Skip to content

Skip to table of contents

Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo

Kodhó lo zø ná kpa adi dhu ná lo

Naziri le nji nari djo ká Biblia po addu?

Naziri kʉ “bbo nǎ mana kʉ ná lo djo le tsoni Mungu njí le njí ndi d’e nari, ke kʉ . . . ndi dhi dimu ro.” Ri le ka le po lo ró inga le ka le ndi ri ndi.

Nja ndrŭ adi riddi nari kʉ, naziri le nji nari kʉ che dhonalo Yesu pongʉeri: “Nzɨ nji [naziri] ro ddikpa maddi . . . Anibbari nidhó ‘Nio’ nǎ mana e nio ndirigoti nidhó ‘Nzɨ’ e nzɨ, dhonalo føri djolu le po ná lo si che kʉ ná ke dhó ro.” (Mt. 5:33-37) Bbʉbbʉ dhé, Yesu chungʉeri nari kʉ, Musa dhó Yadha ma nzingʉeri ddi nja ndrŭ nji naziri ndirigoti chí ngʉ tøni Mungu dho ná nja ndrŭ ma njingʉe naziri ddi. (Mwa. 14:22, 23; Kut. 22:10, 11) Ndirigoti ke chungʉe nari kʉ Yova ma adi naziri nji ddi. (Ebr. 6:13-17) Føri dho Yesu nzɨ ngʉ rine ndi pori nari kʉ, ri nzá ngani ko njí naziri ri. Ro ke ngʉ riji ndi jari ndrŭ dho nari kʉ, ri nzá ngani le njí naziri nga nǎ mana kʉ ná ritsi dho ri. B’lo djo ko tsoni ná lo ko nji nari ringani ko nja takatifu njí bbai. Ringani ko njí b’lo ko po ná lo ro njínji.

Nde, ni ká ka ni njiri ngba ni tso rinzɨni ni nji naziri ró? Ya kwanza, ringani ni chu ni tsoni djo ná lo ká ni ka ni njí ngba ma nari bblo. Rie nzá ni chu fø lo bblo ri ró, ri ka ndi e bblo nzɨ ni nji naziri pá. Mungu dzá lo rija kodho ɨ: “Ri kʉ bblo nzɨ ni nji naziri, rie naziri ni nji nari goti nzɨ ri ró njí si njini ni dho ri ró.” (Muh. 5:5) Føri goti, anja naziri djo Biblia nǎ kanuni po ná lo, ndirigoti avʉ longa nidhó zamiri dho longaddini nari ró ro. Nde føri ká kʉ ngba kanuni ro mai?

Nja kʉ ná naziri tso adi njunju Mungu ji ná lo na. Loroji na, Yova dzá Dimu adi tsodha nji ndoa ndima chi ná saa na. Fø tsodha kʉ naziri lai ro. Ndoa ba ma, ndoa i ma na adi tsoni Mungu njí ndirigoti ndrŭ njí nari kʉ, ndima dho jidha ndirigoti heshima ndima kana “shi [ndima] di ná ddo krʉ ró.” (Ndoa chi ná nja ndrŭ nzá ka ndima po fø lo d’ʉ ndoa ndima chi ná saa na ri, ro kpa ma nji tsodha dhé Mungu nyǒ njí.) Føri goti kpa adi ngʉ dza dhi ndrŭ. Ndirigoti ringani kpa di ddinga ndima dhó maisha krʉ nǎ. (Mwa. 2:24; 1 Ko. 7:39) Føri kʉ utso uni ná tsodha ndirigoti ri gbani gba Mungu ji ná lo na.

Nja kʉ ná naziri tso nzɨ adi nju Mungu ji ná lo nari. Bbʉbbʉ Mukristo dho nzá ringani ndi njí naziri, ndima dhó ngø djó ndi hwini inga Mungu djo ndi kʉ na ná udha ndi gʉ naridho ri. Fø le rinji nari nzá gbani Mungu dhó yadha nari. Wakristo ngae “dz’ dzá sehemu ri,” ná føri dzá lodho ri nzá ngani ko tsu ko dda le ddani nari na inga vita dhi lo na ri.​—Yoh. 15:19; Isa. 2:4; Yak. 1:27.

