Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 2

“Anile ni thí ø ni nidhó ngaddidha ngʉ nari chulu”

“Anile ni thí ø ni nidhó ngaddidha ngʉ nari chulu”

“Anile ni thí ø ni nidhó ngaddidha ngʉ nari chulu ndiro ni d’i Mungu ji ná lo utso ni ni ro, u ndi tso uni ro ndirigoti ka ndi ka ro.”​—RO. 12:2.

DYI 88 Addi nidzá chu nga ma dho

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1-2. Ubatiso goti ká ringani ko di ngbá lo nji? Aturinga.

 NI BBÁ dza nanga ká ni adi thɨ thɨ ina? Njaro ri na ni ngʉ nari njí ni thɨngʉe ri nanga vi. Nde, ri nanga ká ka ndi die ngbǎ, ni thɨe ri nanga ki ro nzá ró? Ri nanga ka ndi ngʉe muchafu tse. Nja ni bbá dza nanga di bblo d’e, ringani ni di ri nanga thɨ bí ina.

2 Kodhó ngaddidha ma, kodhó nyi ma na thiká ringani ko di thɨ føri bbai. Bbʉbbʉ dhe, batiso ko ba nari njí, ko njingʉe kpakpanga bbo, ndiro ko le kodhó maisha thika nja “ko pʉ ko ndí ma, ko thí ma na ka ndi sa ná krʉ kʉ ná ritsi ko ró ro d’e.” (2 Ko. 7:1) Ro, kpadjo ringani ko dyø mutume Paulo pori ko rá “anzi ø ko ngʉ nari na” ná fø shauri. (Efe. 4:23) Ká addudho ringani ko rá anzi kodhó lo thika ko thɨ nari na? Dhonalo i dz’ dzá che kʉ ná lo ka ndi liri ko ngʉ tse muchafu Yova nyǒ njí. Nja ko pʉ fø lo d’e, ndirigoti ko di Yova nyǒ tho ná lo nji d’e, ringani ko di kodhó ngaddidha ma, kodhó nyi ma, kodhó tamaa ma na nanga ne bí ina.

ADI “NIDHÓ NGADDIDHA NGɄ Ø”

3. “Nidhó ngaddidha ni ngʉ ø” nari na mana ká kʉ addu? (Waroma 12:2)

3 Ri ká ngani ko njí addu ndiro ko ngʉ kodhó ngaddidha ø, inga ko lé ngbaribbai ma ko ngaddi nari thika d’e? (Azø Waroma 12:2.) Kigiriki nǎ le ripo ni ngʉ “nidhó ngaddidha ø” nari na mana kʉ “ni thɨ nidhó ngaddidha thika.” Føri dho, ringa kʉ ko njí sese kʉ ná bblo lo dhé kodhó maisha nǎ ri. Ro, ringani ko ddinga ngbaribbai ma ko kʉ nari djo ndirigoti ko ø kodho ringani ko ø thika ná lo ndiro ko rrnga Yova dhó kanuni dho ngbà ka ndi ka nari bbai d’e. Ri nzá ngani ko njí fø lo ddikpa ina dhé ri, ro ko rá anzi fø ko rinji nari na.

Ni nanga vʉ darasa djo ndirigoti njí djo ná lo ká ridho ni li Pidhinga anziro i ngbà? (Anja paragrafu 4-5) c

4. Ko ká ka ko njiri ngbǎ ndiro nzɨ i dz’ ø kodhó ngaddidha thika ró?

4 Ko sí ngʉ kaka ná ndrŭ ná saa na, ko si Yova nyǒ tho ná lo nji krʉ ko nji ná lo kana. Ro, go fø saa si ná nga kana, ringani ko njí kpakpanga bbo ndiro ko njí Yova nyǒ tho ná lo d’e. Anja ngbaribbai ma, Paulo dhongʉe ø ledhó ngaddidha ngʉ nari ma ronga nju Mungu ji ná lo utso le d’i nari na nari Waroma 12:2 nǎ. Ko ka ko bbari che kʉ ná i dz’ lé kodhó ngaddidha thika nari rɨngana, ringani ko né Mungu dhó ngaddidha ká adi kodhó muradi ma, kodhó longavʉdha ma na ronga lø ngbángatsi ma nari nanga ro nga dz’ dzá ngaddidha ri.

