Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHIRI 20

Ufunuo ká pori Mungu dhó mbubai ngbá lo si ba

Ufunuo ká pori Mungu dhó mbubai ngbá lo si ba

“Le gbangʉe kpa tso Armagedoni le nzǐ Kiebrania nǎ ná ngana.”​—UFU. 16:16.

DYI 150 Ane Mungu ni ba gødha d’e

RI NǍ LE SI CHU N Á LO *

1. Ufunuo dzá buku ká d’ra ngbá lo Mungu dzá ndrŭ djo?

 UFUNUO dzá buku rid’ra Mungu dhó Pidhinga le lingʉe ra na ndirigoti Shetani le dingʉe ra nǎ ro. (Ufu. 12:1-9) Shetani le dingʉe nari lingʉeri ra nǎ nga má ngoi na ndirigoti dz’ djó nga é nzadha na. Ká addudho? Dhonalo Shetani kʉ thø na ndirigoti Yova dho njínji i dz’ djó chi ndima tøni ro ná ndrŭ ke adi nzanza.​—Ufu. 12:12, 15, 17.

2. Addui ka si ko tsotso ko nja ko tøni chi Yova dho d’e?

2 Ko ká ka ko tøni chi Yova dho ngbaribbai nì mai Shetani adi ko nzanza ro? (Ufu. 13:10) Gosi ná saa na si njini ná lo ko chu nari ka ndi kó ko tsotso ko. Loroji na, Ufunuo dzá buku nǎ mutume Yohana tilo karr nga goti ko si ba ná ledha ro djo. Fø ledha kana sie Mungu dzá mbubai le si sasa nari ro mai. Kpadjo akonja, ngbá lo ma Ufunuo dzá buku d’ra fø mbubai djo ndirigoti ngbá lo ma si kpa ba nari.

MUNGU DHÓ MBUBAI DHONI “ALAMA” CHULU

3. Ufunuo dzá buku dho nari ká kʉ ngbá alama ro mai?

3 Ufunuo nǎ ya kwanza verse rid’ra nari kʉ, ko ji ko zø ná lo le dho “alama” chulu, ná føri kʉ loroji chulu le loti nari. (Ufu. 1:1) Ko lo zø tsó nǎ zǎ djo, ná fø zǎ Mungu dhó mbubai dhǒ. Loroji na, “ddikpa tsó nǎ zǎ dji dda nǎ ro.” “Kumi ndi dy’ø kʉ ro ndirigoti sabba ndi djǒ kʉ ro.” (Ufu. 13:1) Fø zǎ una kʉ “nja zǎ dz’ nǎ ro ndi dji ro.” Ná fø zǎ loti dragoni bbai ndirigoti ri liri “kazz si ra nǎ ro dz’ djo.” (Ufu. 13:11-13) Føri goti ko nja ddikpa d’i di ná zǎ, “bbo pli ndidzá kakanga kʉ ro,” ndirigoti ndumba d’a ndi djó ro. Fø gbo kʉ ná zǎ Mungu dhó mbubai dhǒ. Ndirigoti kpa ddani b’lo Yova Mungu ma, ndidhó Pidhinga ma na tso ró cho bí. Føri dho, ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko chu kpa ká kʉ ie ma nari.​—Ufu. 17:1, 3.

THO (4) KɄ NÁ BBOBBO ZǍ

Ri nyǎni “jʉdda nǎ ro.” (Da. 7:1-8, 15-17) Fø zǎ dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga dhǒ ndirigoti Danieli dhó saa djó ro kpø njʉ nga djo ri nji ná lo Mungu dzá ndrŭ ronga ma lø ddi. (Anja paragrafu 4, 7 4, 7)

4-5. Danieli 7:15-17 ká ko tsotso kó ngbaribbai ndiro ko famu fø alama na mana d’e?

4 Fø mbubai ko chu nari njí, ringani ko chu fø loroji chulu le ti ná lo na mana ká kʉ addu ma nari vi. Nja ko famu ri d’e, akobba Biblia tu ringa ko dho. Ufunuo nǎ bani ná bí kʉ ná loroji e b’lo nanga le tu Biblia nǎ nja buku nǎ nari. Loroji na, Danieli dho dhongʉeni ná nyo (maono) nǎ “ke njangʉe tho kʉ ná bbobbo zǎ dda nǎ ro ndima dji ro.” (Da. 7:1-3) Danieli føri na mana ká kʉ addu ma nari nanga tu ko dho. Fø bbobbo zǎ tho kʉ ná “pikpa” inga guvernema dhǒ. (Azø Danieli 7:15-17.) Pʉlʉpʉlʉ le tu nanga ná fø lo ko tsotso kó ko famu nari kʉ, Ufunuo nǎ le tilo djo ná zǎ maddi guvernema dhǒ.

