Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 51

Anira anzi “ke ni rr nari na”

Anira anzi “ke ni rr nari na”

“I ri kʉ madzá bbo ma ji ná Ngba, u ma u ndi tso ro. Anirrnga ke dho.”​—MT. 17:5.

DYI 54 “Hii Ndiyo Njia”

RI NǍ LE SI CHU NALO *

1-2. (a) Yesu una gbo kʉ ná mitume dho ká le pongʉeri kpa nji addu ndirigoti kpa ká njingʉeri ngbaribbai? (b) I lo nǎ ká ko si ngba lo chu?

CHO 32 na Y.G.G., Pasaka da nari goti Petro ma, Yakobo ma, Yohana ma na njangʉe ke dho le nanga ka ndi keni nalo. Ddikpa bbo ngbeni ná Hermoni dhi ngø tsɨ djó kpa ngʉe ná saa na, Yesu lengʉe ndi nyi thika le kpa nyo nji. “Ke nyo djonga ngangʉe cha ndi cha nari tso dyi bbai ndirigoti ke ró arugu ru ngʉ dyødyø kadha bbai.” (Mt. 17:1-4) Fø lo kpa nja nari goti, mitume rrngʉe Mungu chu i ndi ripo ro: “I ri kʉ madzá bbo ma ji ná Ngba, u ma u ndi tso ro. Anirrnga ke dho.” (Mt. 17:5) Gbo kʉ ná fø mitume dhongʉeri ndima njínji ni fø shauri na Yesu dho kpa rrngʉe nga ndima dhó maisha na nari chulu. Ko adi riji ko dyø kpadhó loroji.

2 Anziro e nalo nǎ ko njae ri nari kʉ, Yesu dho le ngarr nari nǎ mana kʉ ko bbá nja lo njidha tso. Ro i lo nǎ ko si Yesu jangʉe kodho ringani ko nji ná aro (2) kʉ nalo nja.

“ANITSU SESE NANGA KɄ NÁ DZAITSO LU”

3. Matayo 7:13, 14 ripo naribbai, kodho ká ringani ko nji ngbalo?

3 Azø Matayo 7:13, 14. Achuri nari kʉ Yesu tingʉe lo aro (2) kʉ ná chu na le mba ná aro kʉ ná dzaitso djo, ddiri kʉ “bbo” nanga kʉ ná chu ndirigoti ddiri kʉ “sese” nanga kʉ ná chu. Chu rò nga kʉ gbo ri. Kodho ringani ko vʉ ko ka ko bbi lu ná chu ko koro. Fø ri kʉ bbo na mana kʉ ná longavʉdha dhonalo shinga dhi ngana le mba ná chu kʉ ddikpa dhé.

4. Ni ká ka ni pori “bbo” kʉ nari kʉ ngba di ná chu?

4 Kodho ringani ko no longa aro (2) kʉ ná chu kana njonjonga djo. “Bbo” kʉ ná chu nǎ nrŭ kʉ bí dhonalo ri lu le bbi nari kʉ sʉsʉ. Ro njedha dhi lo kʉ, bí kʉ ná nrŭ vʉ ringa ndima bbí fø chu lu ndirigoti ndima dyø ri lu bbí ná nrŭ. Kpa nzá famu ri ro nari kʉ ri kʉ Shetani i rili nrŭ bbí fø chu lu ndirigoti kedhó fø chu nrŭ mba dhe dho nari ro ri.​—1 Ko. 6:9, 10; 1 Yoh. 5:19.