Nja kʉ ná naziri nanga Mukristo adi vʉ ndidhó zamiri uri tso nari bbai. Nja saa na, ri ka ndi uri ko ddinga bbo Yesu bbʉngʉe ná i shauri djo naziri ko nji nari njí “anibbʉ Kaizari dzá ritsi Kaizari dho, ro Mungu dzá ritsi Mugu dho.”​—Lu. 20:25.

Loroji na, ddikpa Mukristo riji ndi tsi d’i ngø na inga ndi dzi fø ngø na le tso uni na ná dokima (passeport), ro ke ra ri utso d’i nari kʉ ndi dho ringani ndi nji naziri ndi dho na ndi si tøni chí ni nari d’e. Njati rie fø naziri rili le tsoni nzá gbani Mungu dhó yadha na ná lo dho ri ró, ke nzá ka ndi nji fø lo ri, kedhó zamiri dho Biblia ddi longa naridho. Ni mai ri kʉ fø ro, njaro guvernema ka ndi u ritso ke dho, le ø fø naziri nǎ kʉ ná lo thika ø ndiro ritso gbani kedhó zamiri na d’e.

Chí le tøni nari djotsina le ledhó naziri thika ø nari gbani Waroma 13:1 nǎ ko ba ná kanuni na, ɨ ndi ripo ro: “Nja ke ddiro dho ringani ndi djøni djø bbobbonga na kʉ ná kpa dho.” Føri dzá lodho Mukristo ka ndi vʉ ndi njí nja kʉ ná tsodha njati rie ngba ri tso nju Mungu po Wakristo njí ná lo na ri ró.

Nidhó zamiri ma ka ndi kó ni tsotso ddi njati ri uri ni njí ddikpa alama ro naziri ni nji ná saa na ró. Drrdrr Roma nǎ ndirigoti Sikite nǎ ndrŭ ngʉ adi tsoni ndima dhó sà (upanga) na, ná føri chulu kpa ngʉ adi vita dhi mungu dhó kpakpanga nzi ndi kó ndima tsotso ndiro ndima si vita djolu d’e. Wagiriki ngʉ adi ndima thó ngbe røna naziri ndima nji ná saa djo. Føri chulu kpa ngʉ adi riddi ndrŭ dhó lo adi d’i ná mungu ndima po ná lo ma, ndima nji ná lo ma na nja ni.

Bbʉbbʉ dhé, Yova dzá ndrŭ dho nzá ringani ndima tsoni ndima bba ngø nǎ kali dhi ibada na gbani ná ddikpa ritsi dho ma ddiri. Nde njati le pori ni li ni thó Biblia djo tribinale nǎ, nja ni tsoni ni bbʉbbʉlo po ni nari djo d’e ró ká ni ka ni njiri ngba? Ni ka ni vʉri ni njiri fø ngba, dhonalo Biblia ma tilo ddi alama chulu njingʉe naziri ná chi tøngʉeni ná kpa djo. (Mwa. 24:2, 3, 9; 47:29-31) Njati rie fø di ná tsodha ko nji ri ró, ringani ko nonga ná lo kʉ ko tsoni Mungu nyǒ njí bbʉbbʉlo ko po ro. Ringani ni tso le dhu ná lo krʉ kana ni po bbʉbbʉlo.

Yova na kʉ ko kana ná kau ko nja mana na bbo naridho, ringani ko nzinga bbo, ko tso rinzini ko njí tsodha ná saa na ndiro nzɨ ko sa kodhó zamiri inga nzɨ ko nji nzá gbani Biblia nǎ kanuni na ná lo ró. Njati ni vʉri ni njí ddikpa tsodha ró, ringani ni njí ri ró njínji.​—1 Pe. 2:12.