5. Ko ká ka ko ne kodhó ngaddidha nanga ngbaribbai Yova dhó ddo kʉ chøchø nari djo? (Anja ji.)

5 Akonja ddikpa loroji. Yova jiri ko b’o “Yova dza ddo si nari ronga kodhó ngaddidha nǎ krʉ ddo ró.” (2 Pe. 3:12) Adhuri ni tso ɨ: ‘Ngbaribbai ma ma ishi nari ká ridho ma famu i dz’ tso si d’ø karrnga goti nari bbʉbbʉ? Darasa zødha ma, njínjidha ma na djo ma nanga vʉ ná lo ká ridho ma nja Yova dho ma njínji nari bbo na mana kʉ ná lo madhó maisha nǎ bbʉbbʉ? Ma ká u rieri ngbà nari kʉ, Yova ka ndi gba ma ma, madhó familia ma na dhó lo tso ngbà inga ma ká e do na krʉ saa ró le ndí ronga dhi ritsi dhi lo dho?’ Yova nanga adi jini bbo ke di rinja ko rine ko njí ndi ji ná lo krʉ ko nji ná lo kana ró.​—Mt. 6:25-27, 33; Flp. 4:12, 13.

6. Ri ká ngani ko rá anzi addu njidha na?

6 Ringani ko di kodhó ngaddidha nanga ne bí ina ndiro ko thɨ kodho ringani ko thɨ thika ná lo d’e. Paulo pongʉeri Korinto nǎ Wakristo dho ɨ: “Animbu ni niniró ndiro ni chu ni ká kʉ udha kana ní nari d’e, anine ni chu ni ká kʉ ngbaribbai ma nari.” (2 Ko. 13:5) “Udha kana” le kʉ nari nga kʉ njudha dhi ngana le si ndirigoti lo le d’ra krʉ saa ró nari dhé ri. Ro, ri tsu ndi nǎ kodhó ngaddidha ma, kodhó tamaa ma, ko ronga adi cho ná lo ma na maddi. Føri dho ko ka ko ngʉ kodhó ngaddidha ø Mungu dzá lo ko zø, ko ngaddi ke adi ngaddi nari bbai ndirigoti ko njí kodhó lo u ná lo ndiro ko njí Yova nyǒ tho ná lo d’e.​—1 Ko. 2:14-16.

“ATHO Ø LE DHA NI RO”

7. Waefeso 4:31, 32 ridho nari bbai, ri ká ngani ko njí nja ngbá lo ndirigoti fø lo njidha ká ka ndi si kpakpa addudho?

7 Azø Waefeso 4:31, 32. Kodhó ngaddidha thika ki ko lé nari kina, ringani “ko thó ø le dha ko ro.” (Efe. 4:24) Ringani ko njí kpakpanga bbo fø lo njidha dho. Nja lo ki kʉ, ringani ko njí kpakpanga bbo ndiro ko si che kʉ ná nyi djolu d’e. Loroji na, che lo le nji nari ma, lo kani le lu nari ma, ndirigoti bbo le nanga kani nari ma na. Nde, fø lo njidha kae kpakpa addudho? Dhonalo che kʉ ná nja nyi thika le ø nari e kpakpa. Loroji na, Biblia pori nari kʉ, njari kʉ “tse lu lo kani” ná kpa ndirigoti “bbo lu lo kani” ná kpa. (Mez. 29:22) Fø di ná nyi na kʉ ná kpa dho ri si ngani ndima njí kpakpanga bbo nja ndima le fø nyi thika njati rie b’lo ma ndima ba batiso ri ró. Fø di ná loroji ko nja kpadjo.

8-9. Stephen da lu ná lo ká ridho ngbaribbai nari kʉ ringani ko rá anzi drrdrr le dha ko kló ko ró ro nari na?

8 Stephen ró dho kʉ ná ddikpa le-djo dho ringʉe kpakpa ndi cho ndi nǎ thø tso. Ke pori, “batiso ma ba nari goti ma dhólo ungʉeri ma njí kpakpanga godhé ma nǎ thø tso chodha dho. Loroji na, ddikpa cha ma ngʉ lod’ra nyumba kwa nyumba ná dyi, ma dingʉeni madhó motokari nǎ ro d’u madhó radio ná ddikpa bandi na. Ro, chøchø ma si ke ro na saa na, ke bungʉe madhó radio gʉna ndirigoti ke d’angʉe d’a. Føro ma ngʉ ngbaribbai ma madhó radio ngʉngʉe ma dhona nari d’ra nja ndrŭ dho na saa na ddikpa muzee dhʉngʉeri ma tso ‘Stephen, fø ke ni løe lø ró ká ni ka ni njie ke ngbǎ?’ Fø ngadhudha lingʉeri ma ddinga ndirigoti ri chongʉe ma ronga ma rá anzi kpakpanga ma nji ngoi njidha dho nari na.” b

