Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 1

Auri u nari kʉ Mungu dzá “Lo kʉ bbʉbbʉ”

Auri u nari kʉ Mungu dzá “Lo kʉ bbʉbbʉ”

KODHÓ CHO DHI ANDIKO 2023 NǍ: “Nidzá lo si ná nga kʉ bbʉbbʉ.”​—ZB. 119:160.

DYI 96 Biblia Ni Kitabu Ya Maana Sana

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1. Njʉ ká bí kʉ ná ndrŭ adi ndima thí li Biblia djo nzɨ addudho?

 NJɄ nzá bí kʉ ná ndrŭ churie ie djo ma ndima ka ndima li ndima thí nari ro ri. Kpa churi nari kʉ, krʉ ddo ró politiki dhi kpa ma, nga zø ná kpa ma, turusa dhi kpa ma na nzá ka ndima njí bblo lo ro ndima dho ri. Føri kina, kpa nzɨ heshima ro bbʉ Wakristo ndima nzǐ ná dini djó bbobbonga dho ri. Ri nzá ka ndi ké le nanga ri dhonalo kpa nzɨ adi ndima thí li Biblia djo ri. Dini djó bbobbonga adi ndima nzǐ Biblia dho ngarr ri.

2. Zaburi 119:160 ripo nari bbai, ri ká ngani ko u ngbá lo?

2 Ko kʉ Yova dzá njí dhi ndrŭ nari dho, ko uri u nari kʉ, ke kʉ “bbʉbbʉ lo dhi Mungu” ndirigoti krʉ ddo ró ke adi bblo kʉ ná lo ji ko dho. (Zb. 31:5; Isa. 48:17) Ko uri u nari kʉ, ko ka ko li ko thí Biblia nǎ ko zø ná lo djo dhonalo “[Mungu] dzá lo si ná nga kʉ bbʉbbʉ.” (Azø Zaburi 119:160.) Ko gba ko tso Biblia nǎ lonanga ngʉ ne ná ddikpa ke ndingʉe ná i lo na: “Mungu po ná lo ro nga e kali ri inga ke po ná lo ro nzɨ adi má nzá ndi njini ro ri. Mungu dzá ndrŭ adi ndima thí li ke po ná lo djo dhonalo kpa adi ndima thí li fø lo po ná Mungu djo.”

3. I lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?

3 Ko ká ka ko kó nja ndrŭ tsotso ngbaribbai nja ndima u Biblia nǎ lo ko urie ri nari bbai d’e? Ko si loti gbo kʉ ná lo djo ndiro ko chu addudho ma ko ka ko li ko thí Biblia djo nari d’e. Ko si nja nari kʉ, ri nǎ lo thí ro nzá øeni ndrŭ dho ri, ri nǎ unabi njini nji ndirigoti ri kʉ kpakpanga na ndi ø ndrŭ dhó maisha thí ø.

BIBLIA NǍ LO THÍ RO NZÁ ØENI NDRŬ DHO RI

4. Ká addudho nja ndrŭ nanga adi rɨni rɨ Biblia ká kʉ d’ʉ nì ma nari djo?

4 Yova Mungu njingʉe njí chøchø 40 kʉ ná chi tøni ná kpetsi kpa na nja ndima ndi Biblia nǎ kitabu d’e. Njʉ kʉ kodhó ná Biblia kana nga kʉ anji le ndingʉe nari ro ddikpa maddi ri. b Kodhó kʉ nari krʉ kʉ b’lo nanga le ndi bí ina nari. Føri dho nja kʉ ná ndrŭ adi ridhu ndima tso nari kʉ, njʉ ko zø ná Biblia nǎ lo ká kʉ d’ʉ i nì anziro le ndingʉe ri ro ringʉe nari bbai? Ni ká dhurieri ro ni tso b’lo ká addudho ko ka ko uri u nari kʉ, fø lo kʉ d’ʉ? Fø lo kʉ dʉ nì nari ká ko ka ko chu ngbaribbai nari ro ká ni dhurie ni tso bblo?