5. Nja nrŭ ká adi rinji ngba ndiro ndima ba “sese” kʉ ná chu ndirigoti ndima nga ri lú ndima bbí nari tso d’e?

5 “Bbo” kʉ ná fø chu ró ro, nja kʉ ná chu ma kʉ ddi “sese” ndi nanga kʉ ro ndirigoti Yesu pongʉeri ri ba ná nrŭ kʉ sese. Ká addudho? Bbo thonga nalo kʉ, aluti ro kʉ ná verse nǎ, Yesu ja lo ndi unakpa dho kali dhi bbanabi djo. (Mt. 7:15) Bí kʉ ná nrŭ adi ripo nari kʉ dini kpari kʉ bí ndirigoti ri kana bí kʉ nari adi ndima nzi bbʉbbʉ loddi ri. Dini kpari kʉ bí nari dho bí kʉ ná nrŭ thí bʉni bʉ ndirigoti nrŭ nzá chu ndima nji nalo ro ri, ndirigoti nrŭ rinja nari kʉ ndima nzɨ ne shinga dhi ngana ra ná chu ma ddiri. Ro fø chu ka ndi bani ngba. Yesu pongʉeri: “Njati ni di madzá lo kana ró, ni kʉ bbʉbbʉ ma unakpa, ndirigoti ni si bbʉbbʉlo chu ndirigoti bbʉbbʉlo si ni kloklo.” (Yoh. 8:31, 32) Ri kʉ bblo nzɨ ni dyø nja nrŭ nji nalo; fø nga ringana, aneri ni nji bbʉbbʉlo. Anga Mungu dzá lo ni zø nari tso ndiro ni chu ke nzi ko tso nalo, ndirigoti ni rr Yesu ddi nalo d’e. Fø lo kana nja ri kʉ, ni churi nari kʉ Yova rinzi ko bbani bbá kali dhi dini nǎ mafundisho na ndirigoti nzɨ ko gba ko tso ro ddikpa maddi kali dhi dini ngatso ná bbobbo ddo na. Ndirigoti ni churi nari kʉ njati ni di kpakpanga nji ndiro ni ø nidhó lo thika maisha na, nja ni nji Yova nyo tho nalo d’e ná føri nga ka ndie sʉsʉ ri. (Mt. 10:34-36) Ri nga ka ndie sʉsʉ ni dho ni le fø lo thika ri. Ro ni mai ri kʉ fø ro, ni le nidhó lo thika ngodhé dhonalo ni ji nidzá ra nǎ Baba ji ndirigoti ni riji ni bbʉ hwè ke dho. Ke nanga ka ndi jini bbo nidzá lo dho!​—Mez. 27:11.

NGBARIBBAI MA LE KA LE MÁ SESE NANGA KɄ NÁ CHU NA NARI

Mungu dhó shauri ndirigoti kedzá yadha ko tsotso kó ko bbí “sese nanga kʉ” ná chu lu (Anja paragrafu 6-8) *

6. Zaburi 119:9, 10, 45, 133 ripo naribbai, addui ká ka ndi kó ko tsotso ndiro ko má sese nanga kʉ ná chu na d’e?

6 B’lo ko nga sese nanga kʉ ná chu lu ko bbí nari tso ná saa na, addui ká ka ndi kó ko tsotso ndiro ko má ri na d’e? Akonja i loroji. Nja kʉ ná ngø na lubba e glʉ ro lú sese nanga kʉ ná chu tso ró. Fø lubba adi bbashofere ronga b’o ndiro nzɨ kpa dá chu ro ró d’inga na ró. Ro ddikpa shofere ma nzá ddi ka ndi pori ro fø lubba ndi ronga tso cho nzɨ ndi bbi bblo chu lu ró ri! Yova dzá Biblia nǎ kʉ ná yadha kʉ ddiddi fø lubba bbai. Ri ko tsotso kó ndiro ko di sese nanga kʉ ná chu na d’e.​—Azø Zaburi 119:9, 10, 45, 133.

7. Jaddakpa dhó nganjadha ká ka ndie ngbaribbai sese nanga kʉ ná chu djo?

7 Jaddakpa, nja saa na ká ni adi riddi nari kʉ Yova dzá yadha kʉ kpakpa bbo? Shetani adi riji ni ddiri fø. Ke ka ndi jiri ni di ni thí li bbo nanga kʉ ná chu lú bbí ná kpa nji nalo djo, dhonalo ri ka ndi njani nari kʉ kpadhó maisha kʉ hwè na. Ke ka ndi jiri ni ddiri nari kʉ ni ro nga kʉ hwè na maisha nǎ bbo nilai darasa nǎ nzø bbai ri inga Eternete djó ni nja ná nrŭ bbai ri. Shetani riji ni ddiri nari kʉ Yova dzá yadha ni ronga tso cho maisha nǎ ni ka ni ba hwè bbo nari ró. * Ro ano i lo nga: Shetani nzá jiri ndidhó chu lú bbí ná kpa nja ngbaga ma ri kpa mba nari ro ri. Ro Yova jiri ni chu ngbaribbai ma nidhó maisha sie nari njati ni má shinga dhi ngana le mba ná chu na ngba ró.​—Zb. 37:29; Isa. 35:5, 6; 65:21-23.