5 Kpadjo akotilo Ufunuo nǎ kʉ ná alama ro na mana djo. Følo ko ti ná saa na, ko si nja nari kʉ ngbaribbai ma Biblia ko tsotso kó ndiro ko famu fø alama na mana ká kʉ addu ma nari d’e. Ko si ritso nga tso nǎ njonjo zǎ djó ro. Ya kwanza, ko si tso nǎ zǎ ká ie ma dhǒ nari nja. Føri goti ko si fø zǎ kpari ká ngbá lo ma bae nari nja. Lotso dyadha dho ko si fø lo na mana ká kʉ addu ma ko dho nari nja.

MUNGU DZÁ MBUBAI NYI CHUNGɄENI CHU

SABBA DJǑ KɄ NÁ TSO NǍ ZĂ

Ri dji “jʉdda nǎ ro” ndirigoti ri djǒ kʉ sabba, ri d’yø kʉ kumi ndirigoti ri djǒ ró mataji kʉ kumi. (Ufu. 13:1-4) Ri ndrŭ djo adi pinyo ddrddr nga nǎ ro ná pidhinga krʉ dhǒ. Ri djǒ sabba dhǒ nari kʉ, dz’ djolu gble pinyo ná sabba kʉ ná pidhinga, ri nji ná lo Mungu dzá ndrŭ ronga ma lø ddi (Anja paragrafu 6-8)

6. Ufunuo 13:1-4 loti djo ná sabba djǒ kʉ ná tso nǎ zǎ ká addu dhǒ?

6 Sabba djǒ kʉ ná tso nǎ zǎ ká kʉ addu? (Azø Ufunuo 13:1-4.) Ringani ko chu nari kʉ, fø zǎ di gódha bbai ndirigoti ri kó di dubu le nzi ná zǎ kó bbai, ri tso di chumburu (simba) tso bbai ndirigoti ri d’yø kʉ kumi. Danieli Sura 7 nǎ djo le tilo ná tho kʉ ná zǎ ma di fø i. Ro Ufunuo dzá buku nǎ le dho ró ji nari kʉ ddikpa tso nǎ zǎ, ro nga njonjo kʉ ná tho kʉ ná tso nǎ zǎ ri. Fø tso nǎ zǎ nzɨ ddikpa pidhinga dhǒ inga dz’ djó gble kʉ ná pidhinga dhǒ ri. Yohana pori ki, ri ngʉ pinyo “krʉ kʉ ná bbu ma, krʉ kʉ ná ndrŭ ma, krʉ kʉ ná luga ma ndirigoti krʉ kʉ ná ndrŭ tsɨ ma na djo.” Føri dho, ri nga kʉ ddikpa ngø nǎ kʉ ná guvernema dhé ri. (Ufu. 13:7) Ro fø tso nǎ zǎ ndrŭ dhó historia tso ngani ná nga djó ro nyo pi ndrŭ tsɨ kpari djo ná guvernema dhǒ. *​—Muh. 8:9.

7. Sabba djǒ kʉ ná tso nǎ zǎ djǒ ddiddiro krʉ ká addu dhǒ?

7 Ri djǒ sabba ddiddiro krʉ ká addu dhǒ? Ufunuo Sura 13 nǎ le ti djo lo ná zǎ ró ji bbai di nari bani Ufunuo 17 nǎ. Ufunuo 17:10, ripo: “Pikpa kʉ sabba: Mbʉ kʉ ná kpa bʉni bʉ, ddikpa ke kʉ nì ndirigoti ddikpa kʉ ná ke nzá d’e si go ri, ro ke si ná saa djo ke si pinyo karr kʉ ná saa dho.” Shetani njinjí na ná pikpa krʉ kana ro sabba kʉ ná pikpa le ddi “zǎ djǒ kpari” na dhonalo kpa e kpakpanga na bbo. Dz’ djolu gble nyoe pi ná fø pidhinga njie ná lo løe Mungu dzá ndrŭ ronga bbo. Mutume Yohana dhó saa na mbʉ kʉ ná pidhinga dangʉe b’lo, føri kʉ: Misri, Asiria, Babiloni, Umedi na Uajemi, ndirigoti Ugiriki. Yohana bangʉe maono ná saa na dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga (puissance mondiale) ngʉe ya sita pidhinga: Roma. Nde ya sabba pidhinga ndirigoti ya mwisho dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga inga mwisho zǎ djǒ ká ka ndi é ngbá ri?

