Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 52

Ako nja ndrŭ tsotso ndiro ndima ve ngatso kpakpalo dhi saa na d’e

Ako nja ndrŭ tsotso ndiro ndima ve ngatso kpakpalo dhi saa na d’e

“Nzɨ jʉ ngbà dho ni ka ni njí bblo lo ná ndrŭ tso njati rie nì ni kʉ kpakpanga na kpa tsotsokodha dho ri ró.”​—MEZ. 3:27.

DYI 103 Yehova Ametupatia Wachungaji

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1. Bí ina ká Yova adi ndi dho njínji ná ndrŭ dhó sala goti ngʉ ngbaribbai?

 YOVA ka ndi ngʉ ddikpa le dhó sala goti ni chulu nari ká ni chu ngbà? Føri ka ndi njini ngbà njati ni é mzee ma, mutumishi wa huduma ma, painia ma inga muhubiri ma ró. Føri ki ka ndi njini ngbà njati ni é jadda ma inga ngó ma, ni é le-djo ma inga le-ve ma ró. Yova ji ná le di ndi tsotsokodha ne ná saa na, bí ina kodhi Mungu adi rili wazee ma, chi tøni ndidho ná nji dhi kpa ma na ngʉ “bbo kʉ ná le isopidha tø nanga” fø le dho. (Kol. 4:11) Ko njínji Yova dho ndirigoti ko djoi dho fø chu na ná føri kʉ bbo pendeleo! Ko ka ko kó ko djoi tsotso nya ndi nanga nyá ná dhe ma, chʉ adi ngaba ná lo ma, kpakpalo na ma ko djoi bani ná saa na.

AKO NJA NDRŬ TSOTSO NYA NDI NANGA NYÁ NÁ DHE DHI SAA NA

2. Nya ndi nanga nyá ná dhe dhi saa na, ká ri ka ndi é kpakpa ko kó nja ndrŭ tsotso addudho?

2 Nya ndi nanga nyá ná dhe ka ndi liri rie kpakpa ko dho ko di ko tsotso kó ko kana. Loroji na, ko ka ko jiri ko rá kodhó bbakau ronga ma be ddi, ro ri nga ka ndi é bblo ko njiri føri. Ko ka ko jieri ko nzi nga dhó mbø dja kʉ ná ndrŭ ma ndima si nganyo ko ma na, ro føri ma ka ndi ká nzá ddi. Ko ka ko jiri ko kó nja ndrŭ tsotso maddi, ro ri ka ndi é kpakpa njati rie kodhó familia nǎ ndrŭ i dhe nji ri ró. Nì mai ri ku føro, ko adi riji ko kó ko djoi tsotso ndirigoti Yova nanga adi jini bbo njati ko di kpakpanga nji kpa tsotsokodha dho ró. (Mez. 3:27; 19:17) Nde, ko ká ka ko njí addu?

3. Ko ká ba ngbá somo Desi dhó kutaniko nǎ Wazee dhó lo nǎ ro? (Yeremia 23:4)

3 Wazee ka ndima njí ná lo. Njati ni é mzee ró, achu nidhó chembø bblo. (Azø Yeremia 23:4.) Anziro dae ná lo nǎ ko tielo djo ná le-ve Desi pori, “Drrdrr madhó mahubiri dhi kikundi nǎ Wazee ma na ko ngʉ adi lod’ra ddinga ndirigoti kpa ngʉ adi saa ba ndiro ko di ndima na ddinga d’e.”  bFø Wazee ngʉ adi nji ná kpakpanga lingʉeri rie sʉsʉ kpa dho kpa kó Desi tsotso coronavirus da nari goti ndirigoti ledhó familia nǎ nja ndrŭ fø dhe chengʉe nari goti.