Bblo chu Kiebrania nǎ maandiko ná kpa njingʉe kpakpanga bbo ndiro ndima ndi Mungu dzá lo d’ʉ d’e (Anja paragrafu 5)

5. Kiebrania nǎ Maandiko ká ndingʉeni ngbaribbai? (Anja ri chuti ji.)

5 Ndiro Biblia nǎ lo ronga b’oni b’o d’e, Yova d’rangʉeri ndidzá ndrŭ dho kpa ndi ri ndi. Ke jangʉeri Waizraeli bbá pikpa dho kpa ndi yadha ndima dho, ndirigoti ke lingʉe Walawi nja ndima di yadha ddi ndrŭ dho d’e. (Kum. 17:18; 31:24-26; Ne. 8:7) B’lo Wayaudi ngʉ Babiloni nǎ no tse nǎ ro nari goti, bblo chu ngandidha na kpa ngangʉe Kiebrania nǎ bí kʉ ná Maandiko ndidha tso. (Ezr. 7:6, maelezo ya chini.) Fø kpetsi kpa ngʉe krr. Føri dho kpa nzɨ ngʉ adi ndima thí li ri nǎ lo djo dhé ri, ro ri le ndi na ná barua djo maddi ndiro ndima chu ri ká ndini d’ʉ ngbà ma nari d’e. Nì mai ri kʉ føro, ndrŭ nzá karie ka ri nari dho rere kosa ro rangʉe bani ngbà dhé Biblia nǎ le ndi ná lo nǎ. Ro, kosa bangʉeni nǎ ná bí kʉ ná kopi le ndingʉe ndi nari dho luti le ka le d’ie fø kosa utso d’i. Ká ngbaribbai?

6. Biblia nǎ le ndingʉe ná kosa utso ká ka ndi d’ieni ngbaribbai?

6 Bbo zønga ná kpa ka ndima d’i Biblia ndingʉe ná kpa ndingʉe ná kosa utso ná chu kʉ thé. Loroji na, 100 kʉ ná kpetsi kpa dho le pori ndima ndí ddikpa paje ndima thó na ró. Fø kpa kana ddikpa ke ndinga ndi nǎ kosa na. Ro, ndiro le d’i fø kosa utso d’e, ringani le ddi ke ndi ná lo ma nja kpa ndi ná lo na. Føri bbai Biblia nǎ le thó na le ndi ná bí kʉ ná lo le ddi nja ri na nari chulu ngazø na kpa ra Biblia ndingʉe ná kpa ndingʉe ná kosa utso d’id’i ndirigoti tu kpa tungʉe ná lo ma na.

7. Biblia ndingʉe ná bí kʉ ná kpa ká njingʉeri ngbǎ nja ndima ndi ri nga na kosa ro d’e?

7 Biblia ndingʉe ná kpa njingʉe kpakpanga bbo ndiro ndima ndi ri nga nǎ kosa ro d’e. Akonja fø lo dhǒ ná loroji ro di. Kiebrania nǎ Maandiko krʉ ndidha tso le dyangʉe cho 1008 inga 1009 nǎ Y. G. N. Ri le nzǐ Leningrad Codex. Bí kʉ ná ndi le ndi ná Biblia ma, ndi lai ró le ndingʉe nari ma na utso rangʉe d’ini nari kʉ ri le ndingʉe cho 1 000 Leningrad Codex njí. Nja ndrŭ ka ndima ddiri nari kʉ, Leningrad Codex nǎ lo ma tso nzá ka ndi nju cho 1 000 le ndingʉe anziro ná fø lo nari. Ro, føri nga kʉ bbʉbbʉ lo ri. Bbo zønga ná kpa ddi drrdrr le ndingʉe ná lo ma ø le ndi ná nja lo ma na ná saa na kpa ra riba nari kʉ, rere lo djú nǎ dhé kosa ra bani, ro lo na mana thí ro nzá øni ri.