8. Tso nǎ zǎ djǒ ya sabba ká kʉ ngbá pidhinga?

8 Kpadjo Danieli dzá buku ko tsotso kó ndiro ko chu ya sabba inga tso nǎ zǎ djǒ ya mwisho nyi d’e. Ngasini ná i saa na inga “Bboke dzá ddo” kana dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga ká kʉ ngbá pidhinga? (Ufu. 1:10) Føri kʉ kpakpanga na kʉ ná aro gba ndima tso ná pidhinga, Grande-Bretagne ma États-Unis na, inga Dz’ djolu gble pinyo ná Pidhinga Uingereza ma Amerika na le adi ndi nzǐ ro. Føri dho ko ka ko pori nari kʉ, Ufunuo 13:1-4 nǎ le tilo djo ná tso nǎ zǎ djǒ ya sabba kʉ Uingereza ma Amerika na.

CHEMBØ DZÁ NGBA BBAI D’YØ KɄ ARO NÁ TSO NǍ ZǍ

Ri dji “dz’ nǎ ro” ndirigoti ri loti “dragoni bbai.” Ri rili “kazz thʉ ra nǎ ro” ndirigoti ri bbobbo kʉ ná alama nji “kali dhi nabi” bbai. (Ufu. 13:11-15; 16:13; 19:20) Aro d’yø kʉ ná zǎ ndirigoti kali dhi nabi bbai, Uingereza ma gba ndima tso Amerika na nari ndrŭ sha dz’ djolu gble ndirigoti ri rid’ra ndrŭ thɨ sabba djǒ ndirigoti kumi d’yø kʉ ná “tso nǎ zǎ” ró “ddipka ji.” (Anja paragrafu 9)

9. “Aro d’yø kʉ chembø dzá ngba bbai” ná tso nǎ zǎ ká addu dhǒ?

9 Ufunuo Sura 13 nǎ ko churi nari kʉ, Dz’ djolu gble pinyo ná Pidhinga Uingereza ma Amerika na, ya sabba zǎ djǒ le ndi nzǐ ro njini ddikpa tso nǎ zǎ bbai “aro ndi d’yø kʉ chembø dzá ngba bbai ro, ro ri ngangʉe lotidha tso dragoni” bbai. Fø zǎ “bbobbo kʉ ná alama ma nji, ri rili kazz nganga thʉ ra nǎ ro dz’ djo nì ndrŭ njanja ro.” (Ufu. 13:11-15) Ufunuo 16 ndirigoti 19 nzǐ fø tso nǎ zǎ “kali dhi nabi.” (Ufu. 16:13; 19:20) Danieli tilo fø di ná lo djo ɨ ndi pori ro, Uingereza ma Amerika na, Dz’ djolu gble pinyo ná Pidhinga ka ndi “bbʉe bbo kʉ ná sadha.” (Da. 8:19, 23, 24, maelezo ya chini) Føri kʉ Dz’ djolu gble dangʉe ná Vita ya pili nǎ njingʉeni ná lo nganga. Aro le bungʉe ná bombe atomike lingʉeri fø vita tso dyani dya. Fø bombe thɨngʉe nari ngʉe Grande-Bretagne ndirigoti Amerika nǎ bbo zønga ná kpa. Bbʉbbʉ dhé, Dz’ djolu gble pinyo ná Pidhinga Uingereza ma Amerika na lingʉeri “kazz thʉ ra nǎ ro dz’ djo.”

