Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 6

“Isɨle Djǒkpa kʉ Kpetsike”

“Isɨle Djǒkpa kʉ Kpetsike”

“Isɨle djǒkpa kʉ kpetsike.”​—1 KO. 11:3.

DYI 13 Kristo, Kielelezo Chetu

RI NǍ LE SI CHU NALO *

1. Njati rie ndoa le chi na ná ke le vʉri ró, ndoa ji ndi chi ná le dho ká ringani ndi dhú ngba lo ndi tsó?

YESU KRISTO kʉ Wakristo krʉ djó bbonga, ka ndi ka ro. Ro Mukristo kʉ ná isɨle chí ndoa ró, fø le kʉ nzá kaka ná kpetsike dhó bbonga tsena. Nja saa na føri ka ndie kpakpa. Føri dho isɨle di ndoa ndi ka ndi chi na ná kpetsike ne ró, le ka ndi dhuri ndi tsó: ‘Addui ká ridho i ke sie bblo kʉ ná dza ba? Ke kasi kiroho nǎ lo li anziro ni ndidhó maisha nǎ? Rie nga føro ke na ko si ndoa chi ná saa na, ká ke si chutso dda bblo ma dho kiroho nǎ?’ Bbʉbbʉ dhé, le ve dho ringani ndi dhú i lo ki maddi nditsó: ‘Madho ká ri si ngani mae ngba sifa na madhó ndoa nǎ? Ma ká kʉ ngatsovedha na ni ndirigoti ma ká adi ritsi bbʉ nrŭ dho ni? Ma kana kau ka e chøchø ni Yova na?’ (Muh. 4:9, 12) Njati isɨle vʉ lonanga bblo ndoa ndi chi nari njí ró, føri ka ndi liri le e hwè na ndidhó ndoa nǎ.

2. I lo nǎ ká ko si ngba lo chu?

2 Wakristo kʉ ná bí kʉ ná le vei adi bblo kʉ ná loroji dho, ndima bbá kpetsikpa dho ndima ngarr nari na. Ko vei fø rinji ná nrŭ ka madha dho! Ko adi hwè ba bbo chí tøni ná isɨ nrŭ ma na ko njí nji Yova dho ddinga nari dho! I lo nǎ, ko si 3 kʉ ná i logoti ba: (1) Isɨ nrŭ ká ka ndima bani ngba kpakpalo na? (2) Isɨle dho ká ringani ndi vʉri ndi rrnga ndibbá ke dho addudho? (3) Wakristo kʉ ná kpetsikpa ma, isɨ nrŭ ma na dho ká ringani ndima ba ngba somo, Yesu ma, Abigaili ma ndirigoti Maria ma na dhó loroji nǎ ro?

WAKRISTO KɄ NA ISƗ NRŬ KÁ KA NDIMA BANI NGBA KPAKPALO NA?

3. Ndoa chi ná nrŭ krʉ ká adi bani kpakpalo na addudho?

3 Ndoa kʉ Mungu bbʉ ná bblo kʉ ná kado, ro nrŭ nzá ka rie ka ri. (1 Yo. 1:8) Føri dho Mungu dzá lo ripo, ndoa chi ná kpa si bani kpakpalo na, føri le nzi “kpa ndí nǎ nzadha.” (1 Ko. 7:28) Akotilo isɨle ka ndi bani na ná kpakpalo djo.

4. Isɨle ká ka ndi rrnga ndibbá ke dho nzá nja saa na addudho?

4 Ngbaribbai ma le ngu isɨle nari i ka ndi liri le rrnga ndibbá ke dho inga nzá. Marisol pori i États-Unis nǎ ndi kʉ ro, “Ma dhingʉe ná ngana, isɨ nrŭ dho le ngʉ adi ripo nrŭ kʉ ddiddi kpetsikpa na krʉ kʉ nalo kana. Ma churi nari kʉ Yova bbʉ bbonga kpetsikpa dho ndirigoti ke jiri isɨle bbʉ heshima ndirigoti le rrnga ndibbá ke dho. Ro, ma dho rie kpakpa ma rrnga mabbá ke dho, dhonalo ma dhi ná ngana nrŭ nzɨ adi rinji fø ri.”