8. Wakristo dhó Kigiriki nǎ Maandiko ma kana ká kʉ ngbá njonjonga drrdrr le ndingʉe ná nja buku na?

8 Karne ya kwanza nǎ Wakristo dyøngʉe ngbaribbai ma le ndingʉe Kiebrania nǎ Maandiko nanga nari. Krr ndima kʉ ro kpa ndingʉe Kigiriki nǎ Maandiko nǎ kitabu 27. Føri na kpa ngʉ adi njínji njudha dhinga na ndirigoti lod’radha dhi njí kana. Bbo zønga ná ddikpa ke ddie Kigiriki nǎ Maandiko ma, fø saa djo le ndingʉe ná nja buku ma na nari goti, ke pori ɨ Biblia le ndi nari djo: “Bblo le njari ró, [Kigiriki nǎ Maandiko] . . . bani njʉ bí ri ma le ndingʉe na ná nja buku djolu.” Anatomy of the New Testament dhi buku pori ɨ: “Ko ka ko uri u nari kʉ, i ddo ró kʉ ná bblo le tafsiri ná Kigiriki nǎ Maandiko ma tso njunju drrdrr le ndingʉe ná lo na.”

9. Isaya 40:8 pori nari bbai, Biblia nǎ lo djo ká kʉ ngbá bbʉbbʉ lo?

9 Cho mamia kana Biblia ngʉ ndi ná bí kʉ ná kpa njingʉe kpakpanga nja ndima e krr ndiro ndima ndi Biblia nga na kosa ro d’e. Føri liri njʉ ko zø ndirigoti ko jifunza ná Biblia é d’u. c Bbʉbbʉ dhe, ko churi chu nari kʉ, ri kʉ Yova i lingʉeri ndidzá lo ndini nga na kosa ro ndirigoti ri ronga b’oni b’o kpø njʉnga djo. (Azø Isaya 40:8.) Nì mai ri kʉ føro, nja ndrŭ ka ndima pori ri nga kʉ Biblia nǎ lo ronga b’oeni b’o ná føri i ridho nari kʉ ri dho Mungu dhó roho ddae chutso ri. Føri dho kpadjo akonja Biblia si Mungu dhó ro ngbà nari dhŏ ná lo.

BIBLIA NǍ UNABI KɄ BBɄBBɄ

Left: C. Sappa/​DeAgostini/​Getty Images; right: Image © Homo Cosmicos/​Shutterstock

Biblia nǎ unabi njingʉeni nji ndirigoti ri njini nji njʉ (Anja paragrafu 10-11) e

10. Abbʉ 2 Petro 1:21 nǎ kʉ ná lo kʉ bbʉbbʉ nari dhŏ ná ddikpa b’lo njini ná unabi. (Anja ji.)

10 Biblia nǎ kʉ b’lo njini ná unabi bí. Ri kana nja ri njini b’lo cho da mamia ri le ndi nari goti ro. Historia ridho fø unabi krʉ njieni nji. Føri nzá ka ndi ké ko nanga ri dhonalo Biblia si Yova dhó ro. (Azø 2 Petro 1:21.) Addinga Babiloni dhi bba ka ndi sie sadha ba nari d’rangʉe ná unabi djo. Karne ya 8 na Yesu gøni nari njí, nabi Isaya dho roho ddangʉe chutso ro ke d’rangʉe kpakpanga na ngʉe ná Babiloni le si lølø. Ke pongʉeri fø bba Koreshi si lø ndirigoti ngbaribbai ma ke ka ndi løe ri nari. (Isa. 44:27–45:2) Isaya d’rangʉeri ki nari kʉ, Babiloni ka ndi saeni sa ndirigoti ri nǎ nzá ndrŭ ki ro ka ndima dieri. (Isa. 13:19, 20) Fø lo njingʉeni føri bbai nganga. Babiloni, Umedi ma Uajemi ma na løngʉe cho 539 Y.G.N. ndirigoti fø bbo ngʉe ná bba ngʉ kpadjo nga na ndrŭ ro. Anja buku Anji Maisha Hwè Theinga dho! nǎ somo ya 3 nukta 5 nǎ i djŏ ripo ná video Biblia tingʉe lo Babiloni si sani nari djo.