9 Stephen da lu ná lo ridho nari bbai, che kʉ ná ledha ka ndi dhoni nzá djo ko ddienga ná saa na, nì mai ko riddi b’lo ko pʉrie ri ko ró ro ri ro. Njati fø di ná lo njini ni ró ro ri nzá ngani ni thí bʉni ri ndirigoti ni pori ni kʉ che kʉ ná Mukristo ri. Mutume Paulo ma pongʉeri ddi: “bblo kʉ ná lo ma ji ma nji ná saa na, che kʉ ná lo e tayari ma na.” (Ro. 7:21-23) Nzá kaka na Wakristo krʉ adi hwini che kʉ ná nyi tso ró, ddiddi hø inga muchafu adi ndi tso gbá adza nari bbai. Ringani ko njí kpakpanga nja ko é safi d’e. Nde, fø ká ko ka ko njiri ngbaribbai?

10. Che kʉ ná nyi tso ró ká ko ka ko hwini ngbaribbai? (1 Yo. 5:14, 15)

10 Anzinga Yova tso, kpakpa thika ødha kʉ ni dho ná nyi djo auri u ke ni rr nì ndirigoti ke ni tsotso ko ko. (Azø 1 Yohana 5:14, 15.) Yova nzɨ si fø nyi si ddu chulu ri, ro ke kpakpanga bbʉ ni dho ndiro ni sisi fø nyi djolu d’e. (1 Pe. 5:10) Ndirigoti anjiri nidhó sala nǎ ni nziri nari bbai, nzɨ nji drrdrr ni dha ka ndi ngʉ ni ro dho ná lo ki. Loroji na, adi krr nja ni nja ná filme djo, televizio djo, inga bbá tso ni ji ni bbá ná nyi djo ndrŭ ti ná bblo lo djo ni lo zø nari na. Ndirigoti nzɨ bbari nidhó ngaddidha má muchafu kʉ ná tamaa djo.​—Flp. 4:8; Kol. 3:2.

11. Ko ká ka ko njí addu nja ko thó ø le dha ko ro d’e?

11 Ngbà ma ko kló drrdrr le dha ko ró ro ró, ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko njí kpakpanga ko thó ø le dha. Nde, fø ká ko ka ko njiri ngbaribbai? Avʉri ni di Yova dyø ke dhó sifa djo ni lo chú ná saa na. (Efe. 5:1, 2) Loroji na, rie ngbaribbai ma Yova adi ndrŭ zø nji nari djo ni lo zø Biblia nǎ ro ri ró, adhuri ni tso, ‘Ma ká adi nja ndrŭ zø nji nì?’ Njati rie Yova dhongʉe zølo njedha dhi ndrŭ dho nari djo ni lo zø ri ró adhuri ni tso, ‘Ma ká adi ngaddi nì ma lai Wakristo djo føri bbai, ndirigoti ma ká adi fø lo ró njínji ní?’ Ara anzi nidhó ngaddidha ni ngʉ ø, ø le dha ni thó ni ro nari chulu nari na ndirigoti adi ngatsovedha na ni nganga laidjo fø lo ni nji nari kana.

12. Stephen ká njangʉe Biblia ka ndi lé ndrŭ dhó nyi thika ngbà nari ngbaribbai?

12 Anziro ko tielo djo ná Stephen pori, ndi ngʉ adi ø le dha thó ndi ro dzødzø. Ke pori ɨ: “Batiso ma ba nari goti ma bangʉeni ma nǎ thø tso ma ka ma cho ró ná lo na bí ina. Ma chungʉe ngbaribbai ma, ma ka ma rá lo ne ma tsó ná ke kuso ro nari nga, inga ngbaribbai ma ka ma liri nzɨ lo ngʉ che bbo nari nga. Bí kʉ ná nja ndrŭ ma, ma bbá le ma na adi mbai po ma dho ngbaribbai ma, ma hwingʉeni fø di ná lo tso ró nari dho. Ma nganga nanga ma adi keni ke ddi! Madhó nyi thika ma le ná føri dho nzɨ má adi madha ba ri. Ro, ma uri u nari kʉ, fø lo ridho Biblia ká ndi le ndrŭ thika ngbà.”