BBO PLI DZÁ KAKANGA KɄ NÁ TSO NǍ ZǍ

Ri djó ddikpa ndumba d’a, Bbo Babiloni le ndi nzǐ ro. Fø zǎ na le ya munani (8) kʉ ná pi dhǒ. (Ufu. 17:3-6, 8, 11) Anziro fø ndumba e pinyo tso nǎ zǎ djo, ro luti zǎ a ndumba a. Ndumba le nzi nari kʉ, dz’ djolu gble kʉ ná kali dhi dini krʉ. Tso nǎ zǎ le nzǐ njʉ nari kʉ, ONU dz’ djolu gble kʉ ná politiki nă ndrŭ dho ndi faida nji ro. (Anja paragrafu 10, 14-17)

10. “Tso nǎ zǎ ró ji” ká addu dhǒ? (Ufunuo 13:14, 15; 17:3, 8, 11)

10 Føri goti ko nja tso nǎ nja zǎ ki. Fø zǎ maddi di sabba djǒ e ná tso nǎ zǎ bbai, ro ri dzá njonjonga kʉ ri kʉ bbo pli ndidzá kakanga kʉ ro. Ri le nzǐ “tso nǎ zǎ ró ji” ndirigoti ri le nzǐ “ya munani pi.” * (Azø Ufunuo 13:14, 15; 17:3, 8, 11.) Fø “pi” djo le pori ri si ndirigoti ri tsŭ nu, ro luti ri ki si. Føri kʉ Ndrŭ tsɨ Gba ndima tso nari (ONU) nganga dhǒ, dz’ djolu gble kʉ ná politiki nă ndrŭ dho ndi faida nji ro! Anziro le ngʉ ri nzi Muungano wa Mataifa (SDN). Ndirigoti Dz’ djolu Gble dangʉe ná Vita ya pili nǎ ri singʉe tsu nu. Luti ri ki si ro le nzi ri Ndrŭ tsɨ Gba ndima tso nari, kpø njʉ ngadjo le ri nzǐ fø dhé.

11. Tso nǎ zǎ ká ke addu nji ndirigoti ri do ká ko ka ko njí nzá addudho?

11 Tso nǎ zǎ inga Guvernema nji ná propagande rili ndrŭ di tsatsa Yova ro ndirigoti kedzá ndrŭ ro. Yohana pongʉeri ri kʉ ddiddi kpa “dz’ lu djó di ná ndrŭ djo pinyo ná pikpa tso njú” Armagedoni dhi vita dho nari bbai. Føri kʉ “ritsi Ddi na ka ná Mungu” dhó bbo ddo. (Ufu. 16:13, 14, 16) Ro ko nzɨ si do ro nji ri. Kodhi bbo pli kʉ ná Mungu Yova si ndidhó pidhinga na gba ndima tso ná ndrŭ gøgø nzá ndi rɨni ro.​—Eze. 38:21-23.

12. Fø zǎ krʉ ká ngbá lo si ba?

12 Fø zǎ krʉ ká ngbá lo ba? Ufunuo 19:20 ngʉ fø logoti ɨ: “Tso nǎ zǎ le løngʉe, ndi njí e alama nji ná fø kali dhi nabi ma na, fø alama chulu ke ngʉ tso nǎ zǎ dhó alama kʉ ró ná ndrŭ sha ndirigoti ri ró ji má ná ndrŭ ma na. Kpa ro ro krʉ le bungʉe go ndima kʉ shi ro jʉdda bbai di ná kazz na.” Føri dho, nɨ mai Mungu dhó mbubai kʉ ná kpa pinyo kpadjo ro kpa si sadha ba theinga dho.

13. Dz’ djó nja kʉ ná guvernema ká adi Wakristo krʉ tsu ngbá kpakpalo na?

13 Fø lo nǎ ma na ká kʉ addu ko dho? Ko kʉ Wakristo nari dho, ringani ko tøni chi Mungu dho ndirigoti kedhó Pidhinga dho. (Yoh. 18:36) Nja ko njí ri fø d’e ringani nzɨ ko tsu ko ro i dz’ djó politike dhi lo na. Ro føri ka ndi é kpakpa bbo dhonalo kʉ, i dz’ djó guvernema riji nari kʉ ko ti ná lo ma, ko nji ná lo ma na chulu ko gba ko tso ndima na. Kpakpanga na le cho ndima nari dho ndima tso gba fø guvernema na ná ndrŭ i adi tso nǎ zǎ dhó alama ba. (Ufu. 13:16, 17) Ndirigoti fø alama tso u ná ndrŭ tso nzɨ Yova adi uri ndirigoti kpa nzɨ si choro nŭnŭ di ná shinga ro ba ri. (Ufu. 14:9, 10; 20:4) Njati rie ngbaribbai ma guvernema ke ko cho ri ró, bbo na mana kʉ ná lo kʉ nzɨ ko tsu ko tso ro politiki dhi lo na!