11. Ad’ra ngbaribbai ma Danieli 2:41-43 nǎ kʉ ná lo njini njʉ nari.

11 Biblia nǎ unabi nzá njingʉeni drrdrr dhé ri, ro ko ri njini nari njani njʉ maddi. Loroji na, addinga ngbaribbai ma Danieli dhó ké dho le nanga keni ná unabi njini Dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga; Anglo-Amérique ma na djo nari djo. (Azø Danieli 2:41-43.) Fø unabi d’rangʉeri Dz’djolu Gble pinyo ná pidhinga Anglo-Amérique ma na ka ndima sie “nja nga lai djó kpakpa” chuma bbai ndirigoti “nja nga lai djó zaifu” nzz bbai. Ndirigoti njʉ ko ka ko nja fø lo dzá bbʉbbʉnga nja. Grande-Bretagne ma, Étas-Unis ma na dhongʉeni kpakpa chuma bbai, kpa singʉe dz’ djolu gble dangʉe ná vita djó ndirigoti fø nga djó ro kpadhó e kpakpa kʉ ná bbasødda. Nì mai ri kʉ føro, kpadhó kpakpanga e zaifu maddi kpadhó bbaraia dzá lo dho. Bí ina fø bbaraia adi tsatsa bbobbo turusa bai ma, guvernema ma na ro. I ddo ró bbo zønga ná dz’ djolu gble kʉ politiki dhi lo nǎ ná ke pori ɨ: “Njʉ nga kʉ États-Unis bbai nanga ndoni politiki dhi lo na ná pidhinga ro ri.” Ndirigoti Grande-Bretagne dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga lai ro nanga maddi ndoni ndo i ddo ró, kpa nzɨ ri u ndima gba ndima tso ro Union Européenne na ri. Kpa nanga ndoni ná føri adi rili nzɨ Dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga Anglo-Amérique nyopi ndima dho ri ka nari bbai.

12. Biblia nǎ unabi ká rili ko u ngbá lo?

12 Biblia nǎ b’lo njini ná unabi kodhó udha li kpakpa djo nari kʉ, Mungu tsoni ndi si nji djo ko dho gosi ná ddo dho ná lo si njini nji. Ko ko mbu mutunga zaburi bbai ɨ ndi pongʉeri ro: “Ma nanga jini bbo nidzá gødha dho, dhonalo nidzá lo kʉ madzá ngab’odha.” (Zb. 119:81) Jidha na Yova bbʉ ko dho Biblia chulu “gosi na ddo ndirigoti ngab’odha” ko dho ji ndi nanga ji ni ro. (Yer. 29:11) Gosi ná ddo djo ko kʉ na ná ngab’odha nzá dyʉ ndi ndrŭ nji ná kpakpanga ró ri, ro Yova nji ná tsodha ró. Ko ka ko li kodhó ngab’odha kpakpa Mungu dzá lo djo Biblia nǎ unabi ko jifunza nari chulu.

BIBlLIA NǍ KɄ NÁ SHAURI KO MAMILIONI KɄ NÁ NDRŬ TSOTSO B’LO

13. Zaburi 119:66, 138 ridho nari bbai, ri ká kʉ nja ngbá lo dho i ko ka ko li ko thí Biblia nǎ lo djo ri?

13 Ko ka ko li ko thí Biblia nǎ lo djo dho ná nja sababu kʉ ri nǎ shauri na njinjí ná ndrŭ tsotso ri kóko. (Azø Zaburi 119:66, 138.) Loroji na, ddikpa dza dhi ndrŭ ngʉe chøchø ndima kló ndima dhó ndoa nanga klo, ro kpadjo kpa kʉ hwè na ddi ndima tso gbani ro. Kpadhi nzø dhǐ jidha kʉ kana ná Wakristo dhó dza nǎ, nì ndima ronga b’oni bblo ndirigoti ji le ji ndima ná ngana.​—Efe. 5:22-29.

