Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 45

DYI 138 Pʉ dhi djoka dzá bblonga

Aba somo chi tøngʉeni ná kpetsi kpa dhó ya mwisho lo nǎ ro

Aba somo chi tøngʉeni ná kpetsi kpa dhó ya mwisho lo nǎ ro

“Nyodyu ká e nga ngó ndrŭ dhó ri ndirigoti lo le famu nari ká adi si nzɨ bicha le ddo nari nǎ ro?”​—YOB. 12:12.

RI NǍ LO

Njati ko di ngarr Yova Mungu dhó ró ke tsoni ndi si ko ronga lele ndirigoti ko si di cho ró nŭnŭ.

1. Ko ká ka ko ba somo ngó ndrŭ dho lo nǎ ro addudho?

 KO KRɄ dhó lo urie chutsoddadha ndiro ko vʉ lonanga bblo d’e. Fø chutsoddadha ko ka ko ba kutaniko nǎ wazee dhó ro inga dhidhi kiroho nǎ ná le-djoi ma, le-vei ma na dhó ro. Njati rie da ma kpadhó cho da kodhó cho djolu ri ró, ri nzá ngani ko ddiri nari kʉ kpa bbʉ ko dho nari kʉ b’lo cho da ná shauri ri. Yova jiri ko ba somo ngó ngʉ ná fø le-djoi dhó lo nǎ ro. Kpa chulo, kpa adi lo famu ndirigoti kpa kʉ nyodyu na ko djolu.​—Yob. 12:12.

2. I lo nǎ ká ko si loti addu djo?

2 Biblia le ngʉ ndi ná saa na, Yova njingʉe njí chi tøni ndi dho ná ngó kpa na ndiro kpa li ndidzá ndrŭ kpakpa ndirigoti kpa bbʉ chutsoddadha ndidzá ndrŭ dho d’e. Loroji na, akonja Musa ma, Daudi ma, mutume Yohana ma na dhó loroji. Kpa dingʉe njonjo kʉ ná saa na ndirigoti kpadhó hali ngʉe njonjo bbo. Chøchø kpa si ndima dhó maisha dzá mwisho na ná saa na, kpa bbʉngʉe nyodyu dhi shauri jadda kpa dho. Fø kpetsi kpa krʉ tingʉe lo Mungu dho le ngarr nari dzá faida djo. Yova lingʉeri kpadhó nyodyu dhi fø lo ndini Biblia na ndiri ddi longa ko dho njʉ d’e. Njati ko é jadda ma inga ngó ma ró, ko ka ko ba faida ngbà dhé fø shauri nǎ ro. (Ro. 15:4; 2 Ti. 3:16) I lo nǎ ko si loti chi tøngʉeni ná gbo ngó fø kpetsi kpa dhó ya mwisho lo ma, ri nǎ ro ko ka ko ba ná somo ma na djo.

“NI SI DI BICHA”

3. Musa ká njingʉe njí Mungu ma, kedzá ndrŭ ma na dho ngbá chu nǎ?

3 Musa njingʉe njí kpakpanga na Yova dho ndidhó maisha lu nǎ. Ke ngʉe nabi, lod’i ná ke, chutso ddá ná ke ndirigoti nga ndi ná ke. Musa dangʉe lu ná lo ddingʉe bí kʉ ná longa ke dho! Musa tungʉe Waisraeli no tse nǎ ro ndirigoti ke njangʉe Yova njingʉe ná bí kʉ ná ddù nja. Yova njingʉe njí nja ke ndi Biblia nǎ ya kwanza mbʉ kʉ ná buku ma, Zaburi 90 ma, njaro Zaburi 91 ma na ddi. Føri kina ri njani ke ndingʉe Yobu dzá buku maddi.

