Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 23

Ab’o “Yova dhó kazz-da ronga” rø ndi rø ro

Ab’o “Yova dhó kazz-da ronga” rø ndi rø ro

“[Jidha] bbʉ ná kazz-da kʉ bbo rø ná kazz, ri kʉ Yova dzá kazz-da.”​—WIM. 8:6.

DYI 131 “Kile Chenye Mungu Ameunganisha”

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1. Biblia ká tu bbʉbbʉ jidha nanga ngbaribbai?

 JIDHA bbʉ ná “kazz-da kʉ bbo rø ná kazz, ri kʉ Yova dzá kazz-da. Køkø ná dda nzá ka ndi dhe jidha ro ri, bbobbo dda ma nzá ddi ka ndi rá ri na ri.” b (Wim. 8:6, 7) Føri kʉ bblo pli le tu bbʉbbʉ jidha nanga ri! Fø lo nǎ kʉ kpakpa ka ndi li ndoa chi ná ndrŭ ná i lo: Ri ka ndi kaka ni jini bbo ni kana.

2. Dza dhi ndrŭ dho ká ringani ndima njí ngbá lo ndiro nzɨ ndima dhó jidha djø ró?

2 Ringani dza dhi ndrŭ njí kpakpanga ndiro ndima dhǒ kpakpa kʉ ná jidha ndima kana ndima dhó maisha krʉ nǎ d’e. Loroji na, kazz ka ndi rø njati le di kali li ri na ró dhé. Njati le njiri fø nzá ró kazz ka ndi dhedhe. Føri bbai, dza dhi ndrŭ kana jidha ka ndi é kpakpa njati kpa di ndima kana kau li kpakpa ró. Ro, nja saa na dza dhi ndrŭ ka ndima mbu ndima djø kana jidha djø nari bbai. Føri ka ndi é mbø dhi kpakpalo ma, afya dhi kpakpalo ma inga nzø ngudha dhi kpakpalo ma na tso ró kpa hwini ná saa na. Føri dho, rie b’lo ni chi ndoa ri ró, ni ká ka ni b’o “Yova dhó kazz-da ronga” rø ndi rø ro ngbaribbai nidhó ndoa kana? I lo nǎ, ko si loti gbo kʉ ná chu djo ndiro ni liri ni kana kau é kpakpa ndirigoti ni é hwè na nidhó ndoa kana d’e. c

ANIDI NI KANA KAU LI KPAKPA YOVA NA

Yosefu ma, Maria ma na bbai, kpetsi ke ma, isɨle ma na dho ringani ndima kana kau é kpakpa Yova na (Anja paragrafu 3)

3. Kpakpa dza dhi ndrŭ ma kana kau kʉ Yova na nari ká adi rili kpa kana jidha é kpakpa ngbaribbai? (Muhubiri 4:12) (Anja ji maddi.)

3 Ndiro “Yova dhó kazz-da” é rø ndi rø ro d’e, kpetsi ke ma, isɨle ma na dho ringani ndima li ndima kana kau kpakpa Yova na. Kpa kana kau kʉ kpakpa Yova na nari ká ka ndi kó kpadhó ndoa tsotso ngbaribbai? Dza dhi ndrŭ di ndima kana kau kʉ kpakpa ndima dhi ra nǎ Baba na nari nja mana na ngbà ró, kpa ka ndima é tayari ndima njinjí kedhó shauri na, ná føri ka ndi kó kpa tsotso kpa pʉ ndima kana jidha ka ndi djø ná lo ndirigoti kpa sisi ri djolu. (Azø Muhubiri 4:12.) Godhé, kpakpa kana kau kʉ Yova na ná ndrŭ adi kpakpanga nji ndima dyø kedhó sifa, føri i kʉ bblo le kʉ nari ma, ngatsovedha ma, ndrŭ zø le nji nari ma na. (Efe. 4:32–5:1) Dza dhi ndrŭ di fø sifa dhǒ ndima kana ró, ri ka ndi é sʉsʉ kpa kana jidha dhidhi. B’lo nji cho 25 ndoa kana ná ddikpa le-ve Lena pori, “Kiroho dhi ke dho le jidha ma, heshima ma na dho nari e sʉsʉ.”

