Skip to content

Skip to table of contents

NDRŬ DHÓ MAISHA DJO TILO NÁ LO

“Ma jingʉeri ma njinjí Yova dho”

“Ma jingʉeri ma njinjí Yova dho”

KO NGɄ rara nari dho ko rangʉe ddikpa kikundi nǎ ngʉe ná ndrŭ ronga zʉ Granbori dhi bbagʉ, Suriname dhi gógó nǎ bbo dji adi kó ná ngana. Ko djingʉe mbawa na le thɨngʉe ná ddikpa bbò bbú na ndirigoti ko ngangʉe bbi tso Tapanahoni dhi dda djó. Ro, lele dda d’a ná ngana ko singʉe ná saa na, bbú ró motere b’ingʉe ndi dju ró. Fø saa na, bbú kongʉe dda na ndirigoti ko krʉ d’røngʉeni dda na. Føro ma thí nyingʉe nga tso che sani. Ngbà mai ma njingʉe muzunguko ná njí cho bí dda djolu ma bbí nari kana ro, ma nzá chungʉe dda nǎ ká le adi vɨtɨ ngbaribbai nari ro ri!

Føri goti ká ngbá lo ma njingʉeni nari ma d’ra ni dho nari njí, anibba ma d’ra ngbaribbai ma ma ngangʉe krʉ saa ró le njínji Mungu dho nari tso nari.

Ma gøngʉeni 1942 na, Caraïbes dhi bbo d’angʉeni ná dda kana kʉ ná bbagʉ Curaçao na. Madzá baba ngʉe Suriname nǎ ke, ro ke tsɨngʉe Caraïbes na ndidhó njí dzá lo dho. Ma gøni nari njí cho bí kana, madzá baba ngʉe Curaçao nǎ bangʉe batiso ya kwanza ná Yova dzá Dimu kana ddi ke. a Ke ngʉ adi Biblia nǎ longaddi ko dho krʉ yenga ddo ró, nì mai ko nji ná lo ngʉ adi rili ri é kpakpa ke dho ro. Cho 14 ma ngʉe ro, madzá baba ngʉngʉe kodhó familia ma na Suriname na ndiro ndi rá ndidzá mama ngó ngʉ ná le ronga b’o d’e.

BBLO KɄ NÁ BBAKAU KONGɄE MA TSOTSO

Suriname na, ma ngangʉe kau ma nji kpakpanga na ngʉ adi njínji Yova dho ná jadda kpa na nari tso. Madhó cho dangʉe da kpadhó cho djolu, ro kpa ngʉe painia wa kawaida. Kpa di loti lod’radha dhi njí kana ndima ngʉ adi bani na ná lo djo ná saa na, ma ngʉ adi rinja kpa krʉ kʉ hwè na. Njudha goti, ko ngʉ adi loti kpa ma na Biblia nǎ lo djo dyødyø ko nja rakpa ro ná saa na. Fø bbakau kongʉe ma tsotso ndiro ma njí ma jingʉe ma njí maisha nǎ ná lo d’e, føri ngʉe ma jiri ma njinjí Yova dho nari. Føri dho, ma bangʉe batiso 16 madhó cho kʉ ro. Luti, 18 madhó cho singʉe ro, ma ngangʉe painia wa kawaida tso.

BBO NA MANA NGɄE NÁ SOMO MA BANGɄE NARI

Painia ko ngʉe Paramaribo nǎ ná saa

Ma bangʉe somo bbo painia ma kʉ nari nǎ ro, ndirigoti føri kongʉe ma tsotso bbo krʉ saa ró ma njínji Yova dho nari kana. Loroji na, ma bangʉe ná somo kana ddikpa ri kʉ, nja ndrŭ dho le mazoezi bbʉ nari kʉ bbo na mana kʉ ná lo. Painia dzá njí tso ma ngangʉe ná saa na, Willem van Seijl ró dho kʉ ná ddikpa misionere nzingʉe ma ndi kuso. b Ke ddingʉe bí kʉ ná lo ma dho tengenezo nǎ njí ká le adi nji ngbaribbai ma nari djo. Fø saa na, ma nzá chungʉe madhó lo ká ji mazoezi bbo fø ngatsi ma nari ro ri. Føri goti kʉ ná cho na, ma ngʉngʉe painia wa pekee ndirigoti le lingʉe ma ndiro ma di Suriname nǎ gógó kana ngʉe ná ddikpa sese kʉ ná kikundi tsotso kó d’e. Fø saa na ma njangʉe le-djoi bbʉngʉe ma dho ná mazoezi dzá faida bbo! Fønga djó ro ma ngʉ adi kpadhó loroji dyø nja ndrŭ dho ma mazoezi bbʉ nari kana.