4. Musa ká lingʉe ie ma kpakpa ndirigoti addudho?

4 Musa dhó cho singʉe 120 ro, chøchø ke si dhe nari njí ke gbangʉe Waisraeli tso ndirigoti ke nongʉe kpa njangʉe ná lo ma, kpa dangʉe lu ná lo ma na nga kpa dho. Cho bí anzi nja Waizraeli njangʉe Yova dhó ké dho le nanga keni ná ddù ndirigoti ngbaribbai ma ke bbʉngʉe malipizi Misri nǎ ndrŭ dho nari. (Kut. 7:3, 4) Ndirigoti kpa njangʉe Yova ndongʉe Kaka Jʉdda nanga nari ma, kpa bbingʉe ri lu nari ma ndirigoti Yova sangʉe Farao ma, ndidhó bbasødda ma na nari. (Kut. 14:29-31) Ngødja nǎ kpa ngʉe ná saa na, Yova b’ongʉe kpa ronga ndirigoti ke gbangʉe kpadhó lotso gba. (Kum. 8:3, 4) Chøchø Waisraeli ngʉe ndima tsu tso djo le tsoni ná ngø na ná saa na, Musa lingʉe kpa ki kpakpa vi ndidhó dhe njí. a

5. Kumbukumbu la Torati 30:19, 20 nǎ lo chulu ká Musa lingʉe Waisraeli kpakpa ngbaribbai?

5 Musa ká pongʉe ngbá lo? (Azø Kumbukumbu la Torati 30:19, 20.) Ke nongʉe ringa Waisraeli dho nari kʉ, kpadhó gosi ná saa sie bblo pli. Yova dhó ledha chulu Waisraeli ka ndima die bicha, tso djo ke tsongʉeni kpa dho ná ngø nǎ. Føri ngʉe bbo d’ani ná ngø ndirigoti ri nǎ nyo ngʉ adi o bbo. Musa pongʉeri i fø ngø djo kpa dho, fø ngø nǎ kʉ, “D’ad’ani ná nzá ni chi ná bbobbo bba ma, nzá ni ne ná krʉ kʉ ná bblo ritsi ma, dza ma, nzá ni bbɨ ná dda dhi bbù ma, nzá ni zʉ ná mizabibu ma, mizeituni ma na dhi nza.”​—Kum. 6:10, 11.

6. Mungu ká bbangʉeri nja ndrŭ tsɨ si Waisraeli djolu addudho?

6 Musa bbʉngʉe lojadha maddi Waisraeli dho. Ringangʉeni kpa rrnga Yova dhó lojadha dho ndiro kpa tsu bbo d’ani ná fø bba na d’e. Musa jangʉeri kpa “vʉ shinga” Yova dho dhé kpa ngarr ndirigoti “ke na dhé kpa chini” nari chulu. Nì mai ringʉe fø ro, Waisraeli nzá rrngʉe nga Yova dho ri. Føri dho, luti Mungu bbangʉe Waashuru ma, Wababiloni ma na si si kpa djolu ndirigoti kpa mba kpa no tsena.​—2 Fa. 17:6-8, 13, 14; 2 Ny. 36:15-17, 20.

7. Musa pongʉe ná lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo? (Anja ji maddi.)

7 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Ngarrdha adi shinga gøgø. Ddiddi Waisraeli ngʉe chøchø ndima tsu tso djo le tsoni ná ngø na nari bbai, ko maddi kʉ chøchø Mungu tsoni djo ná ø dz’ djo ko si tsu ro. Karrnga goti i dz’ si ngʉ paradiso. (Isa. 35:1; Lu. 23:43) Ibilisi ma, ndi una gó ma na ki ro nga sie ri. (Ufu. 20:2, 3) Yova djo adi kali ddi ná dini ki ro ma ngaddi sie ri. (Ufu. 17:16) Nza ndima dhó raia nza ná pidhinga ki ro ma ngaddi sie ri. (Ufu. 19:19, 20) Yova nzɨ si ribba ddikpa le ma njí chelo ro ddi paradiso nǎ ri. (Zb. 37:10, 11) Krʉ kʉ ná ndrŭ si ngarr Yova dho ndirigoti ndrŭ si di ngoi na. Krʉ kʉ ná ndrŭ si jini ji ndirigoti ndrŭ si ndima thí lili ndima djo ndima kana. (Isa. 11:9) Ko fø saa b’o bbò ù na! Njati ko rrnga Yova dho ngbà ró, ko si di paradiso kʉ ná dz’ djó nga cho mamia kana dhé ri, ro cho ró nŭnŭ.​—Zb. 37:29; Yoh. 3:16.

