Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 40

“Bí kʉ ná ndrŭ le mba chølo dhi ngana nari”

“Bí kʉ ná ndrŭ le mba chølo dhi ngana nari”

“Chølo dhi ngana bí kʉ ná ndrŭ mba ná ndrŭ si [ndrindri] dyødyø bbai theinga dho.”​—DA. 12:3.

DYI 151 Ke ka si kpa nzi

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO *

1. Cho elfu ddi (1000) kana ká ngbá bbo hwè dhi lo si kʉ njini?

 NDRŬ ga ná ritso si ngani dz’ djo Yesu si pinyo cho elfu ddi (1000) kana ná saa na, ná føri sie bblo pli kʉ ná ddo! Che ró ndrŭ cheni ná ndrŭ krʉ kʉ ù na bbo ndima nja ndima dhi ji ndima ji ná ndrŭ si ga nari. Yova maddi jiri fø. (Yob. 14:15) Ndrŭ dhi ji ndrŭ ji ná ndrŭ ve di ga ná saa na, ndrŭ ka si hwè nji bbo dz’ djolu gble. Anziro e ná lo nǎ ko chueri nari bbai, shinga dhi buku nǎ le ndingʉe ró dho ná “chølo dhi ndrŭ,” si ga ndima ba “shinga dhi gadha” d’e. (Mdo. 24:15; Yoh. 5:29) Njaro ko ró ji ko ji ná bí kʉ ná ndrŭ le si ga Armagedoni da nari goti tse. * Føri goti nzá bangʉe pendeleo ndima chu lo Yova djo inga ndima njinjí ke dho chi ndima tøni ro ndima dhó dhé njí ná “nga kʉ chølo dhi ri ná ndrŭ” le si ga “lod’idha dhi gadha dho.”

2-3. (a) Isaya 11:9, 10 ridho nari bbai, ndrŭ dhó historia nǎ ká ngbá bbo pli kʉ ná longaddidha dhi njí si ngaba? (b) I lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?

2 Ga si ga ná ndrŭ krʉ dho ri si ngani le ddi longa ndima dho. (Isa. 26:9; 61:11) Føri dho, bbo pli kʉ ná longaddidha dhi programu si ngaba ndrŭ dhó historia nǎ. (Azø Isaya 11:9, 10.) Ká addudho? Dhonalo ya kwanza, nga kʉ chølo dhi ri ná gaga ná ndrŭ dhó lo si riu, ndima chu lo Yesu djo, kedhó Pidhinga kpe ná lo djo, le ødha dhi be djo, Yova ró dho dzá faida djo ndirigoti addudho ma ringani ke ddiro dhé nyó pi nari djo. Chølo dhi ga si ga ná ndrŭ dho maddi ri si ngani ndima chu lo ngbaribbai ma Yova ngʉ adi dz’ djo ndi kpe ná lo d’ra dzodzo ndidzá ndrŭ dho nari djo. Chi tøngʉeni ná fø kpa kana nja kpa chengʉeni nzá le d’e Biblia ndidha tso dya ro. Chølo dhi ndrŭ ma, nga kʉ chølo dhi ri ná ndrŭ ma na krʉ dho ri si ngani ndima chu lo bbo Yova djo.

3 I lo nǎ ko si loti i ngadhudha djo: Longaddidha dhi bbo pli kʉ ná fø njí ká le si nji ngbaribbai? Nde, ngbaribbai ma ndrŭ lø fø njí tso nari ká si ndrŭ ró dho ká ka ndi má ma shinga dhi buku na inga nzá ma nari ronga lø ngbaribbai? Fø ngadhudha goti kʉ mana na bbo ko dho njʉ. Ko si rinja nari bbai, Danieli dzá buku ndirigoti Ufunuo dzá buku nǎ bbo thonga ná nja unabi si ko tsotso ko ko famu b’lo ndrŭ ga nari goti si njini ná lo bblo pli d’e. Ya kwanza akonja Danieli 12:1, 2 nǎ le d’rangʉe ná bblo pli kʉ ná unabi.

“DZ’ HØ NǍ NGɄ DDO NÁ NDRŬ . . . SI DANI DA”

4-5. Danieli 12:1 ká po ngbá lo ngatso d’ø ná saa djo?