5. Nja kʉ ná kpetsikpa ká adi ngba che kʉ nalo ddi isɨ nrŭ djo?

5 Njaro isɨle chi ndoa na ná ke adi riddi isɨ nrŭ nga kʉ mana nari. Le ve Ivon pori i, Amérique du Sud nǎ ndi kʉ ro, “kodhó ngø nǎ, kpetsikpa adi nganyo anji ndirigoti isɨ nrŭ luti. Sinzønzø adi nyǒri ndirigoti usafi nji, ro kpetsinzø dhó lotso nzø dzá mama adi gba, nzø dhi vena ma na, ndirigoti kpetsinzø dho le adi ripo ndima kʉ ‘dza nǎ pi (wafalme).” Asia nǎ Yingling rodho kʉ ná ddikpa le pori: “Kodhó luga nǎ nrŭ adi po ná ddikpa lo na ná mana e, isɨ nrŭ dho akili kʉ nga inga nrŭ dho uwezo kʉ nga. Nrŭ dho ringani ndima njí dza nǎ krʉ kʉ ná njí, ro nrŭ dho nzá ringani ndima d’ra ndima dhó ngaddidha ndima bbá kpetsikpa dho ri.” Afødi nalo chu ná ke ndirigoti nzá chu maandiko ná ke ka ndi nza ndibbá le nza, fø ke nzɨ Yesu dhó loroji dyø ri ndirigoti ke nzɨ madha bbʉ Yova dho ri.​—Efe. 5:28, 29; 1 Pe. 3:7.

6. Isɨ nrŭ dho ká ringani ndima njiri ngba nja ndima kana kau e chøchø Yova na d’e?

6 Anziro kʉ ná lo nǎ le poeri nari bbai, Yova jiri kpetsikpa gba ndima bbá dza nǎ nrŭ dhó lotso kimwili nǎ ritsi na ndirigoti Mungu dzá lo na maddi. (1 Ti. 5:8) Ro ndoa chi ná isɨ nrŭ dho ringani ndima ba saa ndima di Mungu dzá lo zø krʉ ddoro, ndima di ngaddi fø lo djo, ndirigoti ndima di sala nji ndima thí nǎ krʉ Yova dho. Føri ka ndie kpakpa kʉ nalo. Isɨ nrŭ dhó njí kʉ bbo, føri dho nrŭ ka ndima nja fø ri kpakpa kʉ naribbai, ro ringani nrŭ njí kpakpanga. Ká addudho? Dhonalo Yova jiri ko kana njale ddiro njí kpakpanga ndima kana ngae chøchø ndi na.​—Mdo. 17:27.

7. Addui ká ka ndi liri isɨle rrnga, ndirigoti le bbʉ heshima ndibbá kpetsike dho?

7 Ko churi nari kʉ, isɨle dho ringani ndi njí kpakpanga ndi rrnga ndibbá ke dho nzá mai ke kaka ro. Føri dho, njati le famu Yova ja ndi dho nalo ndirigoti le chu addudho ma Biblia fø lo ja ndi dho nari ró, føri ka ndi liri le rrnga ndibbá ke dho ndirigoti le bbʉ heshima ke dho.

ISƗLE DHO KÁ RINGANI NDI U NDIBBÁ KE DHÓ BBONGA ADDUDHO?

8. Waefeso 5:22-24 nǎ le pori nari bbai, Mukristo kʉ ná isɨle dho ká ringani ndi rrnga ndibbá ke dho addudho?

8 Mukristo kʉ ná isɨle dho ringani ndi rrnga ndibbá ke dho, dhonalo føri kʉ Yova po le njí nalo. (Azø Waefeso 5:22-24.) Le dho ringani ndi li ndi thí ndidzá ra nǎ Baba djo, i ndi chu ri ro, Yova ji ndi ji ndirigoti ke nzá ka ndi neri le njí nga kʉ bblo nalo ri.​—Kum. 6:24; 1 Yo. 5:3.