8. Jaddakpa ká ka ndima ba ngba somo Olaf dhó loroji nǎ ro?

8 Anja jadda le-djo Olaf dhó lo nǎ ro ni ka ni ba ná somo. * Ke lai darasa nǎ nzø ngʉ adi ke cho ndiro ke njí uasherati d’e. Ke d’rangʉeri Yova dzá Dimu adi ngarr Biblia nǎ yadha dho ná saa na, nja kʉ ná sinzønzø ngʉ ke cho kpakpanga ndiro ke njí uasherati ndima na d’e. Ro Olaf tøngʉeni chí ndi chu ná bblo lo djo. Ke nzɨ ngʉ hwini fø kpakpalo tso ró dhé ri. Olaf pori: “Madhó walimu ngʉ adi ma cho ma uri nari kʉ, madho ringani ma rá iniversite na dhonalo føri si rili nrŭ bbʉ heshima ma dho. Kpa pongʉeri njati ma njiri fø nzá ró, ma nzá ka ma ba bblo njí ro ri ndirigoti ma nzá ka ma ba hwè ro maisha nǎ ri.” Addui ká kongʉe Olaf tsotso ndiro ndi tøni chí fø kpakpalo tso ró d’e? Ke pori: “Ma lingʉeri ma kana ngae chøchø madhó kutaniko nǎ nrŭ na. Kpa ngʉngʉe madhó familia bbai. Ndirigoti ma ngʉ adi Biblia nǎ longa ne bbo. Biblia nǎ longa ma ngʉ ne bbo nari lingʉeri ma uri nari kʉ ri nǎ kʉ bbʉbbʉlo. Føri lingʉeri ma vʉri ma njinjí Yova dho.”

9. Sese nanga kʉ ná chu lu bbí ná nrŭ tso ká rinzini ndima njiri ngba?

9 Shetani ka ndi jiri ni bbá shinga dhi ngana le mba ná chu bbá. Ke riji ni njí bí kʉ ná nrŭ adi nji nalo ndirigoti ni bbí “sadha dhi ngana le mba” ná bbo nanga kʉ ná chu lu. (Mt. 7:13) Ni mai ri kʉ fø ro, ko ka ko tøni sese nanga kʉ ná chu na njati ko di Yesu po nalo rr ndirigoti ko nja fø chu b’o ka ndi b’o le ronga naribbai ngba ró. Kpadjo akonja Yesu d’rangʉe ko dho ringani ko nji ná nja lo.

ANJI NGOI NI KANA NIDHI DJONA NA

10. Matayo 5:23, 24 ripo naribbai, Yesu ká pongʉeri kodho ringani ko nji addu?

10 Azø Matayo 5:23, 24. Iga Yesu tilo bbo na mana ngʉe ni ngarr ndi dho ná Wayaudi dho nalo djo. Aniddinga hekalu nǎ si zǎ dhi bbʉdha bbʉ kuhani dhó ná ke djo. Fø saa na njati ddikpa ke rá ringa no nari kʉ, ndima kana kʉ lo adjondi na ró, ke bba ndidzá bbʉdha føga ndirigoti “ke rá ra.” Ká addudho? Bbo na mana kʉ nari ká kʉ addu bbʉdha le bbʉ Yova dho nari djolu? Yesu pongʉeri: “Ya kwanza anji ngoi ni kana nidhi djona na.”

Ni ká ka ni dyø Yakobo dhó loroji ngba, nyenyenga na ndi njingʉe ngoi ndidhi djona na ro? (Anja paragrafu 11-12) *

11. Yakobo ká njingʉe addu ndiro ndi nji ngoi ndima kana Esau na d’e?

11 Ko ka ko ba bblo kʉ ná somo ngoi djo njati ko jifunza lo Yakobo dhó maisha nǎ njingʉeni ná ddikpa lo djo ró. Yakobo gøngʉeni ná bbagʉ ro ke ra nari goti cho da 20 ro, Mungu pongʉe ndidzá malaika chulu kedho ke ngʉ fø lu. (Mwa. 31:11, 13, 38) Ro fø ringʉe kpakpalo. Dhonalo le nji ke Esau jingʉeri ndi hwi ke hwi. (Mwa. 27:41) Yakobo “do ngʉ nji ndirigoti ke nanga lo ngʉ d’o bbo” ndi dhi djona lingʉe lo ndi thi na ndi djo naridho. (Mwa. 32:7) Yakobo ká njingʉe addu ndiro ndi nji ngoi ndima kana ndi dhi djona na d’e? Ya kwanza, ke ngʉ nganzi krʉ saa ró Yova tso fø lo djo. Føri goti ke bbʉngʉe bblo kʉ ná kado Esau dho. (Mwa. 32:9-15) Ya Mwisho, Yakobo ma njungʉe Esau na ná saa na, ke bbʉngʉe heshima ke dho. Ke nzá kongʉeni Esau ko tsena ddikpa, inga aro ina dhé ri, ro saba ina! Yakobo ngʉe nyenyengana, ke dhongʉe heshima Esau dho ndirigoti ke njingʉe ngoi ndi dhi djona na.​—Mwa. 33:3, 4.