4. Ká addudho ringʉe sʉsʉ wazee dho ndima kó Desi tsotso, ndirigoti føri ká bbʉ ngbá somo wazee dho?

4 Desi pori, “Krʉ ddo ró ma ngʉ adi Wazee nja bbakau bbai nari dho, ri ngʉe sʉsʉ ma d’ra ngbaribbai ma ma mbu nari ndirigoti ma nanga d’o ná lo kpa dho.” Wazee ká ba ngbá somo? Aniko nidhó bbonga tsena kʉ ná ndrŭ tsotso nzá kpakpalo d’e ngaba ro. Anidi kpadhó bbakau. Njati nya ndi nanga nyá ná dhe liri nzɨ ni be kpa ronga ró, anine ni ka ni kó kpa tsotso ná nja chu. Desi pori “Nja saa na njonjo kʉ ná wazee ngʉ adi ma nzi inga mesaje cho ma dho ddikpa cha. Kpa ngʉ adi bbʉ ná verse ngʉ adi ma thí ronga lø bbo njati rie ngbà ma ma chungʉe bblo ná verse ró.”

5. Wazee ká ka ndima chu le-djoi ma, le-vei ma na dhó mahitaji ngbaribbai, ndirigoti kpa ká ka ndima kó kpa tsotso ngbaribbai?

5 Ni ka ni chu ngbaribbai ma ni ka ni kó ni djoi ma, ni vei ma na tsotso ná ddikpa chu kʉ, ni di nzá dho kpa ka ndima mbu ndima che ná ngadhudha ro dhu kpa tso. (Mez. 20:5) Nyo ma, dawa ma, lazima dhi nja ritsi ma na ká kʉ kpadhó ngbà ka ná ngatsi i nì? Kpa ká vi ndima dhó njí inga kpadhó ká kʉ dza tso ndima dzi na ná mbø nga? Nde, kpadhó lo ká uri ko kó ndima tsotso ndiro ndima ba le tsotsokodha guvernema dho ró njati rie ngbà ri ka ri ró? Desi tsotso ndi lai Wakristo kongʉe kimwili nǎ ritsi na. Ro, wazee ngʉ adi dhǒ ná jidha ma, kpa ngʉ adi le li kpakpa Biblia nǎ lo na ma, ná føri kongʉe le tsotso bbo kpakpalo dhi saa na. Le pori: “Wazee ngʉ adi sala nji ma na ddinga. Nzá ma ma no kpa ngʉ adi po ná lo nga krʉ ró, ma ngbaribbai ma ma ngʉ adi ma mbu nari ngano godhé. Ri kʉ fø chu na i Yova ngʉ ripo, ‘ni nga kʉ ddiro ri.’”​—Isa. 41:10, 13.

Lo ongoza ná ddikpa le-djo kʉ hwè na ndi bí kʉ ná ndrŭ nja ndirigoti ndrŭ rr njudha dhinga nǎ nari dho, fø ndrŭ kana kʉ dhe nji ná ddikpa le-djo video chulu ndi njudha nji ro (Anja paragrafu 6)

6. Nja ndima kó nja ndrŭ tsotso d’e, ká kutaniko nǎ bí kʉ ná ndrŭ ka ndima njiri ngbǎ?

6 Nja ndrŭ ka ndima njí ná lo. Ko churi nari kʉ, wazee dhó bbʉni ná njí kʉ ndima di ngaddi kutaniko nǎ ndrŭ djo. Ro, Yova jiri ko krʉ di nja ndrŭ li kpakpa ndirigoti kpa tsotso kó ko. (Gal. 6:10) Njati ko njí sese kʉ ná ritsi ma dhe nji ná le dho ró, ri ka ndi li le kpakpa. Loroji na, ngba ka ndi chó ddikpa karte inga thɨ ndi thɨ ná ji ddikpa le-djo dho nja ndi li na le-djo kpakpa d’e. Jadda ke ka ndi dzinga ddikpa le-ve dho inga ndi kó le tsotso nja d’i njí na maddi. Kutaniko nǎ nja ndrŭ ka ri nyo dhe nji ná ndrŭ dho ndirigoti ndima mba ri ndrŭ dho. Bbʉbbʉ dhé, nya ndi nanga nyá ná dhe nyá ndi nanga ró, kutaniko nǎ ndrŭ krʉ dhó lo adi riu le li ndima kpakpa. Njaro ko ka ko ba saa ro sese ma ndiro ko tilo le-djoi ma, le-vei ma na na njudha goti inga video (zoom) chulu ma. Ndirigoti wazee dhó lo ma u le li ndima kpakpa ddi. Nja kʉ ná Yova dzá Dimu cho mbai podha dhi barua wazee dho nya ndi nanga nyá ná dhe dhi saa na kpa bbʉ ndima le-djoi ma, le-vei ma na tsotsokodha dho nari dho. Ri kʉ bbo thonga ná lo njati ko “di ko isopi ndirigoti ko di ko li kpakpa ko kana ró”! ​—1 Te. 5:11.