9. Mukristo kʉ ná isɨle di ngarr ndibbá ke dhó bbonga dho nari ká ka ndi bbʉ ngba bblo lo?

9 Stani dzá i dz’ adi rili isɨ nrŭ vi Yova dhó sheria nga vi ndirigoti nzɨ nrŭ rrnga ndima bbá kpetsikpa dho. Bbʉbbʉ dhé, føri bbai lo nja ná nrŭ nzá chu kodhi jidha dhi Mungu ro ri. Yova nzá ka ndi bbʉ nga na mana kʉ ná sheria ro ndidzá sinzønzø dho ri. Ddikpa isɨle di ngarr Yova dho ndirigoti le di heshima bbʉ ndibbá kedho ró, føri ka ndi liri le bbá familia e ngoi na. (Zb. 119:165) Føri ka ndi bbʉ bblonga le bbá ke dho, le dho, ndirigoti ledzá nzø dho maddi.

10. Le ve Carol po nalo nǎro ká ko ka ko ba ngba somo?

10 Isɨle di ngarr ndibbá ke dho nzá mai ke kaka ro ró, føri na le ridho ndi ji Yova dhonalo ke i bbʉ bbonga kpetsikpa dho. Le ve Carol pori i Amérique du Sud nǎ ndi kʉ ro “Ma churi nari kʉ mabbá ke ka ndi njí kosa ngba. Ndirigoti kosa mabbá ke njí ná saa na, ma adi nji nalo i ka ndi dhori, ma kana nga kʉ chøchø Yova na inga nga. Føri dho ma adi kpakpanga nji nja ma rrnga mabbá ke dho dhonalo ma ji ma bbʉ hwè madzá ra nǎ Baba dho.”

11. Nja le njí nrŭ zø d’e kodhi vena Aneese tsotso ká ngba lo koe, ndirigoti le po nalo nǎ ro ká ko ka ko ba ngba somo?

11 Isɨle dho ri kandie kpakpa ndi rrnga ndi bbá ke dho njati le di rinja ndibbá ke nzɨ ndi dhó lotso gba ndi ji naribbai ró. Ro anja le ve Aneese po nalo fø di nalo banga ná saa. Le pori: “Ma adi kpakpanga nji nzɨ ma nanga kani tsé ro. Ma chu nari kʉ ko krʉ adi kosa nji. Ma adi rine ma nji nrŭ zø Yova adi rinji nari bbai. Njati ma nji nrŭ zø ró, føri adi rili mae ngoi na.” (Zb. 86:5) Føri bbai isɨle di ndibbá ke zø njinji ró, ri kandie dhʉdhʉ le rrnga ke dho.

BIBLIA NǍ KɄ NÁ LOROJI NǍ RO KÁ KO KA KO BA NGBA SOMO?

12. Biblia nǎ ká le tilo ie ma dhó loroji djo?

12 Bí kʉ ná nrŭ adi riddi nyenyenga na kʉ nari kʉ nga na mana kʉ na le. Ro føri nga kʉ bblo kʉ ná ngaddidha ri. Biblia nǎ le tilo nyenyenga na ngʉe ná nrŭ djo ndirigoti nga nǎ do ngʉe ná nrŭ djo. Akoba somo Yesu ma, Abigaili ma, ndirigoti Maria ma na dhó loroji nǎ ro.

13. Yesu ká ngʉe nyenyenga na Yova dho addudho? Aturinga.

13 Yesu adi ngarr Yova dho, ná føri na mana nga kʉ kedhó akili kʉ nga inga ke kʉ kpakpanga na nga ri. Yesu dhó mafundisho ngʉe dhʉdhʉ ndirigoti pʉlʉpʉlʉ, føri ridho kedhó akili ngʉe bbo. (Yoh. 7:45, 46) Yova chungʉeri Yesu dhó akili kʉ ni, føri dho ke lingʉeri ndima njí nji ddinga ke ma na ngø ndi ngʉ no ná saa na. (Mez. 8:30; Ebr. 1:2-4) Yesu ga nari goti, Yova bbʉngʉe ‘krʉ kʉ ná bbonga ke dho ra nǎ ndirigoti dz’ djó.’ (Mt. 28:18) Nimai Yesu dhó akili ngʉe bbo, ke ngʉ ribba Yova ddá chutso ndi dho. Ká addudho? Dhonalo ke jingʉe ndidzá baba ji.​—Yoh. 14:31.

