Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 48

Ab’o nidhó akili ronga chi ni tøni nari tsu mbudha na ná saa na.

Ab’o nidhó akili ronga chi ni tøni nari tsu mbudha na ná saa na.

“Ab’o nidhó akili ronga krʉ kʉ ná lo kana.”​—2 TI. 4:5.

DYI 123 Tutii Mupango wa Kiteokrasi

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1. Le ripo ni b’o nidhó akili ronga ná føri na mana ká kʉ addu? (2 Timoteo 4:5)

 KO DI hwini kpakpalo tso ró ná saa na, chi ko tøni Yova dho ndirigoti kedhó tengenezo dho nari ka ndi tsu mbudha na. Nde ko ká ka ko si fø kpakpalo djolu ngbaribbai? Ringani ko b’o kodhó akili ronga ndirigoti ko é krr, ko tøni kpakpa kodhó udha kana. (Azø 2 Timoteo 4:5.) Ko adi kodhó akili ronga b’o ngbà ko thí jo tso ko ro, bblo ko lonanga ddi ro, ndirigoti nì ko kpakpanga nji ko di lo nja Yova adi lo nja nari bbai ro. Njati ko njiri fø ró, ko nzá ka ko bbari ko bani na ná lo sa kodhó akili ri.

2. I lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?

2 Anziro dae ná lo nǎ ko njae ko ka ko hwini tso ró ná gbo kʉ ná kpakpalo nga kʉ kutaniko nǎ ná ndrŭ dhó ro ko ka ko ba ndi ro. I lo nǎ, ko si loti kutaniko nǎ ko ka ko ba ná kpakpalo djo mbudha na ndi ka ndi li chi ko tøni Yova dho nari ro. Føri kʉ (1) ko lai Mukristo njí chelo ko ró ná saa na, (2) nizamu ko ba ná saa na, ndirigoti (3) tengenezo nǎ nja kʉ ná lo thika øni nari na ko gba ko tso nari di si kpakpa ko dho ná saa na. Ko ká ka ko b’o kodhó akili ronga ndirigoti ko tøni chi Yova dho ndirigoti kedhó tengenezo dho ngbaribbai fø di ná kpakpalo na ko bani ná saa na?

KO LAI MUKRISTO NJÍ CHELO KO RÓ NÁ SAA NA

3. Ko ká ka ko njiri ngbà njati ko lai Mukristo njí chelo ko ró ró?

3 Ni ró ká daraka na kʉ ná le-djo inga le-ve njirie chelo ro b’lo? Njaro nidhi djona inga nidhi vena nzɨ ngʉ rine ndi njiri che ni ró ri. (Ro. 3:23; Yak. 3:2) Ro, ke njie ná lo ka ndi vo ni thí ronga vo. Njaro ni nzá ka ni ddoe ddo maddi fø lo djo ni ngaddi nari dho ri. Ni ka ni dhʉeri ni tsó, ‘njati rie le-djo i njini afø ri ró, i ri ká kʉ Mungu dhó tengenezo i nì?’ Shetani adi riji ko ddinga aføri bbai. (2 Ko. 2:11) Fø di ná che kʉ ná ngaddidha ka ndi ndó ko kana nga ndó Yova na ndirigoti kedhó tengenezo na. Føri dho njati ko di ko mbu che kodhi djona inga kodhi vena nji chelo ko ró nari dho ró, ká ko ka ko b’o kodhó akili ronga ndirigoti ko pʉ che kʉ ná ngaddidha ko djǒ nǎ ro ngbaribbai?

4. Yosefu ká b’ongʉe ndidhó akili ronga ngbaribbai chelo ndrŭ njingʉe ndi ró ná saa na, ndirigoti ko ká ka ko ba ngbá somo kedhó loroji nǎ ro? (Mwanzo 50:19-21)