Njati ko rrnga Yova dho ngbà ró, ko si di paradiso kʉ ná dz’ djó nga cho mamia kana dhé ri, ro cho ró nŭnŭ (Anja paragrafu 7)


8. Cho ró nŭnŭ le si di ná fø tsodha ká kongʉe ddikpa Misionere tsotso ngbaribbai? (Yuda 20, 21)

8 Njati ko di ngaddi bbo Mungu nji ko dho ná cho ró nŭnŭ di ná shinga dhi tsodha djo ró, føri ka ndi kó ko tsotso ko rrnga ke dho njati ko bani ngbà di ná kpakpalo na ma ró. (Azø Yuda 20, 21.) Fø tsodha ka ndi bbʉ kpakpanga nja ko hwini kodhó uzaifu tso ró d’e. Cho bí nji misionere dzá njí Afrique nǎ ná le-djo ngʉ adi hwini nzá tho Yova nyǒ ná ddikpa nyi tso ró. Ke pori: “Ma rangʉe ri utso d’i nari kʉ, ma nzá ka ma si di paradiso nǎ ri njati ma rrnga nzá Yova dho ró. Føri kongʉe ma tsotso ma di hwini fø kpakpalo tso ró ndirigoti ma ngʉ adi nganzi bbo ri djo, Yova dhó le tsotsokodha chulu ma singʉe si fø nyi djolu.”

“NI SI SISI”

9. Daudi ká ngʉ hwini ngbá kpakpalo tso ró ndidhó maisha nǎ?

9 Daudi ngʉe bbò pi. Ke ngʉe miziki ti ná ke, dyi (miziki) ka ná ke, là dhi ke ndirigoti nabi. Ke bangʉeni bí kʉ ná kpakpa lo na. Cho bí kana ke ngʉ adi runi ru dhonalo Pi Sauli ngʉ rine ndi hwi ke hwi. Daudi ngʉ pi nari goti ma ringʉ ngani ke runi godhé dhonalo ke dhi dduna Absalomu ngʉ rine ndi dhʉ kedhó pidhinga dhʉ. Ngbà mai ke bangʉeni fø kpakpalo ndirigoti ke njingʉe bbobbo chenga ro ke tøngʉeni chi dhé Mungu dho. Yova nzingʉe ke “ndi thí ji nari bbai njini ná [Ke].” Bbʉbbʉ dhé, ringani ko rrnga Daudi dhó nyodyu dhi fø shauri dho!​—Mdo. 13:22; 1 Fa. 15:5.

10. Daudi ká bbʉngʉe shauri ndidhi dduna Sulemani dho pi ke ngʉ nari njí addudho?

10 Loroji na, akotilo Israeli bbá pi ka ndi sie ngʉ ná ke Daudi dhi dduna Sulemani djo. Yova vʉngʉe Sulemani ndiro ke chi hekalu ndidzá ndrŭ si madha bbʉ ndi dho nǎ d’e. (1 Ny. 22:5) Sulemani ka ndi sie bani kpakpalo na. Nde, Daudi ká pongʉe ngbá lo ke dho? Akonja ri.

11. Ddiddi 1 Wafalme 2:2, 3 ridho nari bbai, Daudi ká bbʉngʉe ngbá shauri Sulemani dho ndirigoti fø shauri dho ke rrnga nari ká bbʉngʉe ngbá bblolo? (Anja ji maddi.)

11 Daudi ká pongʉe ngbá lo? (Azø 1 Wafalme 2:2, 3.) Daudi pongʉeri ndidhi dduna dho njati ke rrnga ngbà Yova dho ró, ke ka ndi sie ngʉ bblo kʉ ná pi ndirigoti Yova ka ndi sie ke ronga lele. Føri bbai cho bí kana Yova bbʉngʉe bí kʉ ná bblo ritsi Sulemani dho ndirigoti ke kongʉe ke tsotso bí kʉ ná chu lu. (1 Ny. 29:23-25) Ke chingʉe bbo d’ani ná hekalu ndirigoti ke ndingʉe Biblia nǎ nja buku ndirigoti ke po ná nja lo ro kʉ Biblia nǎ nja buku nǎ maddi. Ke ngʉngʉe bbo chuni ná ke, ke ngʉe nyodyu ndirigoti kedhó ngʉe mali nari djotsina. (1 Fa. 4:34) Daudi tungʉeri nanga nari bbai, Sulemani dhó maisha ka ndi ée bblo njati ke rrnga Yova Mungu dho dhé ró. Njedha dhi lo kʉ, ngó Sulemani ngʉ ro ke ngangʉe miungu madha tso. Fø lo nzá thongʉe Yova nyǒ ro ri ndirigoti ke bbangʉe nyodyu ndi bbʉ Sulemani dho ndiro ke nyó pi ndrŭ djo bblo ndirigoti chø kʉ ná chu nǎ d’e nari tso bba.​—1 Fa. 11:9, 10; 12:4.