14. Abbʉ Biblia nǎ bbʉbbʉ lo ndrŭ thí øø nari dhǒ ná loroji.

14 Biblia nǎ nyodyu dhi shauri na ndima njinjí nari chulu che bbo ngʉe ná ndrŭ ø ndima dhó maisha thika ø. Akonja ngbaribbai ma ri nǎ shauri kongʉe prizo nǎ ngʉe ná Jack d tsotso nari. Ke ngʉe che bbo tsi sani ná ke, lo le d’ingʉe djo nja ndima chéni ché prizo na ná kpa kana ddike. Ro, ddikpa cha Jack singʉe Biblia nǎ longa le ddi ddikpa ke dho ná ngana. Funzo ngʉ ongoza ná le-djoi dhongʉe ná jidha løngʉe ke ronga bbo ndirigoti ke maddi ngangʉe Biblia ndi jifunza nari tso. Biblia nǎ bbʉbbʉ lo na ndi njínji ndidhó maisha nǎ nari lingʉeri kedhó nyi ma, ke dha ma na thí øni ø. Ddikpa saa na ke tso ungʉeni u ndi é nzá d’e batiso ba ná muhubiri, ndirigoti ke bangʉe batiso. Ke d’rangʉe lo kpakpanga na ndi lai prizo nǎ ngʉe ná kpa dho Mungu dhó Pidhinga djo. Ndirigoti ke kongʉe kpa kana tho kʉ ná kpa tsotso nja ndima jifunza Biblia d’e. Kpa chedha dhi ddo singʉe ná dyí, Jack ngʉe b’lo øni ná ke. Juji kana ddike pongʉeri: “Jack nga kʉ cho 20 kana ma chungʉe ná chá ke ki go ri. Yova dzá Dimu dhó mafundisho ø kedhó maisha thí ø.” Ngbà mai le hwingʉe Jack ro, kedhó loroji ridho nari kʉ, ko ka ko li ko thí Mungu dzá lo djo ndirigoti ri kʉ kpakpanga na ndi lé ndrŭ dhó maisha thí le.​—Isa. 11:6-9.

Biblia nǎ shauri ø njonjo ngalu ro si ná ndrŭ dhó maisha thika ndi ngʉ bblo pli (Anja paragrafu 15) f

15. Biblia nǎ bbʉbbʉ lo na Yova dzá ndrŭ njínji nari ká rili kpa é njonjo ngbaribbai nja ndrŭ ró ro? (Anja ji.)

15 Yova dzá ndrŭ njínji Biblia nǎ shauri na nari dho kpa kʉ ddi ndima tso gbani ro. (Yoh. 13:35; 1 Ko. 1:10) Ko kana kʉ ná ngoi ma, ddi le tso gbani nari ma na adi njani pʉlʉpʉlʉ, dhonalo njʉ nja kʉ ná ndrŭ nanga ndoni ndima dhó politiki dhi lo na ma, ndima dhó rangi ma, ndirigoti ndima dhi ná nga ró ma. Ddikpa jadda ke Jean njangʉe Yova dzá Dimu kana ddi le tso gbani nari ná saa na, ke nanga kengʉeni ke. Ke dhingʉe Afrika nǎ. Vita tangʉe ná saa na, ke rangʉe sødda djo, ro luti ke nyingʉe nga d’i ngø na. Fø lu ke njʉngʉe Yova dzá Dimu na. Jean pori: “Ma jifunzangʉe nari kʉ, bbʉbbʉ dina nǎ kʉ ná ndrŭ nzá ka ndima tsú ndima politiki na ndirigoti ndima nanga ndoni ndó ri. Føri rɨngana kpa jini ji ndima kana.” Ke pori ki: “Ma bbʉngʉe ma, ma njí ngø djó li. Ro, Biblia nǎ bbʉbbʉ lo ma chungʉe ná saa na, føri chongʉe ma ronga ma bbʉ ma Yova dho.” Jean øngʉeni ø. Ke njie lɨ njonjo kʉ ná ndrŭ tso ró nari rɨngana ke adi Biblia nǎ ngoi dhi lo d’ra krʉ ndi nju na ná ndrŭ dho. Biblia nǎ shauri ko bí kʉ ná ngø nǎ ndŭ tsotso, nari ridho Biblia djo le ka le li le thí ngbà