ADI HWINI CHE KɄ NÁ TAMAA TSO RÓ

13. Ko tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ko é bblo kʉ ná tamaa na d’e? (Wagalatia 5:16)

13 Azø Wagalatia 5:16. Ndiro ko di sisi chølo ko njie nari tso ró ko hwini nari djolu d’e, Yova adi ndidhó roho takatifu bbʉ ko dho. Mungu dzá lo ko di zø na saa na, ko ribba Mungu dzá roho njinjí ko djo. Ko adi roho takatifu ba njudha dhi ngana ko é ná saa na maddi. Wakristo nju ndima tso ná fø saa na, ko ka ko ba saa ko di ko bbai kpakpanga nji nja ndima njí bblo lo d’e ná ko djoi ma, ko vei ma na, ná føri kʉ kpakpa ka ndi li ko ná lo. (Ebr. 10:24, 25; 13:7) Føri goti ko di ko thí nǎ ro si ná sala nji Yova dho ndirigoti ko di rinzi ke kó ko tsotso nja kʉ ná uzaifu na ná saa na, ke adi ndidhó roho takatifu bbʉ ko dho nari adi ko li kpakpa fø la njidha dho. Njaro nzɨ fø lo che kʉ ná tamaa si si ri, ro ri ko tsotso ko ko hwini fø tamaa ko njie nari tso ró. Wagalatia 5:16 ripo nari bbai, roho chulu bbí ná kpa “nzɨ si le ndí dzá ngbá tamaa ro ma nji ddi ri.”

14. Ká addudho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko rá anzi bblo kʉ ná tamaa ko dhi ko na nari na?

14 Bblo kʉ ná kau ka ndi ngʉ ko kana Yova na ná lo njidha tso ko ngarie ná nga djó ro, ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko rá anzi fø lo ko nji nari na ndirigoti ko dhi bblo kʉ ná tamaa ko nǎ. Ká addudho? Dhonalo kodhó ddikpa mbuba ro nzɨ adi ddo ri. Fø mbuba kʉ che kʉ ná shasha dhi lo dho adi ko cho ná lo. Batiso goti ma ko ka ko hwini godhé pʉ ringani ko pʉ ko ró ro ná lo tso ró, loroji na mbø kadha dhi kpa ma, bbo le wa jø nari ma, pornografia ma na. (Efe. 5:3, 4) Mukristo kʉ ná ddikpa jadda le-djo pori: “Kpakpa bbo bbadha tso ngʉe ma dho ná ritsi kana ngʉe ma lai kpetsi ke na ddodha dyú ma hwi nari. Ma ngʉ riddi nì ri sini ndi ro ri ro fø tamaa kʉ godhé ma nǎ.” Nde, ni tsotso ká addu ka ndi kó njati ni nǎ é che kʉ ná tamaa ró?

Njati che kʉ ná tamaa si ni na ró, ni ro nga kʉ ngadhi ngab’odha ro ri, nja ndrŭ ma hwingʉeni fø di ná kpakpalo na ddi ndirigoti kpa singʉe si ri djolu (Anja paragrafu 15-16)

15. Che kʉ ná tamaa e krʉ kʉ ná ndrŭ nǎ ná føri ko chu nari ká ka ndi li ko kpakpa addudho? (Anja ji.)

15 Njati rie che bbo kʉ ná tamaa tso ró ni hwini ri ró, anonga nari kʉ ni nga kʉ ddiro ri. Biblia pori ɨ: “Ni djo si ná mbudha kana nga kʉ nzá ro d’erie si ndrŭ krʉ djo nari ro ri.” (1 Ko. 10:13a) Nja kʉ ná tafsiri tu fø lo nanga ɨ: “Ni djo si ná mbudha kana nga kʉ, nga kʉ kawaida kʉ ndrŭ dho nari ro ri.” Fø lo le d’rangʉe Korinto nǎ ngʉe na isɨ ndrŭ ma, kpetsi Wakristo ma na krʉ dho. Nja kpa ngʉe anziro uzinifu nji ná kpa, isɨ ro ddó isɨ ro inga kpetsi ro ddó kpetsi ro ná ndrŭ ndirigoti wa rɨ ná kpa. (1 Ko. 6:9-11) Ni ká ddiri batiso kpa ba nari goti, nzá che kʉ ná tamaa ki ro singʉe kpa nǎ ri? Ri nga ka ndi é fø ri. Kpa krʉ ngʉe ché na le d’ri ná Wakristo, ro kpa i ngʉe nzá kaka ná ndrŭ dhé. Bbʉbbʉ dhé, nja saa na kpa ka ndima die hwini che kʉ ná tamaa tso ró. Fø ri kʉ kpakpa ka ndi li ko ná lo. Ká addudho? Dhonalo fø lo ridho nari kʉ, njati che kʉ ná ngbá tamaa tso ró ma ni hwini ri ró ri djolu singʉe ná ndrŭ kʉ thé. Bbʉbbʉ dhé, ri ka ndi kaka ni tøni “kpri udha nǎ chu ni chu ri nari kʉ, dz’ djolu gble kʉ ná ni djoi maddi bani fø di ná nzadha na ro.”​—1 Pe. 5:9.