BBO NDUMBA SI BA NÁ DOPADHA DHI SADHA

14. Ufunuo 17:3-5 ridho nari bbai, luti ká Yohana njangʉe ké dho le nanga keni ná ngbá lo?

14 Mutume Yohana ndingʉeri ndi “nanga kengʉeni bbo” luti ndi nja ná lo dho. Nde føri ká ngʉe ngbá lo? Bbo tsi sani ná fø zǎ kpari kana ddikpa ri djó ddikpa isɨle djingʉe. (Ufu. 17:1, 2, 6) Le kʉ “bbo ndumba” ndirigoti le ró dho kʉ “Bbo Babiloni.” Le “uasherati nji” “dz’ djó pikpa na.”​—Azø Ufunuo 17:3-5.

15-16. “Bbo Babiloni,” ká kʉ addu ndirigoti føri ká ko chu ngbaribbai?

15 “Bbo Babiloni” ká kʉ addu? Fø isɨle nga ka ndi é guvernema ri, dhonalo Ufunuo pori le uasherati nji dz’ djó pikpa na. (Ufu. 18:9) Ndirigoti le dji tso nǎ zǎ djó ná føri ridho nari kʉ, le riji ndi nyo pi fø pikpa djo. Føri goti le nga ka ndi é Shetani dhó dz’ djó komerse nji ná kpa ri, dhonalo fø kpa djo le tilo Ufunuo nǎ nja ngana ndirigoti le nzi kpa “turasa nji dz’ djó ná kpa.”​—Ufu. 18:11, 15, 16.

16 Maandiko nǎ “ndumba” le ka le nzi nari kʉ, i ripo ndima Mungu má ná ndrŭ, ro sanamu ro ma kpa má ma ddi ndirigoti kpa ndima tso tsu dz’ dzá lo na maddi nja chu na. (1 Ny. 5:25; Yak. 4:4) Føri ró ro njonjo, Biblia ripo chi tøni Mungu dho ná ndrŭ kʉ “tse ndima tse ro” ndirigoti ri nzi kpa “nzá d’e ddo kpetsi kpa na ná isɨ ndrŭ.” (2 Ko. 11:2; Ufu. 14:4) Drrdrr Babiloni ngʉe kali dhi dini tso ngani ná nga. Føri dzá lodho, Bbo Babiloni kʉ kali dhi dini krʉ. Dhonalo ri kʉ dz’ djó kali dhi dini krʉ gba ndima tso nari.​—Ufu. 17:5, 18; anja nja lo jw.org djó i djǒ ripo ná lo nǎ “Babiloni Mukubwa ni Nani?” (Swahili)

17. Bbo Babiloni ká ngbá lo si ba?

17 Bbo Babiloni ká ngbá lo si ba? Ufunuo 17:16, 17 ngʉ fø lo goti ɨ: “Ni njae ná zǎ d’yø kumi ma, tso nǎ zǎ ma na si fø ndumba ndro, ndirigoti kpa si le bba nga dhó ritsi ro ndirigoti ngaro ndirigoti kpa si le ró nyó à ǎ ndirigoti kpa si le bɨ lú kazz na. Dhonalo Mungu li fø lo kpa thí nǎ ndiro kpa njí ndidhó ngaddidha d’e.” Bbʉbbʉ dhé, Yova si dz’ djó ndrŭ tsi cho ndiro ndima njinjí bbo pli dzá kakanga kʉ ná tso nǎ zǎ na, ná føri i kʉ ONU ndiro ndima leni kali dhi dini ro ndirigoti ndima sa ri sa d’e.​—Ufu. 18:21-24.

18. Ko nzá gba ko tso Bbo Babiloni na nari ká ko ka ko dhǒ ngbaribbai?

18 Fø lo na mana ká kʉ addu ko dho? Ringani ko b’o kodhó “madha ronga ndi é tse ndi tse ro ndirigoti nga dhi nzidha ro Mungu nyǒ njí.” (Yak. 1:27) Ko nzá ka ko bbari che kʉ ná mafundisho ma, wapagani dhó fete ma, nga kʉ bblo ná nyi ma, Bbo Babiloni nǎ ndrŭ loti gó na nari ma na sa Mungu dho ko bbʉ ná madha ri! Ndirigoti ringani ko d’rari ndrŭ “tuni ri nǎ ro” ndiro nzɨ Mungu si kpa nja Bbo Babiloni dhó kosa na gba ndima tso ná ndrŭ ró.​—Ufu. 18:4.