AKO CHɄ ADI NGABA NÁ LO NA BANI NÁ NDRŬ TSOTSO

7. Chʉ ngaba ná lo goti ká ngbá kpakpalo ka ndi banga?

7 Chʉ adi ngaba ná lo ka ndi ø ndrŭ dhó maisha thika nzá nga ndrŭ ddi ro. Fø kpakpalo na bani ná ndrŭ ka ndima vi ndima dhó ritsi, ndima dhó dza inga ndima dhi ji ndima ji ná ndrŭ. Ko djoi ma, ko vei ma na maddi adi bani fø kpakpalo na. Nde, ko ká ka ko njiri ngbǎ nja ko kó kpa tsotso d’e?

8. Wazee ma, familia djokpa kʉ ná ndrŭ ma na ká ka ndima njí addu nzá chʉ adi ngaba ná lo d’e ngaba go ro?

8 Wazee ka ndima njí ná lo. Wazee, aniko ni djoi tsotso ndiro kpa tayarisha ndima nzá go chʉ adi ngaba ná lo d’e ngaba go ro. Aninjiri ni chu nari kʉ, kutaniko nǎ ndrŭ krʉ ká chu ndima si nji ná lo ngbà ndiro ndima ronga si b’oni b’o ndirigoti ngbaribbai ma ndima si nju Wazee ma na fø lo si ngaba ró nari. B’lo da ná lo na ko tielo djo ná Margaret pori i: “Kutaniko dhó mahitaji nǎ kodhó Wazee d’rangʉeri rinjani gógó ro kazz si ta ná saa kʉ chøchø nari bbai. Kpa pongʉeri njati bbobbonga na kʉ ná kpa pori ringani ko rárá inga ddikpa hatari ro kʉ thé ro, ringani ko rá thei.” Le-djoi jangʉe ná fø lo singʉe ngbà thonga ná saa na, dhonalo yenga 5 goti gógó ro kazz singʉe tata. Ibada ya familia dhi saa na, familia djokpa kʉ ná ndrŭ ka ndima di loti ndima dhó familia nǎ nja le ddiro ka ndi si nji ná lo djo. Njati ni tayarisha nì nzina nidhi nzø ma na ró, ni si di ko ni jotso ko ro chʉ adi ngaba ná lo si ngaba ná saa na.

9. Wazee ká ka ndima kpe lo ngbaribbai nzá chʉ adi ngaba ná lo d’e ngaba ro ndirigoti b’lo ri banga nari goti?

9 Njati ni é mahubiri dhi kikundi adi ongoza ná le-djo ró, aneri ni ba nidhó kikundi nǎ kʉ ná ndrŭ dhó nimero krʉ ndirigoti ni chu kpa dhó adresi bblo nzá chʉ adi ngaba ná lo d’e ngaba go ro. Ali fø nimero liste djo ndirigoti adi rine ni chu ri ká njínji nì ma nari krʉ saa ró. Føri si rili chʉ adi ngaba ná lo dhi saa na ni tso si nju krʉ kʉ ná wahubiri na ndiro ni chu kpadhó mahitaji d’e. Føro thei ad’ra kpa lai djó ni ba ná lo baraza la wazee dhó muratibu dho, ke i si ri d’ra mwangalizi wa muzunguko dho. Ddinga fø le-djoi njínji ná saa na, kpa ka ndima kó ngatsotso bbo. B’lo kazz ta nari goti, Margaret madhó mwangalizi wa muzunguko dingʉe kere saa 36 kana. Ke ngʉ wazee tsotso kó ndiro kpa chu ngbaribbai ma kpa ka ndima kó nganyì ná 450 kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na tsotso nari d’e. (2 Ko. 11:27) Føri dho, krʉ kʉ ná ndrŭ bangʉe didha dhinga, ndima dhó lo ungʉeri nari bbai.