4 Azø Danieli 12:1. Danieli dzá buku d’ra ngbaribbai ma, bbo si hwè bbʉ ná fø lo si njini utaratibu na ngatso d’ø ná saa na nari. Loroji na, Danieli 12:1 pori Yesu Kristo, Mikaeli le ndi nzǐ ro “tøni [Mungu] dzá ndrŭ dhi lo dho.” Fø unabi ró sehemu ngangʉe ndi njini nari tso 1914 na Yesu le lingʉe Mungu dhó ra nǎ Pidhinga nǎ Pi ná saa na.

5 Nì mai ri kʉ føro, Danieli pongʉeri ki nari kʉ, Yesu ka si “tøni” “nzá d’erie nga ro ba ndrŭ tsɨ tso ngangʉeni ná nga djó ro kpø fø saa djo ná nzadha” dhi saa na. Fø “nzadha dhi saa” le nzǐ Matayo 24:21 nǎ “bbo mbudha.” Yesu si kʉ tøni Mungu dzá ndrŭ dhi lo dho, nzadha dhi saa dzá mwisho na ná føri kʉ Armagedoni dhi saa. Ufunuo dzá buku nzǐ fø ndrŭ “birobiro kʉ ná ndrŭ bbo mbudha nǎ ro ndima si ro.”​—Ufu. 7:9, 14.

6. B’lo birobiro kʉ ná ndrŭ da bbo mbudha lu nari goti ká ngbá lo si kʉ ngaba? Aturinga. (Anja nja lo ki “Kodhó lo adi zø ná kpa dhu ná lo” nǎ dz’ djó gadha djo.)

6 Azø Danieli 12:2. B’lo birobiro kʉ ná ndrŭ da fø nzadha lu nari goti ká ngbá lo si ngaba? Anziro ko ngʉ riddi Danieli 12:2 loti ra nǎ si ra ná ndrŭ dhó gadha djo inga 1918 nǎ wapinzani tøngʉe lod’radha dhi njí tso nari goti njingʉeni ná maendeleo djo. Ro kpadjo ko ra ri famu nari kʉ, iga le loti ø dz’ djó si ngaba ná gadha djo. * Fø ká ko ripo addudho? “Dz’ hø” le po ná fø lo bani Yobu 17:16 nǎ maddi, fø lo na mana kʉ “kabuli.” Dz’ hø na mana kʉ ddiddi kabuli na nari dho Danieli 12:2 loti djo nari kʉ, nga sini nari goti, ndirigoti Armagedoni dhi vita da nari goti si ngaba ná gadha nganga.

7. (a) Nja ndrŭ si ga “cho ro nŭnŭ shinga” badha dho føri na mana ká kʉ addu? (b) Ká addudho føri kʉ “bblo kʉ ná gadha”?

7 Danieli 12:2 pori, nja ndrŭ si ga “cho ro nŭnŭ shinga” badha dho ná fø lo na mana ká kʉ addu? Fø lo na mana kʉ, ndrŭ si ga ná saa na, ngbà si lochu inga ngbà si ra anzi lo ndima chu Yova ma, Yesu ma na djo nari na ndirigoti ngbà rrnga kpa dho cho 1000 kana ná ndrŭ si cho ró nŭnŭ shinga ba. (Yoh. 17:3) Føri sie “bblo kʉ ná gadha” anziro le gangʉe ná ndrŭ dhó gadha djolu. (Ebr. 11:35) Ká addudho? Dhonalo fø nzá kaka ná ndrŭ ki chengʉeni vi.

8. Ká ngbaribbai nja ndrŭ si ga “dopadha ma, cho ró nŭnŭ pábedha ma na dho”?

8 Ri nga kʉ ga le ga ná ndrŭ krʉ i si riu Yova ddi longa ndima dho ri. Danieli dhó unabi pori nari kʉ, nja ndrŭ le si ga “dopadha ma, cho ro nŭnŭ pábedha ma na dho.” Fø kpa si tsatsa nari dho, kpa ró dho nzɨ le si ndi shinga dhi buku na ri ndirigoti kpa nzɨ si cho ró nŭnŭ shinga ro ma ba ddi ri. Føri rɨngana kpa si “cho ró nŭnŭ pábedha ba,” inga sadha ba. Føri dho Danieli 12:2 loti djo nari kʉ, b’lo ndrŭ ga nari goti ndrŭ ka ve nji ná lo nǎ ro sisi ná lo. * (Ufu. 20:12) Nja ndrŭ si choro nŭnŭ shinga ba, ndirigoti nja ndrŭ nzɨ si ri bari.