Ya pili ma bangʉe ná somo ngʉe, ri kʉ bblo le ngʉ ledhó maisha tso dhʉdhʉ ndirigoti le kpé ledhó lo bblo. Krʉ bi tso ngani ná saa na, ma lai painia wa pekee kʉ ná ke ma na ko ngʉ adi gosi ná yenga ddo kana kodhó lo si u ná lo kpe théi. Ko kana ddikpa ke ngʉ adi ra soko na da ndiro ndi rá kodhó lo u ná ritsi dzi d’e. Ko tsotsokodha dho le ngʉ adi bbʉ bi ró ná mbø na ko ngʉ adi njínji nyodyu na ndirigoti kodhó nja lo ko ngʉ adi kpe bblo nari ngʉ adi rili ko dyá bi tso bblo pli. Njati ko kosa ddikpa ritsi fø gógó kana ró, nga bí kʉ ná ndrŭ dhé ngʉ adi bani ndima kó ko tsotso, ro nja saa na nzɨ ddikpa le ro ma ngʉ adi bani ddi ri. Ma chungʉe dhʉdhʉ lé ledhó maisha tso ngʉ ndirigoti bblo lé ledhó ritsi kpe nari go ma ngʉe sese ro, føri kongʉe ma tsotso ma li ma thí Yova dho ma nji ná njí djo madhó maisha nǎ.

Ya tatu ma bangʉe ná somo ngʉe, ndrŭ dhó luga nǎ le longaddi ndrŭ dho nari nǎ ro adi si ná faida. Suriname nǎ ndrŭ ngʉ adi ti ná luga kana bblo tidha ma chungʉe nari ngʉe Dutch ma, Anglais ma, Papiamento ma, Sranantongo (fø luga le ngʉ adi nzǐ Sranan maddi) ma na. Ro gógó kana ko ngʉe ná ngana, ma ngʉ adi rinja nari kʉ njati ko d’ra hwè lo-i ndrŭ nganga dhó luga nǎ ró, ndrŭ ngʉ adi ko d’ra ná lo rr bblo. Fø ga ndrŭ ngʉ adi ti ná nja luga ma ti nari ngʉe kpakpa ma dho, loroji na fø ga Saramaccan dhi luga nǎ nja saa na le ngʉ adi loti bbobbo le chu na ndirigoti rere le chu na. Nì mai ri ngʉe føro, ma njingʉe kpakpanga ndiro ma chú fø luga d’e. Cho bí kana ma ddingʉe longa bí kʉ ná ndrŭ dho dhonalo ma ngʉ adi ndrŭ nganga dhó luga ti.

Ma ro dangʉe njedha ka ndi bbʉ le thí dho ná lo lú maddi. Loroji na, ddikpa saa na, ma ngʉ loti Biblia jifunza ná le na Saramaccan dhi luga ndi ngʉ adi ti ro, ma jingʉeri ma dhú le ká ndi mbu ngbaribbai ma nari le tsó le zz nanga ngʉ ndindi nari dho. Ro ma dhungʉeri le tsó, le ká kʉ lɨnga na! Ma dhungʉe le tsó ná fø lo bbʉngʉe njedha le dho. Ngbà mai ma njingʉe kosa fø lo ma dhu nari na ro, ma ngʉ adi kpakpanga nji ma ti fø bba ndrŭ dhó luga ngodhé madhó njí kana.