ADI NI THÍ LI MUNGU DZÁ BBɄBBɄ KɄ NÁ LO DJO

16. Ká addudho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko di ko thí li Mungu dzá lo djo?

16 I dz’ tso ra che bbo pli nari bbai ko ko thí li bbʉbbʉ lo djo nari si tsu mbudha kana. Ndrŭ ka ndima liri ko nanga di rɨni rɨ Biblia kʉ bbʉbbʉ lo inga Yova li Chi njí dhi noke nja ndi ddá chutso ndidzá ndrŭ dho d’e nari djo. Ro, njati ko uri u nari kʉ krʉ ddo ró Yova dzá lo e bbʉbbʉ ró, ri si kaka ko tøni mbudha na si kodhó udha tsu ná lo tso ró. Ko si “rivʉ ko rrnga [Yova] dhó yadha dho krʉ saa ró, kpø mwisho djo.” (Zb. 119:112) Ko ro “nzɨ do si nji” ko d’ra bbʉbbʉ lo nja ndrŭ dho ndirigoti ko li kpa kpakpa nja ndima njinjí ri na d’e nari dho ri. (Zb. 119:46) Ndirigoti ri si kaka ko ve bbo pli kʉ ná mbudha tso, loroji na, nzadha tso “nì ko ngatsove ro ndirigoti hwè na.”​—Kol. 1:11; Zb. 119:143, 157.

17. Kodhó cho dhi andiko ká ngbá longa no ko djǒ na?

17 Ko mbai po bbo Yova dho ke d’ra bbʉbbʉ lo ko dho nari dho! Fø bbʉbbʉ lo adi rili ko thí jotso koko, ko é udha na ndirigoti ri adi ngbaribbai ma ko ka ko di bbo nǎ ngbʉngbʉ kʉ ná i dz’ djó nari ngaddi ko dho. Ri adi ngab’odha bbʉ ko dho bblo pli kʉ ná gosi ná saa djo Mungu dhó Pidhinga tsena. Akobbari kodhó 2023 na cho dhi andiko ko tsotso ko tøni kpakpa u ko uri nari kʉ Mungu dzá lo lú si ná nga kʉ bbʉbbʉ ro!​—Zb. 119:160.

DYI 94 Aksanti Yehova kwa Kutupatia Neno Yako

a Cho 2023 dho le vʉ ná kpakpa ka ndi li ledhó udha ná andiko djǒ kʉ: “Nidzá lo si ná nga kʉ bbʉbbʉ.” (Zb. 119:160) Bbʉbbʉ dhé, ni maddi u fø lo u. Ro, bí kʉ ná ndrŭ nzɨ adi Biblia nǎ lo kʉ bbʉbbʉ ndirigoti ri ka ndi bbʉ bbʉbbʉ kʉ ná shauri nari ro uri. I lo nǎ ko si loti ko ka ko njínji na ná gbo kʉ ná lo djo, ndiri na ko kó ndrŭ tsotso nja ndima li ndima thí Biblia djo ndirigoti ri nǎ shauri djo d’e.

b Anziro le “ndingʉe ná Biblia” kʉ ndima thó na kpa ndingʉe nari.

c Nja ni chulo bbo ngbaribbai ma Biblia ronga b’ongʉeni nari djo de, atsu jw.org djo ndirigoti lo le adi ne n nga na andi “Historia na Biblia.”

d Nja dho thíka øni ø.

e JIDJÓ LONGA LE TU NÁ: Mungu pongʉeri nari bbai kpakpa ngʉe ná Babiloni dhi bba sangʉeni sa.

f JIDJÓ LONGA LE TU NÁ: Ndrŭ tso ró ndi hwieni nari rɨngana ddikpa jadda ke chu ngbaribbai ma le ka le di ngoi na ndrŭ na nari ndirigoti ke nja ndrŭ tsotso kó nja ndima njiri føi d’e.