉ nji ná njí dyu ka ndi di ko hwihwi. Njaro ko thí ka ndi bʉni bʉ ko riddi kpadjo ko nji Yova dho ná njí kʉ sese nari dho. (Mez. 24:10) Zekaria njangʉe ná maono ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai ndiro ko rá anzi Mungu dho ko njínji ngba ka ndi ka ko dho na ngatsi nari na d’e?

12. Zekaria njangʉe ná maono ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai ndiro ko hwini kodhó hali thína øni nari dho ko thí bʉni nari tso ró d’e?

12 Ri ka ndie sʉsʉ ko hwini kodhó lo thika øni nari na, njati ko di lo nja Yova adi lo nja nari bbai ró. Yova bbo pli kʉ ná njínji njʉ ndirigoti ko ba nzá tso ka ndi koe ko djo ná pendeleo, føri kʉ ko njínji ke na ddinga nari. (1 Ko. 3:9) Kodhó njí thika ka ndi øni ø maddi, ro Yova kʉ na ko laidjo ná jidha thika ro nzɨ øni ri. Njati Yova dhó Tengenezo nǎ lo thika ro øni nari lø ko ronga ró, nzɨ ko vi kodhó saa bbo fø lo thika ká øni addudho ma nari ko dhu nari na. “B’lo dangʉe ná saa” na ko ngʉ nji ná lo djo ko ngaddi nari rɨngana, akonziri Yova kó ko tsotso ndiro ko nja lo thika øni nari nǎ ro ko ka ko ba ná bblonga d’e. (Muh. 7:10) Nzá ni ka ni njí ná lo djo ni ngaddi nari rɨngana, addinga ngba ni ka ni njí ná lo djo. Zekaria njangʉe ná lo nǎ ro ko ba ná somo kʉ, ko rá anzi bblo nganjadha na ko kʉ nari na. Ko njiri fø ró, ko ka ko e hwè na, ndirigoti chí ko tøni ro njati kodhó hali thika øni ø ma ró.

CHUTSO DDADHA KO DYØ NARI SI KPAKPA KO DHO NÁ SAA NA

13. Ká addudho nja kʉ ná Wayaudi ka ndima ddieri hekalu chidha dhi njí tso ki le nga ná føri kʉ che kʉ ná longavʉdha?

13 Hekalu ki le ngʉ chi vi nari gʉngʉeni gʉ. Ro njí dhi chutso ddadha dho le vʉngʉe Bbo Kuhani Yoshua ndirigoti Guvernere Zerubabeli, ná fø kpa “ngangʉe Mungu dzá dza ndima chi nari tso ki vi.” (Ezr. 5:1, 2) Njaro nja Wayaudi ka ndima ddieri fø kpa nzá vʉ longa bblo ri. Fø dza Wayaudi chi nari nzá ka ndi rueni kpadhó mbubai ró ri ndirigoti kpa ka ndima njie krʉ kʉ ná klø ndiro ndima tø fø njí tso d’e. Fø njí djonga ngʉ nja ná aro kpetsi kpa Yoshua ma, Zerubabeli ma na dho ringangʉeni ndima uri u Yova ndima tsotso ko ni, ndirigoti føri njingʉeni nji. Ká ngbaribbai?

14. Zekaria 4:12, 14 ripo nari bbai, Bbo Kuhani Yoshua ma, Guvernere Zerubabeli ma na ká bangʉe ngba lo dzá d’ʉnga?

14 Azø Zekaria 4:12, 14. I maono nă Zekaria dho malaika dhongʉe mizeituni dhi aro kʉ ná tsu. Føri ngʉ dho nari kʉ Mungu dzá “ché ná le d’ri ná aro kʉ ná kpa,” Zerubabeli ma, Yoshua ma na. Fø aro kʉ ná kpetsi kpa njingʉeni ddiddi “dz’ lu djó Bboke Yova kuso tøngʉeni nari bbai.” Føri ngʉe bbo kʉ ná pendeleo. Yova lingʉe ndi thí li fø kpa djó. Føri dho, Waizraeli dho ringangʉeni ndima rrnga fø kpetsi kpa po ndima dho ná lo krʉ dho, dhonalo kpa Yova lingʉe ndima ddá chutso Waisraeli dho d’e.

15. Yova chutso ddá ko dho Biblia chulu nari dho, ko heshima bbʉ ni nari ká ko ka ko dho ngbaribbai?

15 Biblia kʉ, njʉ Yova adi chutso ddá ndidzá ndrŭ dho chulu ná ddi chu ro. Fø takatifu buku nǎ ke d’ra ngbaribbai ma, ko ka ko má ndi ngba tso ndi u ná chulu nari ko dho. Nde Mungu dzá lo chulu ko ba ná chutso ddadha dho ko heshima bbʉ ni, nari ká ko ka ko dho ngbaribbai? Fø ko ka ko njiri, ko thí ko li ri nǎ lo djo ndirigoti ko saa ba ko famu ri nǎ lo nari chulu. Adhuri nitso ɨ: ‘Biblia inga vichapo ma zø ná saa na, ká ma ro adi tøni ni, ndiro ma ddinga ri nǎ ma zø ná lo djo d’e? Ma ká adi utafiti nji ni ndiro ma famu “nzɨ ma famu tse ná lo d’e”? Inga, ma ká adi Biblia nǎ lo zø le le?’ (2 Pe. 3:16) Njati ko di saa ba ko ddinga Yova ji ndi ddi ko dho ná lo djo ngba ró, ri ka ndi kaka ko dho ko dyø kedhó chutso ddadha, ndirigoti ko nji lod’radha dhi njí.​—1 Ti. 4:15, 16.