“BÍ KɄ NÁ NDRŬ LE MBA CHØLO DHI NGANA NARI”

9-10. Bbo mbudha goti ká ngbá lo ki si njini, ndirigoti ie ma “ká si ndrindri ddiddi ra kpa ró kadha bbai”?

9 Azø Danieli 12:3. “Nzadha dhi saa” goti, ká nja ngbá lo ki si njini? Danieli 12:2 po ná lo kina verse 3 tilo bbo mbudha goti si njini ná lo djo.

10 Ri ká kʉ ie ma “si kʉ ndrindri ra kpa ró kadha bbai ri”? Matayo 13:43 d’ra fø lo ko dho i ndi pori nari chulu: “Fø saa na chølo dhi ndrŭ si ndrindri ddiddi dyi dzá kadha bbai ndima dhi Baba dhó Pidhinga nǎ.” Iga Yesu ngʉ loti “Pidhinga ddui djo,” føri kʉ, ke djoi ché na le d’ri ná kpa, ddironga ndima si njínji ke ma na ra nǎ Pidhinga nǎ ro. (Mt. 13:38) Føri dho Danieli 12:3 loti ché na le d’ri ná kpa djo ndirigoti cho elfu ddi (1000) kana sie ná Pidhinga tsena kpa si nji ná njí djo.

Yesu Kristo ma, 144 000 kʉ ná kpa ma na si njínji ddinga cho 1000 kana, ndiro ndima ddá chutso longaddidha dhi njí dho d’e (Anja paragrafu 11)

11-12. Cho 1000 kana ká 144 000 kʉ ná kpa si ngbá njínji?

11 Nde, ché na le d’ri ná kpa ká si “bí kʉ ná ndrŭ mba chølo dhinga na ngbaribbai”? Ché na le d’ri ná kpa ma si njínji ddinga Yesu Kristo ma na ndiro ndima ddá chutso cho 1000 kana si ngaba iga dz’ djó ná longaddidha dhi programu dho d’e. 144 000 kʉ ná kpa nga sie pikpa dhé ri, ro kpa sie bbakuhani maddi. (Ufu. 1:6; 5:10; 20:6) Føri dho kpa si “ndrŭ tsɨ gødha” dhi njínji ndirigoti kpa si ndrŭ tsotso ko ndiro ndima ngʉ kaka ná ndrŭ dzodzo d’e. (Ufu. 22:1, 2; Eze. 47:12) Føri sie bbo kʉ ná hwè dhi lo ché na le d’ri ná kpa dho!

12 Chølo dhi ngana le si mba ná “bí kʉ ná” ndrŭ kana ká si ie ma? Fø ndrŭ kana sie gaga ná ndrŭ ma, Armagedoni dhi vita lu da ná ndrŭ ma, ø dz’ djó ka ndi si gøni ná nzø ma na. Cho 1000 tso si kʉ dyani ná saa na dz’ djó shi di ná ndrŭ krʉ sie ka ndima ka ro. Føri dho le si kpa ró dho ndi theinga dho bike na shinga dhi buku na, ro nga kreyo na ri.

YA MWISHO MBUDHA

13-14. Cho ró nŭnŭ di ná shinga dz’ djó kaka ná ndrŭ si ba nari njí, ká ri si ngani kpa dhǒ ngbá lo ki vi?

13 Ringani ko no nga nari kʉ, kaka ná ndrŭ le ngʉ na føri na mana nga kʉ le si cho ró nŭnŭ shinga ba théi ri. Addinga Adamu ma, Eva ma na djo. Nì mai kpa ngʉe kaka ná ndrŭ ro, ringangʉeni kpa dhǒ ndima ngarr nì Yova dho nari cho ró nŭnŭ shinga le bbʉ kpa dho nari njí. Ro njedha dhi lo kʉ, kpa nzá rrngʉe nga ke dho ri.​—Ro. 5:12.