14. Kpetsikpa ká ka ndima ba ngba somo (a) Yova dhó ngaddidha kʉ isɨ nrŭ djo nari nǎ ro? (b) Ndirigoti Mezali 31 nǎ kʉ nalo nǎ ro?

14 Somo kpetsikpa dho. Yova nzá pori isɨ nrŭ rrnga ndima bbá kpa dho ndi nja fø nrŭ mana na nzá nari dho ri. Føri Yova dho ná chu kʉ, ke vʉ kpetsikpa ma, isɨ nrŭ ma na krʉ ndima kasi pinyo Yesu ma na rǎ na. (Gal. 3:26-29) Yova ridho ndi li ndi thí ndidzá ngba Yesu djó, bbonga ndi bbʉ ke dho nari chulú. Føri bbai nyodyu na kʉ ná kpetsike dho maddi ringani ndi li ndi thí ndibbá le djo nja kʉ ná bbonga ndi bbʉ le dho nari chulú. Biblia tilo nyodyu na kʉ ná isɨle ka ndi njí nalo djo, lorojina, isɨle ka ndi nja abba njí djonga ma, nzagʉ njí djonga ma, ndirigoti turusa dhi lo maddi. (Azø Mezali 31:15, 16, 18.) Le nga kʉ patro dho ngarr ná nokpa bbai ri. Fønga ringana, lebbá ke ka ndi li ndi thí le djo ndirigoti ndi rr le dhó lo rr. (Azø Mezali 31:11, 26, 27.) Føri bbai kpetsike di heshima bbʉ ndibbá le dho ró, ri kandie dhʉdhʉ le rrnga ke dho.

Yesu ngʉ ngarr Yova dho nari nǎ ro ká bblo kʉ ná isɨle ka ndi ba ngba somo? (Anja paragrafu 15)

15. Isɨ nrŭ ká ka ndima ba ngba somo Yesu dhó loroji nǎ ro?

15 Somo isɨ nrŭ dho. Ngbamai Yesu njingʉe bí kʉ ná njí ro, ke nzɨ ngʉ ndi mbu che nga ndi rr Yova dho nari dho ri. (1 Ko. 15:28; Flp. 2:5, 6) Føri bbai, Yesu dhó loroji dyø ná le nzá ka ndi nja nga ndirr ndibbá ke dho nari che ri. Le nzá ka ndi kó ndibbá ke tsotso ndi jike ji nari dho dhé ri, ro ndi heshima bbʉ Yova dho ndirigoti ndi ji ke ji nari dho.

B’lo ndi cho nyŏ Daudi ma dho ndi unakpa ma na nari goti, Abigaeli rangʉe Daudi dhi ngana. Føri goti kpa na le nju na saa le kongʉeni ndi d’eti djo ndirigoti le pongʉeri ke ni nzɨ ke hwi nrŭ, dhonalo fø ri kʉ bbo che nga (Anja paragrafu 16)