NJA KɄ NÁ DARAKA TSO MA UNGɄE NARI

Cho 1970 na, ma ngangʉe muzunguko nǎ njí tso. Fø cho nǎ ma bbʉngʉe “Yova dzá Dimu dhó lo dhi Bbo bbagʉ nga ronga ká le ka le rá be ngbaribbai ma” nari djo tilo ná hotuba gógó nǎ ngʉe ná kikundi dho. Ndiro ko bé fø ga ngʉe ná le-djoi ma, le-vei ma na ronga d’e, ko ngʉ adi bbí nja kʉ ná le-djoi ma na mbawa na le thɨ ná bbú nǎ. Fø bbú tsena le chɨngʉe motere ndirigoti ko ngʉ adi bbí esase ma, tala ma, kodhó programu ko si nji na ná nja ritsi ma na ko djó. B’lo ko si ko e ra ná nga na ró, ko ngʉ adi njí dhi no d’u krʉ programu si da ná nga na. Go nga ma no nari kʉ, ngbá ngatsi ma ndrŭ nanga ngʉ adi jini fø programu dho nari. Ndrŭ tsotso ma ngʉ adi kó ndima chulo Yova djo ndirigoti kedhó dz’ djó tengenezo djo ná føri ngʉ adi hwè bbʉ bbo ma dho. Kiroho nǎ lo nǎ ro ma bangʉe ná ledha dangʉe da kimwili nǎ ritsi nǎ ro ma ka ma bae ná ledha djolu.

GBO NYǑ DJO KɄ NÁ MBI LE VO NARI

Ethel ma na ko chingʉe ndoa 1971 na ná saa

Nì mai ma ngʉ ddiro ma ngʉ di nari dhi faida nja madhó njí kana ro, ma jingʉeri ma chi ndoa dhé. Føri dho, ma ngangʉe nganzidha tso ndiro ma ba ngbà ka ndi ve krʉ saa ró le njínji gógó nǎ nari kana le bani na ná kpakpalo tso ná isɨle d’e. Cho ddi goti ma ngangʉe fiase ma nji nari tso painia wa pekee ngʉe ná le-ve Ethel na, fø le ngʉ adi njínji Yova dho kpakpanga na nga mai ringʉe sʉsʉ ro. Go Ethel ngʉe sese ro, le jingʉeri ndi bbʉ ndi lod’radha dhi njí dho Paulo ngʉ adi rinji nari bbai. Ko chingʉe ndoa, Bi 9 na 1971 nǎ ndirigoti ko ngangʉe njínjidha tso muzunguko nǎ.

Ethel nzá dhingʉe mali dza nǎ ri, føri dho le thɨngʉe ndidhó lo thika ndiro ko njí muzunguko nǎ njí bbo dji ngʉ adi kó nǎ ná fø gógó nǎ d’e. Loroji na, matayarisho ko nji ndiro ko rá da kʉ gogó nǎ ná kutaniko ronga be d’e ná saa na, ko nzɨ ngʉ adi ra ritsi na bí ko djó ri. Ko ngʉ adi ko ró ru ʉ dda djó ndirigoti ko ngʉ adi dda ʉ dda djó. Ko ngʉ adi b’lo ko djoi bbʉ ko nyó ná nyonyo thei, føri ngʉe iguanas ma, piranhas ma, gógó nǎ ro inga dda nǎ ro kpa ngʉ adi pɨ ná nja zǎ ma na. Njati nga ko nyo djó ná no é nga ró, ko ngʉ adi nga ro nyo tsts bɨ (mayani ya ndizi) djó ma che. Ndirigoti njati pawa é nga ró, ko ngʉ adi nganyo ko thó na. Ddinga ko njínji Ethel ma na Yova dho nari lingʉeri ko é gbo nyǒ djo le vo ná mbi. (Muh. 4:12) Fø lo krʉ lú nzá ko dangʉe pá ri!

Ko ngʉ ngʉ le-djoi ronga ko rangʉe be gógó na ná ngana nǎ ro ná saa na ko bangʉeni ná lo djo ma tielo anziro. Kodhó bbú tsungʉe lele dda d’a ná ngana, ndirigoti ri kongʉe dda na, ro ri vʉngʉe lele dda djo. Ko mbai po bbo dhonalo ko njøngʉe sovetaje dhi ru ndirigoti ko ro nzá d’røngʉeni bbú nǎ ro ri. Ro kodhó bbú na dda lingʉe pi. Kodhó nyo ngʉe nǎ ná no nǎ ro ko d’røngʉe nyo dda na, ndirigoti ko ngangʉe dda plidha tso bbú nǎ ro fø no na.