14 Cho 1000 tso si dyani nari goti ká dz’ djó si di ná ndrŭ dhó hali sie ngbaribbai? Kpa krʉ sie b’lo ndima ngʉ kaka ná ndrŭ ro. Nde, fø kaka ná ndrŭ ká si ndima tso gba Yova dhó Pidhinga na theinga dho i nì? Nde, kpa kana nja ndrŭ ká sie Adamu ma, Eva ma na bbai, nì mai ndima ngʉe kaka ná ndrŭ ro nzá ndima tøngʉeni chi Yova dho ro? Fø ngadhudha dho ringani ndi ba jibu, nde ngbaribbai?

15-16. (a) Ndrŭ krʉ ká si chu ba ngbá saa na, nja ndima dhǒ ndima tøni chi Yova dho nari d’e? (b) Ya mwisho mbudha dhó matokeo ká sie addu?

15 Shetani le si sʉ prizo na cho 1000 dho. Fø saa na nzɨ ri si ka ke sha ndrŭ ro ri. Ro cho 1000 tso dyani nari goti, le si kʉ Shetani kloklo. Fø ro ke si kʉ rimbu ndi sha kaka ná ndrŭ. Fø mbudha dhi saa na, dz’ djó di ná kaka ná ndrŭ krʉ si chu ba ndima dhori pʉlʉpʉlʉ ndima madha bbʉ Mungu ró dho dho ndirigoti ndima ndima tso gba nì Mungu dhó Pidhinga na. (Ufu. 20:7-10) Fø saa na kila mutu si nji ná lo i si ridho ndi ró dho ká ka ndi má ma shinga dhi buku na nari.

16 Nzá dhó hesabu chuni ná ndrŭ si kʉ ridho ndima kʉ Adamu ma, Eva ma na bbai, Yova dhó Pidhinga ndima si gʉ nari chulu. Nde, fø ndrŭ ká ngbá lo si ba? Ufunuo 20:15 pori ko dho: “Nzá ró dho le bangʉe shinga dhi buku nǎ ná ndrŭ krʉ le bungʉe jʉdda dhi kazz na.” Bbʉbbʉ dhé, fø tsatsa ná ndrŭ le si sasa theinga dho. Ro kaka ná ndrŭ ró binga si dada ya mwisho bbo mbudha lu. Fø ro le si kpa ró dho ndi shinga dhi buku na theinga dho.

“YA MWISHO SAA” NA

17. Malaika ká d’rangʉeri Danieli dho kodhó i saa na ngbá lo ka ndi sie njini? (Danieli 12:4, 8-10)

17 Gosi ná saa djo si njini ná fø lo djo ko ngaddi ná føri adi ko thí ronga lø bbo! Nì mai ri kʉ føro, malaika chulu Danieli bangʉe nja bbo na mana kʉ ná lo ki maddi kodhó i saa djo, føri kʉ “ya mwisho saa.” (Azø Danieli 12:4, 8-10; 2 Ti. 3:1-5) Malaika pongʉeri Danieli dho ɨ: “Bbʉbbʉ lochudha sie bbo.” Bʉbbʉ dhé, kedhó buku nǎ unabi dhi lo Mungu dzá ndrŭ i ka ndima famue bblo pli. Malaika d’ringʉe ri ki nari kʉ, fø saa na “chelo dhi ndrŭ [si] chelo nji, ndirigoti chelo dhi ndrŭ kana ddikpa le ma nzɨ ddi [si] lo ro famu ri.”

18. Chelo dhi ndrŭ ká ngbá lo si ba karrnga goti?

18 Njʉ ri ka ndi njani nzɨ chelo dhi ndrŭ malipizi ro ba ndima nji ná chelo djó nari bbai. (Mal. 3:14, 15) Ro, karrnga goti Yesu si lod’i ndrr (mbuzi) bbai kʉ ná ndrŭ djo ndirigoti ke si kpa kana nga ndo chembø bbai kʉ ná ndrŭ ró ro. (Mt. 25:31-33) Chelo dhi fø ndrŭ ro nzɨ si gø bbo mbudha dhi saa na ri, kpa nzɨ le si ga nja ndima di ø dz’ djó d’e ri. Kpa ró dho nga sie Malaki 3:16 nǎ le tilo djo ná “lo nganodha dhi buku” nǎ maddi ri.