16. Abigaili ká bangʉeni ngba kpakpalo na 1 Samweli 25:3, 23-28 ripo naribbai? (Anja ri chuti kʉ ná ji.)

16 Abigaili bbá ke rodho ngʉe Nabali. Ke ngʉe nzɨ ritsi bbʉ ná ke, nodha dhi ke, ndirigoti nzɨ meresi po ná ke. Nimai ri ngʉe fø ro, Abigaili nzá ka Nabali ro bba ri. Njati rie nzá Abigaili jingʉe ndidhó ndoa ri ró, le ka ndibbae Daudi ma, kedhó sødda ma na hwi Nabali hwi, ro le nzá njingʉeri føri. Fønga ringana le løngʉe mupango nja Nabali ronga b’oni b’o ndibbá dza nǎ nrŭ ma na d’e. Addinga Abigaili tingʉe lo nga ro do ndirigoti heshima na Daudi una 400 kʉ ná sødda njí nari djo. Le ungʉeri le zø Nabali nji ná kosa ndi djo. (Azø 1 Samweli 25:3, 23-28.) Daudi rangʉe ri utso d’i nari kʉ Yova bbʉ kpakpanga fø isɨle dho nja le bbʉ shauri ndi dho nzɨ ndi nji che lo ró.

17. Kpetsikpa ká ka ndima ba ngba somo Daudi ma, Abigaili ma na dhó loroji nǎ ro?

17 Somo kpetsikpa dho. Abigaili ngʉe nyodyu dhi isɨle. Daudi ngʉe nyodyu na nari dho ke rrngʉe ledhó shauri rr. Føri bbʉngʉe ná faida kʉ, ke nzá hwingʉe nrŭ ri. Føri bbai nyodyu na kʉ ná kpetsike dho ringani ndi chú ndibbá le dhó ngaddidha, lonanga ndi vʉ nari njí. Njaro isɨle dhó ngaddidha ka ndi liri kpetsike vʉ lonanga bblo.

18. Isɨ nrŭ ká ka ndima ba ngba somo Abigaili dhó loroji nǎ ro?

18 Somo isɨ nrŭ dho. Ngba ji Yova ndirigoti ni heshima bbʉ ke dho ná le ka ndi liri ndibbá dza nǎ nrŭ e bblo, rie nzá ma lebbá ke chu Yova ri ro. Le nzá ka ndi ne nzá tso nju maandiko na nalo ndiro ndi kló ndidhó ndoa nanga d’e ri. Le di heshima bbʉ ndirigoti le di ngarr ndibbá ke dho ró, føri ka ndi cho ke ronga ke chu lo Yova djo. (1 Pe. 3:1, 2) Ro njati lebbá ke dyø ledhó loroji nzá ma ró, Yova kandie hwè na dhonalo le ngarr ndibbá ke dho.

19. Isɨle ká ka ndi rrnga ndibbá ke dho nzá ngbadi nalo na?

19 Nyodyu dhi isɨle nzá ka ndi rr ndibbá kpetsike dhó lo ri, njati ke po nalo tso gbani nzá Biblia nǎ sheria na ró. Addinga nga bbá ke kʉ Mukristo ná isɨle djo, lorojina fø ke ka ndi pori ndibbá le dho, le sha kali, le njí gbʉ, inga le njí nzá tso gbani Biblia nǎ lona nalo. Wakristo krʉ dho ringani ndima rrnga Yova dho i ya kwanza. Njati ke pori le njí nzá gbani Yova dhó sheria na nalo ró, le dho ringani ndi gʉ fø lo gʉ ndirigoti ndi d’ra addudho ma ndi fø logʉ nari.​—Mdo. 5:29.

Anja paragrafu 20 *

20. Maria ma kana nga ngʉe chøchø Yova na nari ká ko chu ngbaribbai?

20 Maria ma kana nga ngʉe chøchø Yova na. Le chungʉe maandiko bblo pli. Yohana mubatizaji dzá mama Elizabeti na Maria ngʉ loti ná saa na le tingʉe lo maandiko ya Kiebrania djo mara 20 djolú. (Lu. 1:46-55) Addinga i lo djo: Nimai Maria bbá ke ngʉe Yozefu ro, Yova nzá chongʉe malaika ke dhi ngana ri. Malaika tingʉe lo Maria na ya kwanza ndirigoti ke d’rangʉeri le si gø nari kʉ Mungu dzá ngba. (Lu. 1:26-33) Yova chungʉe Maria bblo ndirigoti ke chungʉeri nari kʉ Maria ka ndi ji ndidzá ngba ji ndirigoti le ka ndi b’o ngba ronga b’o. Maria ma kana nga ngʉe chøchø dhé Yova na, Yesu dhe ndirigoti Yesu ngʉ ra nǎ nari goti.​—Mdo. 1:14.