4 Nzɨ di lo li ni thí na. Yosefu ngʉe jadda ná saa na, ke djoi njingʉe chelo ke ró. Kpa ndrongʉe ke ndro, ndirigoti kpa kana nja kpa jingʉeri ndima hwi ke hwi ma krʉ ddi. (Mwa. 37:4, 18-22) Føri dho kpa dzingʉe ke nanga nja ndi é nokpa d’e. Føri lingʉeri Yosefu bani kpakpalo na go ndidhó cho ngʉe 13 ro. Yosefu ka ndi ddieri Yova nzá ji ndi ro ri. Ndirigoti ke ka ndi ddieri Yova bba ndi bba ndi tsotso kodha ndidhó lo ungʉe ná saa na. Ro Yosefu nzá lingʉe lo ro ndi thí na ri. Fø nga rɨngana, ke b’ongʉe ndidhó akili ronga ko ndi jo tso ko ro. Luti ke njungʉe ndi djoi na ná saa na, ke nzá njingʉe chelo ro kpa ró ri, ke dhongʉe jidha kpa dho ndirigoti ke njingʉe kpa zø nji. (Mwa. 45:4, 5) Yosefu njingʉeri fø dhonalo ke ngʉ lonanga ddi bblo. Ke nzá lingʉe ndi thí ndi bani na ná kpakpalo djo ri, ro ke lingʉe ndi thí Yova ji ná lo djo. (Azø Mwanzo 50:19-21.) Nde ko ká ba ngbá somo? Njati ndrŭ njí chelo ni ró ro, nzɨ bbari ni nanga kani Yova djo inga nzɨ ddiri nari kʉ Yova bba ni bba. Fønga rɨngana addinga ngbaribbai ma ke ni tsotso kó ni ve fø lo tso nari djo. Føri kina, nja ndrŭ njí chelo ni ró ná saa na, amburi ni tsi kpa dhó chelo djó nga tso jidha na.​—1 Pe. 4:8.

5. Miqueas ká b’oe ndidhó akili ronga ngbaribbai ke ngʉ ndi mbu che ró ndrŭ njiri nari bbai ná saa na?

5 Akonja Amérique du Sud nǎ Miqueas b ró dho kʉ ná ddikpa muzee dhó loroji. Ke no madaraka na ngʉe ná le-djoi njingʉeni ndi na d’idhé nari dho ndi mbungʉe ndi che nari nga. Ke pori: “Ma thí ronga ro nzá lo d’erie vo fø ngatsi ri. Ma nǎ dongʉe bbo. Ma ro nzɨ ngʉ adi ddoddo maddi ri, ndirigoti ma ngʉ adi dzz dzz dhonalo ma ngʉ riddi nari kʉ, ma ka ma njí ná lo ro nga kʉ ri.” Ro, Miqueas b’ongʉe ndidhó akili ronga b’o ndirigoti ke ngʉ rine ndi thɨ ndidhó ngaddidha thika thɨ. Ke ngʉ rinzi Yova bbʉ roho takatifu ndi dho ndirigoti kpakpanga ndiro ndi ve fø lo tso d’e. Ke nengʉe ndi tsotso ka ndi kó ná nja lo kodhó vichapo nǎ ro. Ko ká ba ngbá somo? Njati ddikpa le-djo inga le-ve njí chelo ni ró ro, adi ko ni jo tso ko ro ndirigoti adi nidhó che kʉ ná ngaddidha nanga ne bblo. Ni nzá ka ni chu addui ká lieri fø le ti che kʉ ná lo inga le njí che kʉ ná lo ni ró nari ro ri. Føri dho, atilo Yova na sala chulu, ndirigoti anziri ke kó ni tsotso ni di lo nja ke adi lo nja nari bbai. Fø ni rinji nari ka ndi liri ni churi nari kʉ, nidhi djona inga nidhi vena nzá jieri ndi njiri fø ni ró ri ndirigoti ni njí ke inga le zø njí. (Mez. 19:11) Anonga nari kʉ, Yova ni ró njini ná fø lo nja nì ndirigoti ke si kpakpanga bbʉ nja ni ve ri tso d’e.​—2 Ny. 16:9; Mez. 5:8.

NIZAMU KO BA NÁ SAA NA

6. Ká addudho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko di Yova dhó nizamu nja jidha ke dhǒ ko dho ná chu? (Waebrania 12:5, 6, 11)

6 Nizamu ko ba ná saa na ri ka ndi bbʉ njedha ko thí dho. Ro, njati ko di ko thí li njedha ri bbʉ ko thí dho nari djo dhé ró, ko ka ko di riddi nari kʉ, ko dho nzá le bbʉ nizamu bblo kʉ ná chu nǎ ri ndirigoti ko nzá ka ko njinjí ri na ri. Føri ka ndi cho ko tso nzɨ ko famu bbo na mana kʉ ná lo, nari kʉ Yova nizamu bbʉ ko dho ndi ji ko ji nari dho nari. (Azø Waebrania 12:5, 6, 11.) Ndirigoti ko di ko thí li ngbaribbai ma nizamu vo ko thí ronga nari djo ró, føri na ko nga bba Shetani dho. Ke adi riji ko gʉ nizamu gʉ ndirigoti ke adi riji ko bbá Yova dho ko njínji nari tso bbá ndirigoti ko bbá kedhó tengenezo bbá. Nde njati rie b’lo le bbʉrie nizamu ro ni dho ri ró, ni ká ka ni b’o nidhó akili ronga ngbaribbai?