10. Le-djoi ma, le-vei ma na ró le rø nari ká wazee adi nja bbo na mana kʉ ná lo addudho? (Yohana 1:15)

10 Wazee dhó bbʉni ná njí kʉ ndima li le-djoi ma, le-vei ma na kpakpa Biblia nǎ lo na ndirigoti ndima kó bʉ thí bʉni ná ndrŭ tsotso. (1 Pe. 5:2) Chʉ adi ngaba ná lo njíni ná saa na, ringani wazee neri ndima chu nari kʉ, krʉ kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na ronga ká b’oni ngbà ndirigoti kpadhó ká nyo ma, ru ma, dza ma na kʉ nì nari. Ro, ddo dá bí ma ró, kpadhó lo si riu ngodhe le li ndima kpakpa kiroho nǎ. (Azø Yohana 21:15.) Chʉ adi ngaba ná lo na bangʉeni ná bí kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na njungʉe na ná tawi nǎ adi njínji ná le-djo Harold pori: “Ri adi ddo dzi ndiro le ngʉ ledhó drrdrr hali na d’e.” “Kpadhó maisha ka ndi ngʉ bblo maddi, ro kpa nzá ka ndima vi ndima dhí ji ndima jie ná dhedhe ná le nga ro ri, ndirigoti ndima dhó sasaeni ná ritsi nga inga ndima dae lú ná hatari nga ro ri. Fø lo nga le no nari ka ndi di rili le di le mbu che. Føri nga kʉ nga, nga le kʉ udha nari, ro fø ndrŭ krʉ ka ndima mbu ndima ngbà.”

11. Krʉ ddo ró ká familia dhó lo u ndima di addu nji?

11 Wazee adi njínji i shauri na, “dzz dzz ná ndrŭ na anidzz dzz.” (Ro. 12:15) Wazee dho ringani ndima d’ra fø kpakpalo na bani ná ndrŭ dho nari kʉ, Yova ma, kpa lai Wakristo ma na jirie kpa ji. Wazee ka ndima kó familia tsotso ndiro kpa b’o ndima dhó kiroho ronga bblo d’e. Loroji na, kpa di sala nji, Biblia zø, kpa di si njudha dhi ngana ndirigoti kpa di lod’ra. Wazee ka ndima li gø dhi ndrŭ kpakpa ndiro kpa kó ndima dhi nzø tsotso nja nzø li ndima thí nzá chʉ ngaba ná lo ka ndi si sà ná ritsi djo d’e. Gø dhi ndrŭ, anidingano nidhi nzø dho nari kʉ, Yova sie krʉ ddo ró kpadhó kau ndirigoti ke sie kpa na nì krʉ ddo ró. Ndirigoti aniturinanga kpa dho nari kʉ, kpa sie dz’ djolu gble kʉ ná le-djoi ma le-vei ma na dhó familia, tayari ndima kʉ kpa tsotsokodha dho ro.​—1 Pe. 2:17.

Ni ká ka ni kó ngatsotso ro ngbà volotere bbai chʉ adi ngaba ná lo banga nidhó eneo na nari goti? (Anja paragrafu 12) e

12. Nja ndrŭ ká ka ndima njí addu ndiro ndima kó ngatsotso chʉ adi ngaba ná lo banga ná saa na d’e?

12 Nja ndrŭ ka ndima njí ná lo. Njati chʉ adi ngaba ná lo banga chøchø ni kʉ ná nga nǎ ro ró, adhunga wazee tso ndiro ni chu ngbaribbai ma ni ka ni kó ngatsotso nari d’e. Njaro ni ka ni bbʉ didha dhi nga fø kpakpalo na bani ná ndrŭ dho inga ngatsotso si kó ná bbavolotere dho. Ni ka ni kó kpa tsotso nyo na ma, njí dhi no na ma. Njati chʉ adi ngaba ná lo banga da ngana ma ró, ni ka ni kó ngatsotso ngbà dhé. Ká ngbaribbai? Sala ni nji fø lo na bani ná ndrŭ dho nari na. (2 Ko. 1:8-11) Ni ka ni kó ngatsotso dz’ djolu gble kʉ ná njí dho le adi bbʉ ná bbʉdha ni bbʉ nari chulu maddi. (2 Ko. 8:2-5) Njati rie ngbà ri ka ndi ka ni dho ni rá ngatsotso ko fø lo njini nanga na ró, adhu fø lu ni rá ngatsotso ko d’e ni ka ni njí ná lo wazee tso. Njati ni le nzi ngbà ró, ni si kʉ formasio ba nja ni njinjí bblo kʉ ná chu na d’e.