19. Kpadjo ká ringani ko njí addu ndirigoti addudho? (Malaki 3:16-18)

19 Kpadjo i kʉ ringani ko dhori ko nga kʉ chelo dhi ndrŭ kana ri ná saa. (Azø Malaki 3:16-18.) Yova “bbo na mana kʉ ná mali” bbai ndi nja ná ndrŭ tso gbá. Bbʉbbʉ dhé, ko jiri ko é fø ndrŭ kana.

Danieli ma, ko ró ji ko ji ná ndrŭ ma, bí kʉ ná nja ndrŭ ma na si “dani” nja ndima ba ndima rɨnga ø dz’ djó nari ko nja nari si hwè bbʉ ko dho bbo! (Anja paragrafu 20)

20. Danieli dho ká le njingʉe ngbá tsodha ya mwisho, ndirigoti ká addudho ni fø tsodha si njini nari b’o bbo ù na?

20 Bbʉbbʉ dhé, ko di bbo na mana kʉ ná saa na. Ro karrnga goti bbo ka ndi ké le nanga ná lo si kʉ njini. Sese saa goti ko si chelo dhi ndrŭ le sa nari nja. Føri goti ko si Danieli dho Yova njingʉe ná i tsodha njini nari nja: “Ni si kʉ dani nja ni ba ni rɨnga d’e, ddo dzá mwisho na.” (Da. 12:13) Ni ká jiri ni si Danieli ma, ni dzá ji ni ji ná ndrŭ ma na ki si “dani” ná dyínga nja ddi? Njati ddio ró, anji krʉ kʉ ná kpakpanga ndiro ni tøni chi d’e, føro ni ka ni uri u nari kʉ, ni ró dho si ma ma Yova dhó shinga dhi buku na.

DYI 80 “Uonje na Uone Vile Yehova ni Mwema”

^ I lo si ko famurie ná lo thika thɨthɨ Danieli 12:2, 3 nǎ le tirie lo djo ná longaddidha dhi bbo kʉ ná programu djo. Ko si fø njí ká le si nji ngbá saa na ndirigoti ri ka ie ma si nji nari nja. Føri goti ko si ngbaribbai ma, longaddidha dhi fø programu si dz’ djó si di ná ndrŭ tayarisha nari nja, cho elfu ddi (1000) kana Yesu si pinyo nari goti si ngaba ná ya mwisho mbudha dho.

^ Njaro gadha tso si kʉ ngani chi tøngʉeni ngatso d’ø ná saa na ná ndrŭ djó ro, føri goti kpa njí chengʉeni ná ndrŭ si ga ndima dhó kizazi ró. Njati rie fø ri sie ri ró, føri si rili kila kizazi kó bblo ndima chungʉe ná ndrŭ. Rie ngbǎ ma ri sie ri ró, Biblia pori nari kʉ, ra nǎ ra ná kpa adi ga “utaratibu na,” føri dho ko uri u nari kʉ, dz’ djo si ga ná ndrŭ maddi si ga utaratibu na.​—1 Ko. 14:33; 15:23.

^ I ri kʉ buku Sikiliza Unabii wa Danieli! sura 17 ndirigoti, Bí 7 ddo 1, 1987 nǎ Dzamu dhi Munara nǎ paje 21-25 nǎ ko famungʉe ná lo, thika le ø na ná longatudha.

^ Føri ró ro njonjo Matendo 24:15 nǎ le ripo, “chølo dhi ndrŭ” ndirigoti “nga kʉ chølo dhi ri ná ndrŭ” ndirigoti Yohana 5:29 nǎ le ripo, “bblo lo njingʉe ná ndrŭ” ndirigoti “chelo njingʉe ná ndrŭ” ná føri kʉ, gaga ná ndrŭ njingʉe ndima dhe nari njí ná lo djo le loti ri.