Nyenyenga na Petro ungʉe shauri ndirigoti nizamu ná føri lingʉeri ke na mana é bbo Yova dho (Anja paragrafu 7)

7. (a) Ji ridho nari bbai, Yova ká njingʉe njí Petro na ngbaribbai b’lo ke ungʉe ndi na le o nari tso nari goti? (b) Ni ká ba ngbá somo Petro dhó loroji nǎ ro?

7 Au nizamu ndirigoti ale nidhó lo thika. Ddikpa saa na, Yesu ongʉe Petro na nja mitume nyǒ njí. (Mk. 8:33; Lu. 22:31-34) Føri dho ke ka ndi mbue ndi che! Ro, Petro tøngʉeni chi dhé Yesu dho. Ke ungʉe Yesu bbʉngʉe ná nizamu u ndirigoti ke bangʉe somo ndidhó kosa nǎ ro. Føri dho Yova lengʉe Petro tøngʉeni chi nari ronga le ndirigoti Yova bbʉngʉe bbo na mana kʉ ná njí ke dhona kutaniko nǎ. (Yoh. 21:15-17; Mdo. 10:24-33; 1 Pe. 1:1) Ko ká ka ko ba ngbá somo Petro dhó loroji nǎ ro? Njati ko di ko thí li ko na le o nari dho ko ko mbu che nari djo nzá, ro ko u ko na le o nari ndirigoti ko le kodhó lo thika ró ko adi faida ba. Njati ko njiri fø ró, Yova ma, ko djoi ma na ka ndima nja ko mana na.

8-9. B’lo le o ndi na nari goti ká Bernardo mbungʉe ndi ngbaribbai, ndirigoti ke tsotso ká addu kongʉe ndi ø ndidhó ngaddidha thika d’e?

8 Akonja Mozambique nǎ di ná le-djo Bernardo ró njingʉeni ná lo. Ke le tungʉe tu muzee djó ro. Ya kwanza ká Bernardo mbungʉe ndi ngbaribbai? Ke pori, “Ma nanga kangʉeni ka dhonalo ma nanga ro nzá jingʉeni ma bangʉe ná nizamu dho ri.” Ke ngʉ ngaddi ngbaribbai ma kutaniko nǎ nja ndrŭ ka ndima njae ndi nari djo. Ke pori, “Ri dzingʉe ddo bí ndiro ma é bblo kʉ ná nganjadha na ma dho le bbʉngʉe ná nizamu djo ndirigoti ma li ma thí Yova djo ndirigoti kedhó tengenezo djo ki vi d’e.” Bernardo tsotso ká ngbá lo kongʉe ndiro ndi é bblo kʉ ná nganjadha na d’e?

9 Bernardo øngʉe ndidhó nganjadha thika ø. Ke pori: “Muzee ma ngʉe ná saa na, ma ngʉ adi nja ndrŭ tsotso kó Waebrania 12:7 nǎ kʉ ná lo na ndiro ndima é bblo kʉ ná nganjadha na Yova bbʉ ná nizamu djo d’e. Kpadjo ma adi ridhu ma tsó: ‘Fø andiko na ká ringani ie njinjí?’ Yova dho njínji ná ndrŭ krʉ, føri tsu ma maddi ndi nǎ.” Føri goti Bernardo njingʉe nja mabadiliko ndiro ndi li ndi thí ki vi Yova djo ndirigoti kedhó tengenezo djo d’e. Ke lingʉe muradi ndi nji ndi di Biblia zø bbo ndirigoti ndi ddinga ri nǎ lo djo. Nì mai ke ngʉ ngaddi ngbairbbai ma le-djoi ma, le-vei ma na ka ndima njae ndi nari djo ro ke ngʉ adi kpakpanga nji ndima d’ralo nja ndrŭ ma na ndirigoti ndi bbʉ jibu njudha dhi ngana. Luti Bernardo ki ngʉngʉe vi muzee. Njati rie Bernardo bbai, ni bangʉe malipizi ri ró, nzɨ di ngaddi bbo ni na le o nari dho ni ni mbu che nari djo, au shauri u ndirigoti ale nidhó lo thika le. c (Mez. 8:33; 22:4) Njati ni njiri fø ró, ni ka ni uri u Yova si ni ronga le ni kpakpanga nji ni tøni chi ndi dho ndirigoti ndidhó tengenezo dho nari dho.