16. Ri ká ngani ko pʉ ngbá hatari ndirigoti addudho?

16 Nzɨ di riddi ni bani na ná kpakpalo ka ndi famu ná ndrŭ ro nga kʉ ddikpa maddi ri. Føri bbai ni ngaddi nari ka ndi liri ni é ngadhi ngab’odha ro, ndirigoti ni nja ni nga kʉ kpakpanga na ni hwini che kʉ ná tamaa tso ró d’e ri. Ro, Biblia i nzá pori føri. Ri pori ɨ: “Mungu kʉ chi kʉ ná ke, ndirigoti ke nzɨ bba ri ro ni ba mbudha nzá tso ro ni ka ni ve ná nga djolu ri, ro mbudha banga ná saa djo ke si ritso vedha dhi kpakpanga ma, ri nǎ ro ni ka ni vʉ lú ná chu ma na bbʉ ni dho.” (1 Ko. 10:13b) Føri dho njati che kʉ ná tama ngʉ kpakpa bbo ma ró, ko ka ko si ngbà dhé ri djolu. Yova dhó le tsotsokodha chulu ko ka ko b’o ko ronga b’o che kʉ ná lo ko nji nari ró.

17. Nzá mai ko ka ko cho che kʉ ná tamaa si ko na nari tso ro, ngbà ko ka ko njí nari ká kʉ ngbá lo?

17 Krʉ ddo ró adi i lo ngano: Ko kʉ nzá kaka ná ndrŭ nari dho, ko nzá ka ko cho che kʉ ná tamaa si ko nǎ nari tso ro ri. Ro, ri sí ko na ró, ri ka ndi kaka ko pʉ ri ko nǎ ro théi, ddiddi Yosefu njingʉeri nari bbai, lele ndi ddangʉe Potifa bbale kuso ro ro. (Mwa. 39:12) Ri nzá ngani ni njí che kʉ ná tamaa ró njí ri!

ARA ANZI KPAKPANGA NI NJI NARI NA

18-19. Rie che kʉ ná tamaa tso ró ko hwi ni ri ró, ká ringani ko dhu ngbá ngadhudha ko tso?

18 Ø le ledhó ngaddidha ngʉ nari adi kpakpanga u ndiro ko liri ko nji ná lo ma, kodhó ngaddidha ma na tso gbani gba Yova ji ná lo na d’e. Føri dzá lo dho adi nidhó longa ne krʉ ddo ró, ndirigoti adhuri ni tso ɨ: ‘Ma lo nji na ná chu ká ridho ma famu ko ishi na ná saa ngbà? Ma ká adi ra anzi ø le dha ma thó nari na i nì? Ma ká ri bba Yova dhó roho ongoza madhó maisha nì ndiro ma nyí le ndí ronga dhi tamaa tso d’e?’

19 Nidhó longa ni ne saa djo nzɨ di rine ni é kaka ná ke, ro adi hwè ba ni nji ná kpakpanga dho. Njati ni nja ni ka ni thɨ thika ná lo ró, nzɨ bbari ni thí bʉni. Føri rɨngana adyø Wafilipi 3:16: nǎ i shauri: “Njati ngbá ngatsi ma ko nji maendeleo ri ró akora anzi fø ko rinji nari na.” Njati ni njiri føro achuri chu Yova si ni nji ná kpakpanga ronga lele ndiro ni ngʉ nidhó ngaddidha ø d’e.

DYI 36 Tulinde Moyo Wetu

a Mutume Paulo jangʉeri ndi lai Wakristo dho nari kʉ, nzɨ kpa bbari i dz’ le ndima dhó ngaddidha ma, ndima dhó lonjidha ma na thika. Bbʉbbʉ dhé, føri kʉ bblo kʉ ná shauri ko dho. Kodho nzá ringani ko bbá i dz’ lé kodhó ngaddidha thika ro sese maddi ri. Nja ko njiri fø d’e, ringani ko thɨ kodhó ngaddidha thika njati ko rá riba ri nzá gbani Mungu ji ná lo na ri ró. I lo nǎ ko si føri ká ko ka ko njí ngbaribbai ma nari nja.

b Anja 2015 nǎ Bi 7 ddo 1 nǎ Dzamu dhi Munara nǎ i djǒ ripo ná lo “Maisha Yangu Yaliendelea Kuwa Mabaya Sana.”

c JI DJO LONGA LE TU NÁ: Ddikpa jadda le-djo ndi ká ka ndi njí bbo darasa inga krʉ saa ró le njínji nari nanga ne.