4. Ká addudho Yova vʉngʉe Yosefu ma, Maria ma na ndima é Masiya dzá gø dhi ndrŭ?

4 Anja Biblia nǎ ddikpa loroji. Ringʉngani Yova vʉ Masiya dzá gø dhi ndrŭ ná saa na, ke vʉngʉe Yosefu ma, Maria ma na Daudi nǎ bí kʉ ná gø kana ro. Ká addudho? Fø ndrŭ krʉ kana nga ngʉe chøchø Yova na ndirigoti Yova chungʉeri chu nari kʉ kpa ka ndima lie ndi anziro ndima dhó ndoa kana. Ndoa chi ná ndrŭ, ni ká ka ni ba ngbá somo Yosefu ma, Maria ma na dhó loroji nǎ ro?

5. Dza bai ká ka ndima ba ngbá somo Yosefu dhó loroji nǎ ro?

5 Yosefu ngʉe tayari ndi njinjí Yova dhó chutsoddadha na ndirigoti føri lingʉeri ke é bblo pli kʉ ná dza ba. Chøchø gbo kʉ ná lo kana, ke bangʉe lojadha Mungu dhó ro ndidhó familia djo. Fø lo krʉ kana ke ngʉe tayari ndi rrnga nì mai føri ngʉe kpakpa ke dho ro. (Mt. 1:20, 24; 2:13-15, 19-21) Mungu dhó chutsoddadha ndi dyø nari chulu, Yosefu b’ongʉe Maria ronga ndirigoti ke kongʉe le tsotso ko. Addinga ngbá ngatsi ma Yosefu ngʉ adi nji ná lo ka ndi lieri Maria dhǒ jidha ndirigoti heshima ke dho nari djo! Dza bai, ni ka ni dyø Yosefu dhó loroji Biblia ró dyʉ ndi ná shauri ni ne ni b’o na nidhó familia ronga nari chulu. d Fø shauri na ni njínji nari uri ni ø nidhó lo thika ro ma ró, føri na ni jidha dhǒ nibbá le dho ndirigoti føri rili nidhó ndoa é kpakpa. Vanuatu nǎ di ná b’lo nji cho 20 ndoa kana ná ddikpa le-ve pori ɨ: “Mabbá ke di Yova dhó chutsoddadha ne ndirigoti ndi njínji ri na ró, ma adi heshima gʉ bbʉ bbo ke dho. Ma adi ma mbu ngoi na ndirigoti ma adi ma thí lili ke vʉ nanga ná lo djo.”

6. Isɨ ndrŭ ká ka ndima ba ngbá somo Maria dhó loroji nǎ ro?

6 Maria ma kana kau ngʉe kpakpa Yova na; ledhó udha nzá dyʉngʉe ndi Yosefu dhó udha ró ri. Le chungʉe maandiko bblo pli. (Anja Luka 1:46 dhi nyongeza.) Føri kina, le ngʉ adi saa ba ndi ddinga ndi chu ná lo djo. (Lu. 2:19, 51) Bbʉbbʉ dhé, Maria ma kana kau ngʉe chøchø Yova na nari lingʉeri le é bblo pli kʉ ná isɨle. Njʉ bí kʉ ná isɨ ndrŭ adi kpakpanga nji ndima dyø Maria. Loroji na, Emiko ró dho kʉ ná ddikpa le-ve pori ɨ: “Nzá ma d’engʉe ndoa chi go ro, ma ngʉ adi madhó kiroho nǎ lo njidha dhi programu kpe ma maro. Ro, ndoa ma chingʉe nari goti, ma rangʉe ri utso d’i nari kʉ mabbá ke ngʉ adi sala nji ko dho ndirigoti ke ngʉ adi ibada ya familia ongoza ko dho nari dho, madhó udha dyʉngʉe ndi ke ngʉ adi nji ko dho ná lo ró. Ma rangʉe rinja nari kʉ, ma nganga dho ma ringani ddi ma li ma kana kau kpakpa Yova na. Føri dho, kpadjo ma adi saa ba ma di madzá Mungu na sala ma nji nari ma, Maandiko ma zø ndirigoti ri djo ma ngaddi nari ma na chulu.” (Gal. 6:5) Isɨ ndrŭ, ni di saa ba ni li ni kana kau kpakpa Yova na ró nibbá kpa ka ndima bbʉ heshima ni dho ndirigoti kpa ka ndima ji ni bbo.​—Mez. 31:30.