TENGENEZO NǍ NJA KɄ NÁ LO THIKA ØNI NARI NA KO GBA KO TSO NARI DI SI KPAKPA KO DHO NÁ SAA NA

10. Tengenezo nǎ lo thika øngʉeni nari ká ka ndi lingʉe Waizraeli bbá nja kʉ ná kpa ngʉ tøni chi Yova dho nari mbudha kana ngbaribbai?

10 Tengenezo na lo thika øni nari ka ndi liri chi ko tøni nari tsu mbudha kana. Njati ko é krr nga ró, ko ka ko bbá fø lo ndó ko kana nga ndó Yova na. Loroji na, anja ngbaribbbai ma lo thika øngʉeni Musa dhó Sheria tsena nari løngʉe nja kʉ ná Waizraeli ronga nari. Sheria Yova bbʉ nari njí, familia nǎ bbobbonga na kʉ ná kpa dho ringangʉeni ndima njí bbakuhani ngʉ adi nji ná njí. Kpa ngʉ adi mazabahu ma chi ndirigoti bbʉdha bbʉ Yova dho ndima dhó familia djotsina. (Mwa. 8:20, 21; 12:7; 26:25; 35:1, 6, 7; Yob. 1:5) Ro, sheria le chingʉe ná saa na, familia na bbobbonga na ngʉe ná kpa dho nzá ringangʉeni ndima njí fø njí ki ri. Yova lingʉe bbakuhani Haruni dhó familia nǎ ro ndiro ndima di bbʉdha bbʉ d’e. Fø lo thika øngʉeni ná nga djó ro, njati familia na bbonga na kʉ ná ke njie fø njí nga ndi kʉ Haruni na gø ro ró, fø ke dho ringangʉeni le hwi ndi hwi. d (Law. 17:3-6, 8, 9) Njaro ri ká kʉ fø lo i lingʉeri Kora ma, Dathani ma, Abiramu ma, ndirigoti 250 kʉ ná nja pikpa ma na tsátsa Musa ma, Haruni ma na dhó bbonga ro ri? (Hes. 16:1-3) Ko nzá chu fø lo ro bblo ri. Rie ngbǎ ma lo ngʉe ri ró, Kora ma, ndi lai kpa ma na nzá tøngʉeni chi Yova dho ri. Njati tengenezo nǎ lo thika øni nari li chi ni tøni Yova dho nari mbudha kana ró, ni ká ka ni njiri ngbǎ?

Wakohati dhó njí thika øngʉeni ná saa na, kpa ungʉeri u ndima ngʉ dyi ngo ná kpa, ndima b’o dzaitso ronga ndirigoti ndima njí nyo dhi depo nǎ njí (Anja paragrafu 11)

11. Wakohati ngʉe ná Walawi dhó lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo?

11 Agba ni tso tengenezo nǎ lo thika øni nari na. Ngødja lu ndima ngʉ bbí ná saa na, Wakohati dho bbʉngʉeni nari ngʉe bbo na mana ngʉe ná njí. Krʉ kʉ ná Ka nǎ ro Waizraeli tuni ná saa na, nja kʉ ná Wakohati ngʉ adi agano la sanduku d’ú ndrŭ njí ndima ra ro. (Hes. 3:29, 31; 10:33; Yos. 3:2-4) Føri ngʉe bbo kʉ ná pendeleo! Ro, Koddo Koni ná ngø na Waizraeli tsungʉe ná saa na, lo thika øngʉeni ø. Sanduku na nzá ringangʉeni le bbí krʉ saa ró ri. Føri dho, Sulemani ngʉe pi na saa na, nja kʉ ná Wakohati dhó bbʉngʉeni ná njí ngʉe ndima ngo dyi, nja kpa ngʉ dzaitso ronga b’o, nja kpa ngʉ nganja nyo dhi depo djo. (1 Ny. 6:31-33; 26:1, 24) Ddikpa lo ro ma nzá ddi dhori nari kʉ Wakohati ngʉ rinzi le bbʉ bbo na mana kʉ ná njí ndima dho ndima ngʉ pekee kʉ ná njínji anziro nari dho nari ro ri. Fø lo na ro ká ko ka ko ba ngbá somo? Ni thí nǎ ro krʉ agba ni tso Yova dhó tengenezo nǎ lo thika øni nari na, njati nidhó njí thika øni ø ma ró. Anonga nari kʉ, ri nga kʉ ni nji ná njí i rili ni é mana na bbo Yova nyǒ njí ri. Yova ni ngarr ndi dho nari nja mana na pli ni nji ná njí djolu.​—1 Sa. 15:22.