Ali ni thí “nyodyu dhi chí njí dhi noke” dhó ro si ná chutso ddadha djo (Anja paragrafu 16) *

16. Njati ko famu “nyodyu dhi chí njí dhi noke” dhó ro si ná chutso ddadha bblo nzá ró, ká addu ka ndi kó ko tsotso ndiro ko gba ko tso ri na d’e?

16 Yova adi chutso ddá ko dho “nyodyu dhi chí njí dhi noke” chulu maddi. (Mt. 24:45) Nja saa na, ko nzá ka ko famu fø noke bbʉ ná chutso ddadha bblo ri. Loriji na, njaro ko ka ko ba pekee kʉ ná lo jadha chʉ adi nga ba ná kpakpa lo dho le ka le tayarisha le nari djo, ro ko ka ko di riddi nzá fø lo ka ndi njini kodhó eneo na ri. Inga njaro ko ka ko ddiri nyodyu dhi chí njí dhi noke dyu lo ronga che i Corona dhi saa na. Ri ká ngani ko njiri ngba njati ko di riddi ko dho le ja nari nga kʉ dyodyu dhi lo ró? Rie fø ró, ko ka ko ddinga Waizraeli bangʉe faida Yoshua ma, Zerubabeli ma na bbʉngʉe ná shauri dho ndima rrngʉe nga ná saa na nari djo. Ko ka ko ddinga Biblia nă ro ko zørie ná nja lo djo maddi. Nja saa na, Mungu dzá ndrŭ adi ba ná chutso ddadha ka ndi njani nzá na le ka le njinjí nari bbai. Ro ri ka ndi gø ndrŭ dhó shinga gø.​—Amu. 7:7; 8:10.

ANJA ZEKARIA NJANGɄE NÁ LO

17. Maono nǎ tala le li djó ná no, ndirigoti mizeituni dhi aro kʉ ná tsu ká lingʉeri Wayaudi njiri ngba?

17 Zekaria njangʉe ná maono ya tano ka ndi njaeni dʉ kʉ nari bbai, ro ri kongʉe Wayaudi tsotso kpa rá anzi ndima dho njí na, ndirigoti madha ndima bbʉ Mungu dho nari na. Ndirigoti kpa njingʉe njí Zekaria dho le dho ná lo na ná saa na Yova kongʉe kpa tsotso ndirigoti ke ddangʉe chutso kpa dho. Yova dhó kpakpanga na kʉ ná roho takatifu chulu, ke kongʉe kpa tsotso ndiro kpa rá anzi ndima dhó njí na, ndirigoti ndiro kpa ba hwè ki vi d’e.​—Ezr. 6:16.

18. Zekaria njangʉe ná maono ká lø nidhó maisha ronga ngbaribbai?

18 Maono nǎ Zekaria njangʉe ná tala le li djó ná no ndirigoti aro kʉ ná mizeituni dhi tsu ka ndie bbo pli kʉ ná matokeo na nidhó maisha djo maddi. B’lo ko njaeri nari bbai, ri ka ndi bbʉ kpakpanga ni dho ni hwini wapinzani tso ró, ni é hwè na nidhó hali thika øni ná saa na ndirigoti ni li ni thí ni ba ná chutso ddadha djo ni ni ngarr ri dho ro, rie nzá ma ni famu ri bblo ri ró. Nde nidhó maisha nǎ lo thika øni ná saa na ká ni ka ni njiri ngba? Ya kwanza anja Zekaria njangʉe ná lo, fø lo ridho nari kʉ Yova adi ngaddi ndidzá ndrŭ djo ni. Føri goti anjinjí bblo ni nja ná lo na Yova djo ni ni thí li nari chulu, ndirigoti ara anzi ke dho ni madha bbʉ ni thí nǎ ro krʉ nari na. (Mt. 22:37) Njati ni njiri fø ró, Yova si ni tsotso ko ndiro ni njinjí ndi dho hwè na theinga dho d’e.​—Kol. 1:10, 11.

Dyi 7 Yehova Ni Nguvu Yangu

^ par. 5 Yova dhongʉe nabi Zekaria dho bbo ka ndi lø le thí ronga ná njonjo kʉ ná lo. Zekaria njangʉe ná lo bbʉngʉe kpakpanga ke dho ndirigoti Yova dzá ndrŭ dho ndiro kpa ngʉ tsetse ná madha ki vi, ni mai fø le rinji nari ngangʉe sʉsʉ ro. Fø dho dhoni ná lo ka ndi kó ko tsotso maddi ndiro ko njínji Yova dho chí ko tøni ro, ni mai ko bani kpakpalo na ro. I lo nǎ ko si loti Zekaria njangʉe ná fø bbo nǎ mana kʉ ná lo nǎ ro ko ka ko ba ná somo djo, føri ngʉe tala le li djó ná no ma, mizeituni dhi aro kʉ ná tsu ma na.

^ par. 3 Luti Nehemia ngʉe Guvernere ná sa na, Artashasta ró dho kʉ ná d’i ke ngʉngʉe pi ndirigoti ke ngʉe bblo pli Wayaudi dho.

^ par. 60 JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Ddikpa le-djo njari ndidhó lo thika øni ndi ngʉ ngó ndirigoti ndiro kʉ dhe, ro kpadjo ke njari ringani ndi vú ndi fø hali na

^ par. 62 JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Ddikpa le-ve ngaddi ngbaribbai ma Yova adi “nyodyu dhi chí njí dhi noke” tsotso kó ddiddi ke ngʉ adi Yoshua ma, Zerubabeli ma na tsotso kó nari bbai nari djo.