7. Dza dhi ndrŭ ká ka ndima ba ngbá somo Maria ma, Yosefu ma na dhó loroji nǎ ro ddinga le Mungu má nari djo?

7 Yosefu ma, Maria ma na maddi ngʉ adi njínji ddinga ndiro ndima li ndima kana kau kpakpa Yova na d’e. Kpa chungʉe Yova dho le njínji ddinga familia nǎ nari dhi faida chu. (Lu. 2:22-24, 41; 4:16) Nja saa na fø lo le nji nari ka ndi é kpakpa rie bí nzø kʉ familia nǎ ró, ro fø le rinji nari i nzá ka ndi gʉ nga ri. Føri kʉ bblo pli kʉ ná loroji dza dhi ndrŭ dho njʉ! Yosefu ma, Maria ma na bbai, njati nidhó nzø é bí ró, ri ka ndi é kpakpa ni si njudha dhi ngana inga ni ba saa ibada ya familia dho. Njaro ri ka ndi si kpakpa maddi dza dhi ndrŭ dho ndima ba saa ndima né Biblia nǎ lonanga inga ndima njí sala ddinga. Ro, anonga nari kʉ ni di madha bbʉ Yova dho ddinga ná saa na, ni kana nga ka ndi ngʉ chøchø ke na ndirigoti ni ka ni jini bbo ni kana. Føri dho, Yova dho le madha bbʉ nari anili anziro.

8. Kpakpalo na bani ná dza dhi ndrŭ ká ka ndima njiri ngbǎ ndiro ndima ba faida bbo ibada ya familia nǎ ro d’e?

8 Ni ká ka ni njiri ngbǎ rie kpakpalo na ni bani nidhó ndoa kana ri ró? Njaro ddinga le le tso nju ibada ya familia dho nari nzá ka ndi tho ni nyǒ ri. Njati rie fø ró, aninga lo tso ddikpa sese kʉ ná lo ró ro ndirigoti ngbà ka ndi tho ni nyǒ ná lo ró ro, ngbà ka ndi liri ni krʉ tilo ná lo ró ro. Føri ka ndi liri ni jini bbo ni kana ndirigoti ni bbʉ madha Yova dho ddinga.

ANIDI SAA BA NI DI DDINGA

9. Ká addudho ringani kpetsi ke ma, isɨle ma na di saa ba ndima di ddinga?

9 Dza dhi ndrŭ, ni ka ni liri ni kana jidha é kpakpa ddinga ni saa ba ni di nari chulu. Fø ni rinji nari ka ndi liri ni chu ngbaribbai ma ni lai ndi mbu nari ma, kedhó ngaddidha ma na. (Mwa. 2:24) Anja Lilia ma, Ruslan ma na d’ingʉe utso ndoa ndima chi nari goti tsé ná lo, ná nga djó ro cho da 15 djolu b’lo. Le pori: “Ko rangʉe ri utso d’i nari kʉ, ko nzɨ ngʉ adi saa ro ba nja ko di ddinga anziro ko ngʉ riddi nari bbai ri. Krʉ ddo ró, ko ngʉ adi kimwili nǎ njí ma, abba njí ma, kodhó nzø ronga b’odha dhi njí ma na dhé nji. Ko rangʉe ri utso d’i njati ko di saa ba nzá ko ro di ddinga ró, ko kana nga ro nga ka ndi é chøchø ri.”

10. Dza dhi ndrŭ ká ka ndima njinjí ngbaribbai Waefeso 5:15, 16 nǎ kʉ ná kanuni na?

10 Dza dhi ndrŭ dho ká ringani ndima njiri ngbǎ ndiro ndima di saa ba ndima di ddinga d’e? Ni ka ni kperi ni ba saa ni di ddinga. (Azø Waefeso 5:15, 16.) Nigeria nǎ di ná le-djo Uzondu pori: “Madhó njí dhi programu ma kpe ná saa na, ma adi mabbá le ma na ko si di ddinga ná saa ma kpe ddi ndirigoti fø saa ma adi li anziro.” (Flp. 1:10) Anja Moldova nǎ kʉ ná ddikpa mwangalizi bbá le Anastasia dhó loroji, bblo pli ndi adi njínji ndidhó saa na ro. Le pori: “Ma adi ddiro ma ka ma njí ná ritsi nji go mabbá ke ndidhó njí nji ná saa na. Føri adi rili luti ko ba saa ko di ddinga.” Nde, ni ká ka ni njiri ngbǎ njati nidhó programu di rili nzɨ ni ba saa ni di ddinga ró?