21. Kpetsikpa ká ka ndima ba ngba somo Maria djó lo le ndi Biblia nǎ nari nǎ ro?

21 Somo kpetsikpa dho. Nyodyu na kʉ ná kpetsike e hwè na ndibbá isɨle chu maandiko bblo nari dho. Ke nanga nzá ka ndi kani ndibbá le djo inga ndi di riddi le riji ndi bbá bbonga ndi dho ri. Ke churi nari kʉ njati ndibbá le chu Biblia bblo ndirigoti le njí nji ri nǎ yadha na ró, le ka ndi kó ndibbá familia tsotso bblo. Bbʉbbʉ dhé, njati isɨle chu lo bbo ma ndibbá ke djolú ro, ri kʉ kpetsike dhó daraka ndi ongoza ibada la familia ndirigoti ndie pendeleo na kutaniko nǎ.​—Efe. 6:4.

Maria, Yesu dzá mama ngʉ adi Mungu dzá lo zø ndirigoti le ngʉ adi ngaddi ri djo nari nǎ ro ká isɨ nrŭ ka ndima ba ngba somo? (Anja paragrafu 22) *

22. Isɨ nrŭ ká ka ndima ba ngba soma Maria dhó loroji nǎ ro?

22 Somo isɨ nrŭ dho. Isɨle dho ringani ndie nyenyenga na ndibbá ke dho, ro le dho ringani ndi njí kpakpanga nja ndiddhó udha e kpakpa d’e. (Gal. 6:5) Føri dho, le dho ringani ndi ba saa ndi zø Biblia ndirigoti ndi ddinga ri djo. Føri ka ndi kó le tsotso le ji Yova, le bbʉ heshima ke dho ndirigoti le ba hwè ke dho ndi ngarr nari na.

23. Ni ngarr ndibbá ke dho ná isɨle nji nalo ká ka ndi bbʉ ngba faida le dho, familia dho, ndirigoti kutaniko dho?

23 Ni ngarr kpetsikpa dho ndirigoti ngba ji Yova ná isɨ nrŭ ka ndimae hwè na, ro nzɨ ngarr ndima bbá kpetsikpa dho ná isɨ nrŭ nga ka ndimae hwè na ri. Føri na kpa adi bblo kʉ ná loroji bbʉ jadda kpetsikpa ma, jadda isɨ nrŭ ma na dho. Føri na nzɨ kpa adi hwè bbʉ ndima dhó familia dho dhé ri, ro kutaniko dho maddi. (Tit. 2:3-5) Njʉ, chí tøni Yova dho ndima njí nji ro ná nrŭ kana kʉ isɨ nrŭ maddi. (Zb. 68:11) Kutaniko nǎ ko krʉ ka ko njí nalo kʉ ni, koe kpetsikpa ma inga isɨ nrŭ ma ró. Gosi ná lo nǎ kosi ngbaribbai ma ko ka ko njí fø lo nari nja.

DYI 131 “Kile Ambacho Mungu Ameunganisha”

^ par. 5 Yova jiri ndoa chí ná isɨ le bbʉ heshima ndibbá ke dho. Nde, føri na mana ká kʉ addu? Wakristo kʉ ná kpetsikpa ma, isɨ nrŭ ma na ka ndima ba somo Yesu dhó loroji nǎ ro ndirigoti Biblia nǎ le tilo djo ná kpetsikpa ma, isɨ nrŭ ma na dhó loroji nǎ ro.

^ par. 68 JI DJÓ LONGA LE TU NARI Paje: Maria ngʉ loti Elizabeti na ná saa na le ngʉ Maandiko ya kiebrania nǎ ro ndi chu nalo d’ra le dho. Føri bbai.

^ par. 70 JI DJÓ LONGA LE TU NARI Paje: Ndiro Mukristo kʉ ná isɨle dho udha ngʉ kpakpa d’e, le dho ringani ndi di Biblia zø krʉ saa ró