AKO LE-DJOI TSOTSO NJA NDIMA VE KPAKPALO TSO D’E

13. Gʉ kodhó njí gʉni ná ngana ká ko djoi bani ngbá kpakpalo na?

13 Gʉ kodhó njí gʉni ná ngø nǎ, maisha tso o kpakpa bbo. Fø ngø nǎ kʉ ná le-djoi hwini mbø badha dhi kpakpalo na ma, kpa dhe ma nji ndirigoti kpadhi ji kpa ji ná ndrŭ cheni che. Ro, kodhó njí gʉni gʉ nari dho ri ka ndi é kpakpa wazee dho ndima be ndrŭ ronga ndirigoti ndima é huru ndima li ndrŭ kpakpa ri uri ná saa na. Føri kʉ Andrei ró njingʉeni ná lo, b’lo dae ná lo nǎ ko tielo ndi djo ro. Kedhó mahubiri dhi kikundi nǎ ddikpa le-ve ngʉ hwini mbø badha dhi kpakpalo na ndirigoti le njingʉe aksida motokari na. Ledhó lo ungʉeri ndi ba bbo kʉ ná matunzo ndirigoti le nzá ka ndi njie njí ri. Ngbà mai kodhó njí gʉngʉeni gʉ ndirigoti nya ndi nanga nyá ná dhe bangʉe nga ro, le-djoi njingʉe kpakpanga nja ndima kó fø le-ve tsotso ndirigoti Yova ngʉ fø lo nja nì.

14. Wazee ká ka ndima dhǒ ngbá loroji Yova djo le le thí li nari kana?

14 Wazee ka ndima njí ná lo. Andrei ngʉ adi sala nji ndirigoti ke ngʉ adi ngbà ndi ka ndi njí ná lo nji. Yova ká ngʉngʉe kedhó sala goti ngbaribbai? Ke chongʉeri nì ro kʉ uhuru na ná le lai nja Wakristo ronga ndima kó le tsotso. Nja ndrŭ mbangʉe le dawa djo ndirigoti nja ndrŭ bbʉngʉe le tsotso ka ndi kó ná mbø. Yova chongʉe kpa ronga nja kpa njí ngbà ndima ka ndima njí ná lo, ndirigoti ke lengʉe kpadhó ddi le tso gbani nari ma, kpadhó kpakpanga ma na ronga le. (Ebr. 13:16) Wazee, kodhó njí gʉni gʉ ná saa na, anicho nja ndrŭ ngatsotsokodha dho. (Yer. 36:5, 6) Bbo na mana kʉ nari kʉ, anili nidhó ngab’odha Yova djo. Ke ka ndi kó ni tsotso ndiro ni gba ko djoi ma, ko vei ma na dhó mahitaji tso.

15. Ko ká ka ko b’o ddi ko tso gbani nari ronga ngbaribbai kpakpalo dhi saa na?

15 Nja ndrŭ ka ndima njí ná lo. Gʉ kodhó njí gʉni ná saa na, ko ka ko di ko tso njú sese kikundi na. Føri dzá lo dho bbo na mana kʉ nari kʉ, ko é ngoi na ko kana. Ako hwini Shetani tso ró, nga ko kana ri. Nzɨ ni di ni thí li ni djoi nji ná kosa djo, ro anidi rine ni thɨ ni kana lo thíka lele. (Mez. 19:11; Efe. 4:26) Anidi tayari nja ndrŭ tsotsokodha dho. (Tit. 3:14) Nja ndrŭ kongʉe fø le-ve tsotso nari ngʉe bblo matokeo na le madhó mahubiri dhi kikundi djo. Kpa kana nga ngʉngʉe chøchø ddikpa familia bbai.​—Zb. 133:1.