Dza dhi ndrŭ ká ka ndima njí ngbá njí ro mai ddinga? (Anja paragrafu 11-12)

11. Akila ma, Prisila ma na ká ngʉ adi ngbá njí nji ddinga?

11 Dza dhi ndrŭ ka ndima ba somo Akila ma, Prisila ma na dhó loroji nǎ ro, bbo karne ya kwanza nǎ Wakristo jingʉe ndima ro. (Ro. 16:3, 4) Nzá mai Biblia tilo bbo fø ndrŭ dhó ndoa djo ro, ri d’rari nari kʉ kpa ngʉ adi njínji, lod’ra ndirigoti nja ndrŭ tsotso kó ddinga. (Mdo. 18:2, 3, 24-26) Føri dho Akila ma, Prisila ma na djo Biblia tilo ná nga krʉ lu ri tilo kpa djo ddinga.

12. Dza dhi ndrŭ dho ká ringani ndima njiri ngbǎ ndiro ndima di saa ba ndima di ddinga d’e? (Anja ji maddi.)

12 Dza dhi ndrŭ ká ka ndima dyø Akila ma, Prisila ma na dhó loroji ngbaribbai? Addinga nibbá le inga nibbá ke ma na ringani ni njí ná bí kʉ ná njí djo. Ni ká ka ni jiri ngbà ni njínji ddinga ddiro ni njie ri nari rɨngana? Loroji na, Akila ma, Prisila ma na ngʉ adi lod’ra ddinga. Ni ká adi rikpe ni njiri fø bí ina nì? Godhé Akila ma, Prisila ma na ngʉ adi njínji ddinga. Njaro nibbá le ma na nzɨ ni adi ddikpa njí nji ri, ro ni ká ka ni njí adzá njí ddinga ngbà? (Muh. 4:9) Njati ni di ni tsotso kó ko ni kana nja njí na ró, ni ka ni mbu ni ddikpa ekipe bbai ndirigoti ni ka ni ba ddinga ni loti ná saa maddi. Robert ma, Linda ma na chi ndoa nari goti cho da 50 djolu b’lo. Ke pori: “Bbʉbbʉ dhé, ko nzɨ adi saa ro ba bbo ndiro ko di ddinga ko ronga ko chʉ ro ri. Ro, no ma ʉ ná saa na le di ri ronga njʉnjʉ inga bbai djó nga ma tsu ná saa na, le di muchafu tso gbá ma una ró, ma nanga adi jini bbo. Ddinga ko njínji nari adi rili ko tso gbani ddi. Kodhó jidha adi dhidhi.”

13. Ndiro ndima tso gbani bbʉbbʉ ddi d’e, ká ringani dza dhi ndrŭ njí ngbá lo?

13 Anonga nari kʉ, ddinga dza dhi ndrŭ di nari na mana nga kʉ kpa tso gbani ddi dhé ri. Brézil nǎ ddikpa isɨle pori ɨ: “I ddo ró ko ró njí e bbo nari dho, ko adi riddi nari kʉ ddikpa dza nǎ ko di ná føri kʉ ngbà ko tso gbani ddi ri. Ma rangʉe ri utso d’i nari kʉ ringani ko njí nja lo ki maddi ddinga ko di nari kina. Godhé ringʉngani ma li ma thí bbo mabbá ke dhó lo ji ná lo djo.” Anja ngbaribbai ma Bruno ma, ndibbá le Tays ma na adi ndima thí li ndima djo nari. Ke pori: “Ko ba saa ro ko di ddinga ró, ko adi kodhó telefone li da ko kuso ro ndirigoti ko adi hwè ba ddinga ko di nari nǎ ro.”

14. Dza dhi ndrŭ ká ka ndima njí addu njati rie nzɨ ddinga ndima di nari adi ndima nyǒ tho ró?

14 Nde, ri ká ka ndi é ngbǎ rie nzá ni jirie ddinga ni di ni lai na nari ri ró? Njaro ni nyǒ adi tho ná lo kʉ njonjo inga ni nji ná lo adi kani ka ni lai lu. Nde, ni ká ka ni njiri ngbǎ? Addinga anziro ko tielo djo ná kazz dhi loroji djo di. Kazz ro nzɨ adi rø bbo go ndi kani ró ri. Ri adi ngani ni di bbobbo kali li ri na. Føri bbai, ni ká ka ni di saa ro ba sese krʉ ddo ró ma nzá ndiro ni di ddinga d’e? Aninji ngbà ka ndi tho ni krʉ nyǒ ná lo, nga ka ka ndi kani ni lai lu ná lo ri. (Yak. 3:18) Aninga lo tso ddikpa sese lo ró ro, føro ni kana jidha ki ka ndi dhi vi.