12. Zaina ká mbungʉe ndi ngbaribbai Beteli nǎ ro le ngʉngʉe ndi abba ná saa na?

12 Anja Moyen-Orient nǎ Zaina ró dho kʉ ná le-ve dhó loroji. Ledhó njí thika øngʉeni ø ndirigoti le vingʉe bbo ndi jingʉe ná fø njí vi. Fø le-ve le ngʉngʉe abba b’lo ndi njinjí Beteli nǎ cho 23 djolu ro. Le pori: “Madhó njí thika øngʉeni ná føri bbʉngʉe njedha bbo ma dho. Ma ngʉ adi ma mbu nzɨ dho njí ngʉ adi njini nari bbai ndirigoti ma ngʉ adi ridhu ma tsó, ‘Ma ká nji ngbá che lo?’” Njedha dhi lo kʉ, nja kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na ngʉ adi ledhó vodha ki ndri vi, kpa ngʉ adi ripo le ni: “Njati rie e nì ni e njínji bblo ri ró, tengenezo nzá ka ndi tue ni ro Beteli nǎ ro ri.” Nja saa na, Zaina ngʉ adi ndi mbu si thí ronga djolu lo si ri ndirigoti le ngʉ adi dzz kuna nzi. Ro, le pori: “Ma nanga ro nzá d’erie rɨni Yova dhó tengenezo inga Yova dho ma lai djo ná jidha djo ri.” Zaina ká b’ongʉe ndidhó akili ronga ngbaribbai?

13. Zaina ká njingʉeri ngbǎ ndiro ndi si che kʉ ná ngaddidha djó d’e?

13 Zaina dho ri kangʉe ka ndi si ndidhó che kʉ ná ngaddidha djolu. Ká ngbaribbai? Le ngʉ adi ndidhó hali nganga djo tilo ná lo zø kodhó vichapo nǎ ro. Bi 2 ddo 1, 2001 nǎ Dzamu dhi Munara nǎ ɨ djǒ ripo ná lo kongʉe le tsotso bbo “Unaweza Kukabiliana na Kivunja-Moyo!” Fø lo tu ngbaribbai ma Biblia ndingʉe ná ddikpa ke Marko hwingʉeni fø di ná lo na ndidhó njí thika øngʉeni ro nari nanga. Zaina pori ki, “Marko dhó loroji ngʉe ddawa bbai ma dho ndiro ma sisi ma thí e bʉni dho ná lo djolu d’e.” Zaina ngʉ adi chøchø ndidhó bbakau kuso. Le nzá bbangʉe nja le-djoi ma, le-vei ma na ndi lod’ra nari tso ro maddi ri ndirigoti le nzá bbangʉeri lo gʉ dada ndi ronga djolu ri. Mwisho le pori nari kʉ, ri kʉ Yova dhó roho takatifu i chutso ddá tengenezo vʉ nanga ná lo dho ri ndirigoti chutso ddá ná fø kpa adi ngaddi bbo ndi djo. Ndirigoti godhé, le d’ingʉe ri utso ná nari kʉ, Mungu dzá tengenezo ka ndi njí ngbà thonga ná lo ndiro Yova dzá njí njini d’e.

14. Vlado dho ká ringʉe kpakpa ndi gba ndi tso tengenezo nǎ ngbá lo thika øni nari na ndirigoti ke tsotso ká addu kongʉe?