16. Wakolosai 4:3, 18 ridho nari bbai, ko ká ka ko kó kpakpalo na bani ná le-djoi ma, le-vei ma na tsotso ngbaribbai?

16 Elfu kʉ ná ko djoi ma, ko vei ma na njínji Yova dho ngbà mai guvernema gʉ kodhó njí gʉ ndima dhó ngø nǎ ro. Kpa kana nja kʉ ná kpa kʉ prizo nǎ ndima dhó udha djó. Ko ka ko njí sala kpa dho, kpadhó familia dho, ndirigoti hatari nǎ li ndima dhó uhuru nja ndima kó kpa tsotso kiroho nǎ, kimwili nǎ, ndirigoti sheria dhi lo na ná le-djoi ma, levei ma na dhi lo dho. c (Azø Wakolosai 4: 3, 18.) Nzɨ vi nga nari kʉ, nidhó sala ka ndi kó fø kpa tsotso ko.​—2 Te. 3: 1, 2; 1 Ti. 2:1, 2.

Ni ká ka ni tayarisha nidhó familia ngbaribbai kpakpalo dho? (Anja paragrafu 17)

17. Kpadjo nga djó ro ká ni ka ni tayarisha ni ngbaribbai kpakpalo dho?

17 Ni ma, nidhó familia ma na ni ka ni tayarisha ni kpakpalo dho kpadjo nga djo ró. (Mdo. 14:22) Nzɨ ni mburi ni di ngaddi njí ka ndi njini ná chelo krʉ djo. Føri rɨngana ali ni kana kau kpakpa Yova na, ndirigoti ako nidzá nzø tsotso ndiro kpa ma njiri føi d’e. Ni nanga ri di d’od’o ná saa na, adi ni thí nǎ lo d’ra Mungu dho. (Zb. 62:7, 8) Familia nǎ, anitilo ke djo ni ka ni li nidhó ngab’odha dho ná sababu krʉ djo. d Matayarisho ka ndi kó nidhó nzø tsotso chu adi ngaba ná lo dhi saa na nari bbai, ri ka ndi tayarisha kpa kpakpalo dho maddi. Kpa sie nga nǎ do ro ndirigoti ko ndima jotso ko ro dhonalo ni ddi longa b’lo kpadho Yova djo le le thí li nari djo.

18. Ko ká addu si njini nari b’o?

18 Mungu dhó ngoi adi liri ko mbu ko b’o ronga b’oni nari bbai. (Flp. 4: 6, 7) Ri chulu Yova adi liri ko jotso ko ko, rie dhe ma, chu adi ngaba ná lo ma, kpakpalo na ma ko bani nju ri ró. Ke adi njínji kpakpanga na njínji na wazee na nja ndima b’o ko ronga d’e. Ndirigoti ke bbʉ pendeleo ko krʉ dho ndiro ko kó ko tsotso ko kana d’e. Njʉ ko kʉ na ná ngoi adi ko tayarisha gosi ná saa na ko si bani na ná kpakpalo dho ndirigoti “bbo mbudha” dho maddi. (Mt. 24:21) Fø saa djo, ri si ri u ko b’o kodhó ngoi ronga ndirigoti ko kó nja ndrŭ tsotso ndima njiri føi d’e. Ro, fø lo da nari goti ko nanga d’o ná lo ki ro nga sie ri. Ko sie Yova jirie ko é na ná maisha na, ka ko ka ro ndirigoti ngoi na theinga dho.​—Isa. 26:3, 4.

DYI 109 Akojini ko thí nǎ ro krʉ

a Bí ina Yova adi kpakpalo na bani ná ndrŭ tsotso kó ndidhó chi tøni ná njí dhi kpa chulu. Ke ka ndi liri le-djoi ma, le vei ma na di ndima isopidha ba ni chulu. Akonja ngbaribbai ma ko ka ko kó mahitaji na kʉ ná ndrŭ tsotso nari.

b Nja dho thíka øni ø.

c Ri kʉ kpakpa tawi nǎ biro dho ndi chó barua prizo nǎ kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na dho ddiddiro.

d Anja 2019 nǎ Bi 7 nǎ Munara nǎ ɨ djǒ ripo ná lo “Ujitayarishe Leo kwa Ajili ya Mateso.”

e JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Ddikpa dza dhi ndrŭ nyo mba chʉ adi ngaba ná lo na bani ná le-djoi dho.