12. Yakobo dhó loroji nǎ ro ká ko ba ngba somo?

12 Ko ba somo Yaboko njingʉe kpakpanga ndiro ndi nju ndidhi djona na ndirigoti ndi tilo ke na nari nǎro. Yakobo nzingʉeri nyenyengana Yova kó ndi tsotso. B’lo ke nji sala nari goti ke njingʉeri ndi nzingʉeri naribbai, ndirigoti ke rangʉe ngoi nji ndidhi djona na. Kpa njungʉe ná saa na, Yakobo nzá pongʉeri ie ká njingʉe kosa nari ro ri. Yakobo dhó kusudi ngʉe ndi nji ngoi ndidhi djona na. Ko ká ka ko dyø Yakobo dhó loroji ngbaribbai?

NGBARIBBAI MA KO KA KO NJI NGOI NJA NRŬ NA NARI

13-14. Njati ko nji chelo kolai Mukristo ró ro, kodho ká ringani ko njiri ngba?

13 Njati ko ji ko bbí shinga dhi nga na le mba ná chu lu ró, kodho ringani ko di ngoi nji ko djoi ma na. (Ro. 12:18) Ko ká ka ko njiri ngba njati ko ra riutso d’i ko nji chelo kolai Mukristo ró ná saa na? Ddiddi Yakobo bbai, kodho ringani ko nzinga Yova tso. Ko ka ko nzinga Yova tso ndiro ke kó ko tsotso ko nji ngoi kodhi djona na d’e.

14 Kodho ringani ko ba saa ndiro ko ne kodho longa d’e. Ko ka ko dhu ko tso i di ná ngadhudha ro mai: ‘Ma ká adi riji ma po madhó kosa ni, ma nji nrŭ zø nyenyengana ndirigoti ma nji ngoi ni? Yova ma Yesu ma na ka si ndima mbu ngbaribbai njati ma rá ngoi nji ma dhi djo na nǎ inga ma dhi vena nǎ ró?’ Kodhó majibu ka ndi cho ko ronga ko rrnga Yesu dho, ndirigoti nyenyenga na ko rá ngoi nji ko lai Mukristo na. Fø di nalo kana, ko ka ko dyø Yakobo dhó loroji.

15. Wafeso 4:2, 3 nǎ nzɨ thika leni ná yadha na ká ko ka ko njínji ngbaribbai ndiro ko nji ngoi kodhi djona na d’e?

15 Addinga Yakobo ká njingʉe nodha ddi ma ndidhi djona na ndi njungʉe ná saa na nari djo! Ke njie nodha ró kpa njungʉe ná saa na lo nzá ka ndi bbie bblo ri. Ko rá ngoi nji kodhi djona na ró, kodho ringani ko e nyenyenga na. (Azø Waefeso 4:2, 3.) Mezali 18:19 ripo: “Chelo nrŭ nji ró ná le-djo kʉ kpakpa pli kpakpa le chi ná bba djolu, ndirigoti nja gʉ kʉ ddiddi kpakpa le chi ná bba ró dzaitso tso ró chuma bba.” Nyenyenga na ko di zø kó nari ka ndi liri ko tsu fø kpakpa le chi na “bbagʉ.”

16. Kodho ká ringani ko ddinga nja ngba lo djo ndirigoti addudho?

16 Kodho maddi ringani ko di ngaddi bbo kodhi djona ni ko po nalo djo ndirigoti ngbaribbai ma ko ripo nari djo. Kodho ringani ko rá loti chelo nji ko ró ná le na ndiro ko kana nga ki ngʉ chøchø le ma na d’e. Nja saa na, ke ka ndi po che dho ko ka ko mbu ko nalo maddi. Ri ka ndie sʉsʉ ko nanga kani inga ko tu kodhó lonanga nrŭ dho, nde fø lo ká ka ndi li ngoi bbʉbbʉ ko kana? Nzá. Anonga nari kʉ ngoi ni ra nji nidhi djona na nari na mana kʉ bbo pli, kosa nji nari ká kʉ ie ma inga nzá nji kosa nari ká kʉ ie ma nari ni ne nari djolu.​—1 Ko. 6:7.