14 Slovenia nǎ, 73 dhó cho kʉ ná le-djo Vlado bangʉeni na ná kpakpalo ngʉe ke ma dhó kutaniko tso le gbangʉe d’i kutaniko na nari, dhonalo ke ma dhó Pidhinga dzá dzaitso le tangʉe ta. Ke pori: “Ma nzá famu ngʉe addudho ma le tangʉe kodhó bbo d’angʉeni ná fø Pidhinga dzá dzaitso nari ro ri. Ma nanga ngʉ adi kani bbo dhonalo fø dza ronga ko thɨngʉe ø go. Ma kʉ mbawa adi thɨ ná ke ndirigoti nja ritsi ma thɨngʉe ø go fø dza nǎ. Godhé, ko ngʉe ngó ngʉ ná wahubiri nari dho, lo thika øni nari bbʉ ná mabadiliko na ko gba ko tso nari ngʉe kpakpa ko dho.” Nde, Vlado tsotso ká addu kongʉe ndiro ndi gba ndi tso fø chutso ddadha na d’e? Ke pori: “Krʉ ddo ró le le tso gba Yova dhó tengenezo nǎ ngaba ná mabadiliko na nari adi ledha bbʉ. Føri ko tayarisha gosi ná saa na si ngaba ná bbo pli kʉ ná mabadiliko dho.” Nde, ni ká hwini nidhó kutaniko nǎ lo thika øni inga nidhó njí thika øni nari tso ró? Auri nari kʉ, Yova ngbaribbai ma ni ni mbu nari famu nì. Njati ni di ni tso gba fø di ná lo na ndirigoti ni njí kpakpanga ni tøni chi Yova dho ndirigoti kedhó tengenezo dho ró, bbʉbbʉ dhé ni ronga si leni bbo.​—Zb. 18:25.

AB’O NIDHÓ AKILI RONGA KRɄ KɄ NÁ LO KANA

15. Ko ká ka ko b’o kodhó akili ronga ngbaribbai njati ko di hwini kutaniko nǎ ro si ná kpakpalo tso ró ró?

15 Ddiddi ko ra i dz’ dzá mwisho na nari bbai, ringani ko churi nari kʉ, ko ka ko bani kpakpalo na ngbà kutaniko nǎ. Fø kpakpalo ka ndi tsu ko tøni chi Yova dho nari mbudha kana. Fø lo dho, ringani ko b’o kodhó akili ronga b’o. Njati ni lai Mukristo njiri che ni ró ró, nzɨ bbari ni nanga kani bbo. Njati ni ba nizamu ró, nzɨ mbu ni che, au shauri ndirigoti ngbà ri ka ró aø nidhó lo thika ø. Ndirigoti Yova dhó tengenezo nǎ lo thika øni nari lø ni ronga ró, ni thí nǎ ro krʉ agba ni tso ri na ndirigoti arr nga ri dho.

16. Ni ká ka ni li ni thí Yova djo ndirigoti kedhó tengenezo djo ngbaribbai?

16 Ni ka ni li ni thí Yova djo ndirigoti kedhó tengenezo djo chi ni tøni ke dho nari tsu mbudha kana ná saa na. Ro, nja ni njiri fø d’e ringani ni b’o nidhó akili ronga, føri kʉ ni di ko ni jotso ko ro, bblo ni lonanga ddi ro ndirigoti Yova adi lo nja nari bbai ni lo nja ro. Avʉri ni di lo zø Biblia tilo djo ná kpa kana fø di ná lo na bangʉeni ná kpa dhó lo djo ndirigoti addinga kpadhó loroji djo. Anzinga ndiro Yova kó ni tsotso d’e. Ndirigoti nzɨ tu ni ro da kutaniko nǎ nja ndrŭ ró ro. Føri dho ngbá lo ma banga ró, Shetani dho nzá ri ro ka ndi ka ndi ndó ko kana nga ro Yova na inga kedhó tengenezo na ri.​—Yak. 4:7.

DYI 126 Adi kere, atøni kpakpa

a Nja saa na ri ka ndi é kpakpa ko tøni chi Yova dho ndirigoti kedhó tengenezo dho rie kutaniko nǎ ko bani bʉ ka ndi bʉ ko thí ná kpakpalo na ri ró. I lo nǎ ko si loti fø kpakpalo ro djo gbo ndirigoti ko si loti ko ka ko njí ná lo djo ndiro ko tøni chi Yova dho ndirigoti kedhó tengenezo dho d’e.

b Nja dho thika øni ø.

c Ni ka ni chu lo bbo fø lo djo Bi 8 ddo 15, 2009 nǎ Dzamu dhi Munara nǎ paje 30 djó ɨ djǒ ripo ná lo nǎ “Umewahi Kuwa na Mapendeleo ya Utumishi? Je, Unaweza Kutumikia Tena?” (Swahili)

d Njati familia na bbonga na kʉ ná ke jiri ndi jí ndidhó abba zǎ ro ró, sheria ungʉe ri tso ke si ri na takatifu kʉ ná ngana. Nzɨ ngʉ adi rinji fø nari ngʉe da ngana ngʉ adi di hekalu nǎ takatifu kʉ ná nga nǎ ro ná kpa dhé.​—Kum. 12:21.