Daudi dhó ya mwisho ke pongʉe Sulemani dho ná lo ko tsotso kó ko churi nari kʉ, rie nì ko ngarr Yova dho ró, ke si nyodyu bbʉ ko dho nja ko vʉ lo nanga bblo d’e (Anja paragrafu 11-12) b


12. Ko ká ka ko ba ngbá somo Daudi pongʉe ná lo nǎ ro?

12 Ko ká ka ko ba ngbá somo? Njati ko di ngarr Yova dho ró, ke si ko ronga lele ndirigoti ko tsotso koko. (Zb. 1:1-3) Bbʉbbʉ dhé, Yova ro nzá tsoni ndi si madha ma, mali ma na bbʉ ko dho Sulemani bbai ri. Ro, njati ko rrnga Mungu dho ngbà ró, ke si nyodyu bbʉ ko dho ndiro ko vʉ lonanga bblo d’e. (Mez. 2:6, 7; Yak. 1:5) Kedhó shauri ka ndi kó ko tsotso njí ma, darasa ma, le nyǒ djedha ma, mbø ma na dhi lo kana. Njati ko dyø kedhó fø shauri ró, ko ka ko b’o ko kana kʉ ke na ná kau ronga ndirigoti ko si di cho ró nŭnŭ. (Mez. 2:10, 11) Ko ka ko ba bblo kʉ ná bbakau. Ndirigoti fø chutsoddadha ko dyø nari si rili kodhó familia e hwè na.

13. Carmen tsotso ká ngbá lo kongʉe ndiro ndi thɨ ndidhó maisha thika d’e?

13 Mozambique nǎ di ná Carmen ngʉ riddi nari kʉ, bbo ndi zønga nari ka ndi lieri ndidhó maisha é bblo. Le tsungʉe iniversite na ndirigoti le zøngʉe ngachidha dhi njí. Le ndiri: “Ma nanga ngʉ adi jini ji fø lu ma chu ná lo dho. Ro, ri ngʉ adi madhó kpakpanga ma, madhó saa ma na i dzi bbo. Ma ngʉ adi darasa nji bbʉtso 7:30 djó ro kpø 18:00. Njudha na ma si nari ma ngʉe kpakpa ddi, føri dho ko kana kau djøngʉe djø Yova na. Ma rangʉe ri utso d’ɨ nari kʉ ma nzɨ Yova dhó shauri dyø ri.” (Mt. 6:24) Le nzingʉe nga fø lo djo ndirigoti le njingʉe utafiti kodhó vichapo nǎ ro. Le pori ki: “Luti ma bangʉe bblo kʉ ná shauri wazee ma, madzá mama ma na dhó ro. Føri goti ma vʉngʉeri ma bbá iniversite tso bbá ndirigoti ma nga krʉ saa ró ma njínji Yova dho nari tso. Ma njari ma vʉngʉe lo nanga bblo ndirigoti ma e hwè na fø ma njiri nari dho.”

14. Musa ma, Daudi ma na pongʉe ná lo kana bbò ri ká kʉ ngbá lo?

14 Musa ma, Daudi ma na jingʉe Yova ji ndirigoti kpa chungʉeri nari kʉ, Yova dho le ngarr nari kʉ bbo na mana kʉ ná lo. Mwisho kpa pongʉe ná lo na kpa lingʉe ndima dhó lo ngʉ rr ná ndrŭ kpakpa nja ndrŭ dyø ndima dhó loroji ndirigoti ndrŭ tøni chi Yova dho. Kpa krʉ pongʉeri nari kʉ njati ndrŭ tøni Yova dho chi nzá ró, ndrŭ nzá ka ndima má kedzá bbakau ndirigoti ke nzɨ bbʉ kpa kobe ri. Kpadhó fø shauri na mana kʉ bbo ko dho njʉ. Cho bí goti Yova dho ngʉ njínji ná ke tungʉe ngbá ngatsi ma Mungu dho le tøni chi nari na mana kʉ nari nanga.