17. Gilbert dhó loroji nǎ ro ká ni ka ni ba ngba somo?

17 Le-djo Gilbert ngʉ adi kpakpanga nji bbo nja ndie ngoi nji ná ke d’e. Ke pori i: “Ma kana ngʉe kpakpalo bbo madhó familia na nrŭ ma na. Cho aro goti, ma njingʉe kpakpanga ma tilo kpa ma na fø lo djo ngoi na, ndiro ko kana nga ki ngʉ chøchø kpa ma na d’e.” Gilbert ká njingʉe ngba lo ki? “Kpa na ma loti nari nji ma ngʉ adi sala nji ndirigoti ma ngʉ adi ma tayarisha ndiro ma si kpadhó logoti ngʉ bblo njati kpa po nalo tho ma nyo nzá ma ró. Madho ringʉngani mae tayari ma nji kpa zø. Ma chungʉeri nari kʉ madho nzá ringani ma ne madhó haki dhé ri, ndirigoti ma famungʉeri nari kʉ madho ringani ma nji ngoi kpa na.” Føri ká bbʉngʉe ngba bblo lo? Gilbert pori: “I ddoro, ma kʉ ngoi na dhonalo ma kana nga kʉ chøchø madhó familia ma na.”

18-19. Njati ko nji chelo ddikpa le ro ró, kodho ká ringani ko njiri ngba ndirigoti addudho?

18 Nidho ká ringani ni njiri ngba njati ni rá riutso d’i, ni nji chelo ni lai Mukristo ro ró? Adyø Yesu bbʉngʉe ná shauri ngoi le nji nari djo. Atilo Yova na ni dho kpakpalo djo, ndirigoti ali ni thí ke dhó roho takatifu djo ndiri kó ni tsotso ni e ngoi nji ná ke d’e. Njati ni njiri fø ró, ni sie hwè na, ndirigoti føri na ni ridho pʉlʉpʉlʉ ni ngarr Yesu dho.​—Mt. 5:9.

19 Ko nanga adi jini bbo dhonalo Yova chutso ddá kodho jidha na “kutaniko djokpa” Yesu Kristo chulu. (Efe. 5:23) Ako vʉri ko di “ngarr ke dho” ddiddi mutume Petro ma, Yakobo ma, ndirigoti Yohana ma na bbai. (Mt. 17:5) Ko chu ngbaribbai ma ko ka ko nji føri nari ngba, ngoi ko nji chelo nji ko ró ná Mukristo na nari chulu. Njati ko njiri fø ngba ndirigoti ko má shinga dhi ngana le mba ná chu na ró, ko ka ko ba ledha bbo njʉ ndirigoti gosi saa na ko sie hwè na theinga dho.

DYI 130 Tusameheane

^ par. 5 Yesu ripo ko tsu sese nanga kʉ ná dzaitso lu shinga dhi ngana ndi le mba ro. Ndirigoti ke rija kodho ko nji ngoi kolai Wakristo na. Ko ká ka ko bani ngba kpakpalo na fø shauri na ko rine ko njínji ná saa na, ndirigoti ri djolu ká ko ka ko si ngbaribbai?

^ par. 7 Anja Ulizo la 6 Broshua, Majibu ya Maulizo 10 Yenye Vijana Wanajiulizaka, Nifanye Nini Kama Wenzangu Wananikaza Kufanya Jambo Fulani?” ndirigoti picha zinachorwa ku ubao, Usikubali Marafiki Wakudanganye! www.pr418.com djó. (Anja MAFUNDISHO YA BIBLIA > VIJANA.)

^ par. 8 Nja dho thika øni ø.

^ par. 56 JI DJÓ LONANGA LE TU NARI: Mungu bbʉ kodho ná “sese nanga kʉ” ná chu na ko di nari ko ronga b’o, pornografia ró ma, nga kʉ bblo nalo na le letso gba nari ró ma, bbobbo darasa dho nrŭ le cho nari ró ma.

^ par. 58 JI DJÓ LONANGA LE TU NARI: Nja ndi nji ngoi d’e Yakobo koni ndidhi djona Esau nji bí ina.