Kodhó nyo ko drøngʉe dda na nari dho, ko ngangʉe bbè pɨdha tso. Ro ko nzá bangʉe bbè ro ddikpa maddi ri. Føri dho ko nzingʉe nga Yova tsó ndirigoti ko nzingʉeri ke bbʉ fø dyí nga dhi nyo ko dho. B’lo ko nji sala nari goti, le-djoi kana ddikpa ke djongʉe bbè dhi mbi dda na ndirigoti ke drrngʉe bbè 5 kʉ ná ndrŭ ka ndima nyó ná ngatsi, fø dyí kuna ko angʉe fø bbè ndirigoti ko iso pɨngʉeni pɨ.

DZA BA, NZØ BA, NDIRIGOTI MWANGALIZI WA MUZUNGUKO

B’lo ko njinjí cho 5 muzunguko nǎ ro, Ethel ma na ko bangʉe nzá djo ko ddingʉe nga ná ledha, ko ngʉngʉe gø dhi ndrŭ. Ma nanga jingʉeni bbo fø hwè dhi lo-i dho, nzá mai ma chungʉe lo ká si di ngbaribbai ma gosi ná saa djo nari ro. Ethel ma na ko jingʉeri pli ko é krʉ saa ró le njínji Yova dho nari kana rie ngbà ri ka ró. Cho 1976 na, kodhi ngba Ethniël gøngʉeni. Føri goti, cho aro na nusu goti kodhi ya pili ngba, Giovanni gøngʉeni.

Suriname nǎ dyi si ná nga lai djó, ko batiso le bbʉ Godo Holo kuso Tapanahoni dhi dda nǎ nari nja 1983 na

Fø saa na ngʉe Suriname nǎ ná mahitaji dzá lo dho, tawi kpengʉeri ma rá anzi mwangalizi wa muzunguko bbai ma njínji nari na. Go nzø ngʉe rere ro, ma nzɨ ngʉ adi bí kʉ ná kutaniko ronga be ri. Føri lingʉeri krʉ kʉ ná bi nǎ yenga aro kana ma njinjí mwangalizi bbai ndirigoti nja yenga na ma ngʉ adi njínji painia bbai ma ngʉe nǎ ná kutaniko nǎ. Ethel ma, kodhi kpetsi nzø ma na ngʉ adi ma goti mba chøchø ngʉe abba ro ná kutaniko ronga bedha dho. Rie gógó nǎ ngʉe ná kutaniko ma, asamble dhi nga na ma ró ma ngʉ adi bbí ddiro.

Muzunguko na njí ma ngʉ adi nji ná saa na, ma ngʉ adi bbí bbú na ndiro ma bé da ngana kʉ ná kutaniko ronga d’e nari

Ma ngʉ adi madhó lo kpe bblo ndiro ma njí ma dhona bbʉni ná njí krʉ d’e. Ma ngʉ adi kpakpanga nji ndiro ko njí ibada ya familia krʉ yenga ddo ró d’e. Gógó nǎ kutaniko ronga ma ra bé ná saa na, Ethel ngʉ adi ibada ya familia ongoza. Bí ina ngbà ri ka ró, ko ngʉ adi ritsi nji ddinga ddikpa familia bbai. Godhé, Ethel ma, kodhó nzø ma na ko ngʉ adi ko nyǒ ro ma dje ddi, ko ngʉ adi kpà ma kpa, ko ngʉ adi ra chøchø kʉ kodhó ngana nǎ ro ná nga ronga ro ma be. Bí ina ma ngʉ adi ra ddo retar kutaniko nǎ lo ma tayarisha nari dho. Ndirigoti Ethel ngʉe Mezali 31:15 tilo djo ná kaka ná isɨle bbai, le ngʉ adi dani bbʉtso tsé ndiro ko njí andiko la siku familia nǎ d’e ndirigoti le ngʉ adi bbʉtso nga dhi nyo tayarisha ndiro ko nyó ri ddinga darasa na nzø ra nari njí d’e. Ma mbai po bbo dhonalo ma bangʉe tayari kʉ ma tsotso kodha dho ná le nari dho, ndiro ma njí Yova bbʉ madhó ná njí d’e!