“RI DJOLU DA NÁ HWÈ RO NGA KɄ RI”

15. Mutume Yohana ká njangʉe ngbá lo ndidhó maisha nǎ?

15 Yohana ngʉe bbo Yesu Kristo jingʉe ná mutume. (Mt. 10:2; Yoh. 19:26) Yohana ma d’rangʉe lo bbo Yesu na ndirigoti ke njangʉe Yesu njingʉe ná ddù nja. Føri kina, ke tøngʉeni chi Yesu dho kpakpalo dhi saa na. Ke njangʉe Yesu ndrŭ hwingʉe nari nja ndirigoti ke njangʉe Yesu b’lo ke ga nari goti. Ke njangʉe ngbaribbai ma Wakristo dhó kutaniko dhi nari nja. Yohana ddongʉe bicha nari dho ke njangʉe ngbaribbai ma “hwè dhi lo-i d’rani ra tse nǎ nononi ná ritsi dho nari nja.”​—Kol. 1:23.

16. Yohana dhó barua nǎ ro ká ie ma bangʉe faida?

16 B’lo Yohana ngʉngʉe ngó bbo ro ke bangʉe pendeleo ndi ndí Ufunuo dzá bbo ka ndi lø le thí ronga ná buku.” (Ufu. 1:1) Yohana ndingʉe Enjili ro ddikpa. Føri kina ke dho roho ddangʉe chutso ndi ndí gbo kʉ ná barua. Ya tatu barua ke ndingʉe chi ngʉ tøni ná Mukristo Gayo dho, ná fø ke Yohana njangʉe ndidzá kiroho nǎ ngba bbai. (3 Yo. 1) Yohana njangʉe ndidzá kiroho nǎ nzø bbai ná ndrŭ ngʉe bí. Chi ngʉ tøni ná ngó ngʉ ná fø ke ndingʉe ná barua lingʉe Wakristo kpakpa ndirigoti ri adi ko li kpakpa kpø njʉnga djo.

17. Ddiddi 3 Yohana 4 ripo nari bbai, bbo adi hwè bbʉ nari ká kʉ ngbá lo?

17 Yohana ká ndingʉe ngbá lo? (Azø 3 Yohana 4.) Yohana ndingʉe lo Mungu dho le ngarr nari nǎ ro adi si ná hwè djo. Fø saa na nja ndrŭ ngʉ adi kali dhi lo ddi ndirigoti ndrŭ ngʉ adi nji ná lo ngʉ adi rili kutaniko nanga ndoni ndo. Nì mai ri kʉ føro, nja kʉ ndrŭ ngʉ ra anzi dhé “bbʉbbʉlo kana ndima bbi nari na.” Kpa ngʉ adi ngarr Yova dho ndirigoti kpa ngʉ adi “bbi kedzá yadha po nari bbai.” (2 Yo. 4, 6) Chi ngʉ tøni ná fø Wakristo dhó lo bbʉngʉe hwè Yohana ma, Yova ma na dho bbo.​—Mez. 27:11.

18. Ko ká ka ko bá ngbá somo Yohana pongʉe ná lo nǎ ro?

18 Ko ká ka ko bá ngbá somo? Chi le tøni nari adi hwè bbʉ. (1 Yo. 5:3) Loroji na, ko adi hwè ba dhonalo kʉ, ko adi rili Yova thí ba hwè. Yova adi hwè ba bbo njati ko pʉ che kʉ ná lo ko ró ro ndirigoti ko rrnga ndidzá yadha dho ró. (Mez. 23:15) Malaiká maddi adi hwè ba fø lo dho. (Lu. 15:10) Føri kina, ko maddi adi hwè ba njati ko di ko djoi ma, ko vei ma na tøni chi nari nja kpakpa pli rie nza kpa nzani ná saa djo inga mbudha tso ró kpa hwini ná saa djo ró. (2 Te. 1:4) Shetani dhó i dz’ le si sa ná saa na, ko sie hwè na ko tøngʉeni chi Yova dho nari dho.