MUNGU DHÓ BBO MBUBA DJÓ LOD’IDHA

KAZZ DHI RANGI NA KɄ NÁ DRAGONI

Shetani i bbonga bbʉ tso nǎ zǎ dho. (Ufu. 12:3, 9, 13; 13:4; 20:2, 10) Shetani kʉ Mungu dhó bbo mbuba nari dho ke le si bu abiso na cho 1000 dho. Føri goti le si ke bu “kazz ndirigoti kiberiti dhi jʉdda” na. (Anja paragrafu 19-20)

19. “Kazz dhó rangi na kʉ ná bbo dragoni” ká kʉ ie?

19 Ufunuo dzá buku lo ki ti “kazz dhó rangi na kʉ ná ddikpa bbo dragoni” djo. (Ufu. 12:3) Fø dragoni hwini Yesu ma, ndidhó malaiká ma na tso ró. (Ufu. 12:7-9) Ri Mungu dzá ndrŭ nzá ndirigoti kpakpanga bbʉ ndrŭ dhó guvernema dho. (Ufu. 12:17; 13:4) Fø dragoni ká kʉ ie? Føri kʉ “drrdrr su, Ibilisi ndirigoti Shetani” le ndi nzǐ ro. (Ufu. 12:9; 20:2) Ke adi chutso ddá Yova dhó mbubai krʉ dho.

20. Dragoni ká ngbá lo si ba?

20 Dragoni ká ngbá lo ba? Ufunuo 20:1-3 ripo ddikpa malaika si Shetani bu abiso na, føri sie prizo bbai ke dho. Føri si rili, nzɨ Shetani “sha ndrŭ ki ro kpø cho 1 000 tso dyani ná ngadjo.” Føri goti Shetani ma, ndi una gó ma na le si bu “jʉdda bbai di ná kazz na.” Fori na mana kʉ kpa si sadha ba theinga dho. (Ufu. 20:10) Addinga ngbaribbai ma dz’ djó nga sie nga Shetani ma é ndi una gó ma na ró nari djo. Ri sie bblo pli kʉ ná saa!

21. Ufunuo dzá buku nǎ ko zø ná lo dho ká ko ka ko ba hwè addudho?

21 Ufunuo dzá buku nǎ le ndi ná fø alama na mana ko famu nari ko li kpakpa! Ko nzá chu Yova dhó mbubai nyi dhé ri, ro ko chu kpa ká ngbá lo si ba nari maddi. Bbʉbbʉ dhé, “hwè na kʉ nari kʉ bbobbo ndi chu na ngazø ná ke ndirigoti i unabi nǎ kʉ ná lo rr ná kpa”! (Ufu. 1:3) Ro b’lo Mungu dhó mbubai sani nari goti, nì tøni chi Mungu dho ná ndrŭ ká si ngbá ledha ba? Fø logoti ko si ngʉ i lo dzá ya mwisho ri nǎ.

DYI 23 Yehova Anaanza Kutawala

^ Ufunuo dzá buku Mungu dzá mbubai nyi ká ko ka ko chu ngbá alama ró ma nari d’ra ko dho. Danieli dzá buku ko tsotso kó ndiro ko famu fø alama na mana ká kʉ addu ma nari d’e. I lo nǎ, ko si Danieli dzá buku nǎ nja unabi ddi Ufunuo nǎ kʉ ná fø di ná unabi na. Føri si ko tsotso ko ndiro ko chu Mungu dzá mbubai nyi d’e. Føri goti ko si ngbá lo ma si kpa ba nari nja.

^ Sabba djǒ kʉ ná zǎ dhǒ nari kʉ dz’ djó pinyo ná guvernema krʉ, nari ko chu ró ná nja lo kʉ ri “d’yø kʉ kumi.” Bí ina Biblia nǎ kumi dhi fø hesabu adi ka tso ka ná ritsi dhǒ.

^ Njonjo ya kwanza tso nǎ zǎ ró ro, fø ji d’yø ró ngae “mataji” ro ri. (Ufu. 13:1) Ri kʉ fø dhonalo kʉ “ri si sabba” kʉ ná pikpa nǎ ro ndirigoti fø pikpa bbonga bbʉ ri dho.​—Anja føri jw.org djó ɨ djo ripo ná lo nǎ, “Mnyama-Mwitu Mwenye Rangi Nyekundu wa Ufunuo Sura ya 17 Ni Nini?” (Swahili)