ANIDI HESHIMA BBɄ NI KANA

15. Ri ká ngani dza dhi ndrŭ di heshima bbʉ ndima kana addudho ndiro kpadhó jidha é kpakpa d’e?

15 Heshima kʉ bbo na mana kʉ ná ritsi ndoa kana. Ri kʉ ddiddi bblo adi rili kazz rø ná hewa (oxygène) bbai. Ngadhi hewa ro, kazz ka ndi dhé tse. Føri bbai ngadhi heshima ro, dza dhi ndrŭ dhó jidha ka ndi djø lele. Føri rɨngana nì kpakpanga nji ndima bbʉ heshima ndima kana ná dza dhi ndrŭ adi rili ndima dhó jidha é kpakpa. Anonga nari kʉ, ri nga kʉ ni i ka ni di riddi ni heshima bbʉ ni lai ndoa dhi le dho ri, ro ringani ni lai i di rinja ni heshima bbʉ nì ndi dho. Penny ma, Aret ma na chi ndoa nari goti cho da 25 djolu b’lo. Le pori: “Ko adi heshima bbʉ ko kana nari dho, kodhó dza nǎ ko e jidha na bbo. Ko adi loti nga nǎ do ro ko kana dhonalo ko krʉ adi heshima bbʉ nja ke dhó nganjadha dho.” Føri dho, ni ká ka ni njiri ngbǎ ndiro ni lai mbu ndi nì dho ni heshima bbʉ nari bbai d’e? Anja Abrahamu ma, Sara ma na dhó loroji.

Mukristo kʉ ná dza ba dho ringani ndi dhǒ heshima ngbaribbai ma ndibbá le ndi mbu nari dho li ndi li ndi dyu ro ndi le rr nari chulu (Anja paragrafu 16)

16. Dza bai ká ka ndima ba ngbá somo Abrahamu dhó loroji nǎ ro? (1 Petro 3:7) (Anja ji maddi.)

16 Abrahamu ngʉ adi heshima bbʉ Sara dho. Ke ngʉ adi Sara dhó ngaddidha rrrr ndirigoti ke ngʉ adi heshima bbʉ ngbaribbai ma le ndi mbu nari dho. Ddikpa saa na, Sara thí ngʉe njedha na ndirigoti le d’rangʉe ngbaribbai ma ndi ndi mbu nari Abrahamu dho ngbà mai le njangʉe ke che ndi ngʉ bani na ná kpakpalo dho ro. Nde, Abrahamu nanga ká kangʉeni ka le djo fø lo dho? Nzá. Ke chungʉeri nari kʉ, Sara ngʉe nì ndi djødjø ná isɨle ndirigoti nì ndi tso gba ndidhó ngaddidha na ná le. Abrahamu rrngʉe le rr ndirigoti ke mbungʉeri ndi si fø kpakpalo si. (Mwa. 16:5, 6) Ko ká ba ngbá somo? Dza bai, ni kʉ bbonga na ni vʉ lonanga nidhó familia dho. (1 Ko. 11:3) Ro, jidha na ni ka ni neri ni chu nidhi isɨ ndrŭ dhó nganjadha i vi lonanga ni vʉ nari njí, bbo pli rie ndrŭ ronga fø lo ka ndi lø ri ró. (1 Ko. 13:4, 5) Nja saa na, nibbá le ka ndi é njedha na ndirigoti le ka ndi jiri ndi d’ra ngbaribbai ma ndi ndi mbu nari ni dho. Nde, ni ká adi heshima bbʉ le dho nì ledhó lo ni rr li ni li ni dyu ro nari chulu? (Azø 1 Petro 3:7.) Angela ma, Dmitry ma na chi ndoa nari goti cho da chøchø 30 b’lo. Le d’ra ngbaribbai ma ndibbá ke adi heshima bbʉ ndi dho nari. Le pori: “Bí ina Dmitry e tayari ndi rr ma po ná lo rie ka ma lo kani ma lu inga lo ma ma ji ma ti ri ró. Ke e ngatsovedha na ma lai djo rie thø na ma ma loti ri ró.”