Ko njingʉe kpakpanga bbo ndiro kodhi nzø ji Yova ndirigoti lod’radha dhi njí d’e. Ko jingʉeri kodhi nzø vʉri ndima njinjí Yova dho krʉ saa ró, nga ko jiri kpa njiri fø nari dho ri, ro ndima nganga vʉri nari dho. Krʉ saa ró ko ngʉ adi loti kpa na Mungu dho le njínji krʉ saa ró nari nǎ ro le adi ba ná hwè djo. Nì mai ko ngʉ adi bani kpakpalo na ro, ko ngʉ adi ngbaribbai ma Yova ko tsotso kó ndirigoti ke ko ronga le nari nja. Ko jingʉeri kodhi kpetsi nzø njí kau ngbà li Yova dzá lo anziro ndima dhó maisha nǎ ná ndrŭ na.

Yova ngʉ adi kodhó lo ji ná ritsi bbʉ krʉ ko dho. Bbʉbbʉ dhé, ma ngʉ adi ngbà ma ka ma njí ná lo nji ndiro ma kó madhó familia tsotso d’e. Nzá ma d’e ndoa chi ro ma ngʉe painia wa pekee dji ngʉ adi kó nǎ ná gogó nǎ ná saa na, ma ngʉe na ná maisha ddingʉe ngbaribbai ma ringani le kpé ledhó kimwli nǎ lo nzina nari nga ma dho. Ro, nì mai ko ngʉ adi lo kpe nzina ro, ko nzɨ ngʉ adi kodhó lo ji ná ritsi ba krʉ ri. Njati lo rá ndi bbʉ fø ró, ko ngʉ adi ko tsotsokodha gʉ bba Yova dhona. Loroji na, 1980 ma kana 1990 na, Suriname nǎ ndrŭ tsangʉe tsa letá ro. Fø cho nǎ, ri ngʉe kpakpa bbo le ba lazima dhi ritsi. Ro Yova kongʉe ko tsotso ko fø lo kana.​—Mt. 6:32.

MADHÓ MAISHA DJO MA NGADDI NARI

Gru djó ro thá djo: Ma bbá le, Ethel

Kodhi bbò kpetsi ngba, Ethniël ma ndi bbá le Natalie ma na

Kodhi kpetsi ngba Giovanni ma ndi bbá le Christal ma na

Kodhó maisha krʉ nǎ, Yova b’o ko ronga ndirigoti ke liri ko é hwè na ndirigoti ko nanga jini ji kodhó kʉ ná ritsi dho. Kodhi nzø e bbo ledha ko dho, ndirigoti kpa dhi Yova dho ndima njínji nari kana ná føri e bbo pendeleo. Ko kʉ hwè na bbo dhonalo kpa vʉri ndima njinjí Mungu dho krʉ saa ró ndima dhó maisha nǎ. Ethniël ma, Giovanni ma na njingʉe tengenezo na darasa ndirigoti i ddo ró kpa njínji ndima dhi dhɨ ma na Suriname nǎ Tawi nǎ.

Ethel ma na ko ngʉ ngó kpadjo, ro Yova dho ko nji ná njí kʉ bí go painia wa pekee ko kʉ nari kana. Bbʉbbʉ dhé, kodhó njí kʉ bbo nari dho, ma nzá d’erie vɨtɨdha nga ro chu ri! Ndirigoti føri nzɨ adi ma nanga d’o ri. Ma di ngaddi madhó maisha djo ró, ma adi rinja nari kʉ ma vʉngʉeri ma njinjí Yova dho krʉ saa ró go ma kʉ jadda ro ná føri kʉ bblo pli ma vʉngʉe lonanga ri.

a Anja Yova dzá Dimu dhó 2002 na kitabu cha Mwaka, paje. 70.

b Willem van Seijl dhó maisha djo ni jiri ni chulo ró, anja Bi 10 ddo 8, 1999 nǎ Amuka nǎ ɨ djǒ ripo ná lo “La réalité a dépassé mes attentes” (Français)