19. Rachel ró dho kʉ ná le-ve ká po ngbá lo bbʉbbʉlo nga le ddi nja ndrŭ dho nari djo? (Anja ji maddi.)

19 Ko adi hwè ba bbo pli nja ndrŭ dho ko bbbbʉlo nga ddi Yova djo nari dho. République Dominicaine nǎ di ná le-ve Rachel njangʉe nja ndrŭ dho ndi bbʉbbʉ longaddi Yova Mungu djo nari bbò pendeleo. Le kongʉe bí kʉ ná ndrŭ tsotso ndima nga Yova dho ndima njínji nari tso. Le pori: “Ma ddi longa dho ná ndrŭ ra anzi Yova ndima ji nari na, ndrŭ ndima thí li ke djo ndirigoti kpa ndima dhó maisha thika thɨ nja ndima bbʉ hwè ke dho d’e, ná fø ri adi hwè bbʉ ma dho bbo. Fø hwè dada ma njie ná kpakpanga ma, ma jʉe ma tso ró ná lo ma na djolu.”

Ko adi hwè ba nja ndrŭ dho ko longaddi kpa ji Yova ndirigoti kpa rrnga ke dho nari nǎ ro (Anja paragrafu 19)


ABA FAIDA CHI TØNGɄENI NÁ KPETSI KPA DHÓ YA MWISHO LO NǍ RO

20. Kodhó njutso nju Musa ma, Daudi ma, Yohana ma na nari ká kʉ ngbá lo?

20 Musa ma, Daudi ma, Yohana ma na dingʉe na ná saa ma, hali ma na kʉ njonjo kodhó ri ró ro. Ro kpa ma na kodhó lo tso nju bí kʉ ná chu nǎ. Kpa njingʉe njí bbʉbbʉ Mungu dho ndirigoti ko ma adi rinji fø ddi. Kpa bbai, ko maddi adi nganzi Yova tso ndirigoti ko adi ko thí li kedhó le tsotsokodha ma, kedhó shauri ma na djo. Fø kpetsi bbai, ko uri u Yova adi nì ngarr ndi dho ná ndrŭ ronga lele.

21. Njati ko dyø Musa ma, Daudi ma, Yohana ma na bbʉngʉe ná shauri ndirigoti ko rrnga Yova dho ró ká ke si ko ronga le ngbaribbai?

21 Føri dzá lo dho akorrnga ngó ngʉe ná fø kpetsi kpa bbʉngʉe ná shauri dho ndirigoti akorrnga Yova dhó yadha dho. Njati ko rrnga Yova dho ró ke si ko ronga lele ndirigoti ko tsotso koko. Ndirigoti ko si cho ró nŭnŭ shinga ba! (Kum. 30:20) Føri kina, ko sie hwè na ko bbʉngʉe hwè ko dhi ra nǎ Baba dho nari dho ndirigoti ke si ko kobe bbʉ nzá djo ko ddienga ná ngatsi.​—Efe. 3:20.

DYI 129 Akora anzi ngatsovedha na

a Kaka jʉdda djó Yova njingʉe ná ddù njangʉe ná Waisraeli ró binga ro nzá tsungʉe Tso djo le tsongʉeni ná Ngø na ri. (Hes. 14:22, 23) Yova pongʉeri 20 inga fønga djolu dhó cho da ná kpetsi kpa krʉ sie cheni che Ngødja na. (Hes. 14:29) Føro mai, Yoshua ma, Kalebu ma, bí ngʉe ná Walawi ma na nzá chengʉeni ri ndirigoti kpa njangʉe Waisraeli dangʉe Yordani dhi Dda djolu ndima tsu Kanaani na d’e nari nja.​—Kum. 1:24-40.

b JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Gru djó: Daudi ya mwisho nyodyu dhi lo ro d’ra ndi dhi dduna Sulemani dho. Thá djó: Le-djoi ma, le-vei ma na nyodyu ba Yova dhó ro wapainia dhó darasa nǎ.