17. Isɨ ndrŭ ká ka ndima ba ngbá somo Sara dhó loroji nǎ ro? (1 Petro 3:5, 6)

17 Sara ngʉ adi heshima bbʉ Abrahamu dho ke vʉ nanga ná lo na ndi ndi tso gba nari chulu. (Mwa. 12:5) Ddikpa saa na, Abrahamu vʉngʉeri ndi kó nzá ndima pɨngʉe pɨ ná lʉ. Ke pongʉeri Sara bbá ndi e nji ná njí bbá ndiro le thɨ bbo pli kʉ ná mukati ndima ró lʉ dho d’e. (Mwa. 18:6) Sara njingʉe føri lele ndirigoti le gbangʉe ndi tso thei Abrahamu nzingʉe ndi tsó ná lo na. Isɨ ndrŭ, ni ka ni dyø Sara dhó loroji nibbá kpa vʉ nanga ná lo na ni ni tso gba nari chulu. Fø ni rinji nari na ni nidhó ndoa li kpakpa. (Azø 1 Petro 3:5, 6.) B’lo djo ko tielo ro anziro e ná paragrafu nǎ ná le-djo Dmitry d’ra ngbaribbai ma ndibbá le adi heshima bbʉ ndi dho nari. Ke pori: “Ma nanga adi jini bbo Angela kpakpanga nji ndi gba ndi tso ma vʉ nanga ná lo na nari dho njati rie nzá ma ri tso nju ledhó nganjadha na ri ró. Ma vʉ nanga ná lo rá bblo matokeo bbʉ nzá ma ró, le nzɨ adi ma nja che føri djó ri.” Nì heshima bbʉ ni dho ná le ni ji nari ro nga e kpakpa ri!

18. Kpakpa dza dhi ndrŭ ndima dhó jidha ronga b’o nari nǎ ro ká kpa adi faida ba ngbaribbai?

18 Njʉ Shetani adi riji nzɨ Wakristo kʉ ná dza dhi ndrŭ dho jidha ndima kana. Ke churi chu nari kʉ, njati dza dhi ndrŭ vi ndima kana jidha vi ró, nzá kpa ka ndima tøni chi Yova dho ri. Ro, bbʉbbʉ jidha ro nzá ka ndi sini ri! Føri dho, anibbari nidhó ndoa kana ni dhǒ ná jidha é Wimbo wa Sulemani nǎ le tu nanga ná ri bbai. Anili Yova anziro nidhó ndoa kana, anidi saa ba ni di ddinga ndirigoti anidi heshima bbʉ ni kana ngbaribbai ma ni ni mbu nari dho ndirigoti nidhó loji ná lo dho. Ni njiri fø ngbà ró, nidhó ndoa si madha bbʉ bbʉbbʉ jidha tso nga ná ke Yova dho ndirigoti bbo rø ná kazz bbai nidhó jidha si rø theinga dho.

DYI 132 Sasa tunakuwa mwili Mumoja

a Ndoa kʉ Yova bbʉ ndrŭ dho ná kado, ri adi rili kpetsi ke ma, ndibbá le na dhǒ kpakpa kʉ ná jidha ndima kana. Nì mai ri kʉ føro, nja saa na fø jidha ka ndi djødjø. Njati rie b’lo ni chi ndoa ri ró, i lo si ni tsotso ko ni ra anzi ni lai ni ji nari na ndirigoti ni é hwè na nidhó ndoa kana.

b Bbʉbbʉ jidha ro nzɨ adi sini ri ndirigoti ri e ngatsovedha na, ná føri le nzi “Yova dhó kazz-da” dhonalo Yova i kʉ fø di ná jidha tso nga ná ke.

c Njati ni lai ndoa dhi ke inga le é nga ma Yova dzá Dimu ró, fø lo ka ndi kó ni tsotso ngbà dhé ndiro ni kana kau é kpakpa d’e.​—1 Ko. 7:12-14; 1 Pe. 3:1, 2.

d Loroji na, anja bbo na mana kʉ ná shauri i djǒ ripo ná lo nǎ “Musaada kwa Familia,” ri ni ka ni ba jw.org djó ndirigoti JW Library djó®.