Skip to content

Skip to table of contents

Abbari Mungu dhó nganjadha ddá chutso ni dho wa djo

Abbari Mungu dhó nganjadha ddá chutso ni dho wa djo

BBɄBBɄ dhé, ni adi hwè ba Yova bbʉ ko dho ná njonjo kado dho, føri tsu ndi nǎ kodhó lonangavʉdha dhi kado maddi. Biblia nzi wa Mungu dhó ro si ná kado. Føri kina ri pori: “Nyo le nji ndi bbʉ hwè le dho ndirigoti wa adi rili le njí shinga hwè.” (Muh. 10:19; Zb. 104:15) Njaro ni njarie wa kpakpalo bbʉ nja ndrŭ dho nari ro b’lo. Føri kina dz’ djolu gble kʉ ná ndrŭ e njonjo kʉ ná nganjadha na wa djo. Nde, Wakristo tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ndima vʉ lonanga wa djo nyodyu na d’e?

Njati rie ngbaga ma inga ngbá desturi nǎ ma ko dhi ri ró Mungu dhó nganjadha ko bba ddá chutso kodhó ngaddidha ma, longavʉdha ma na dho nari adi faida bbʉ bbo ndirigoti føri adi rili ko é hwe na kodhó maisha nǎ.

Ngbà ni churi nari bbai, dz’ djó bí kʉ ná ndrŭ adi wa jø bí ina ndirigoti bbo. Nja kpa adi wa jø ndiri na ndima djé ndima nyǒ d’e. Nja kpa adi wa jø ndiro nzɨ ndima dhó kpakpalo d’o ndima nanga ró. Bbo le wa jø nari bí kʉ ná ndrŭ adi nzi dhi le dhi ri ndirigoti kpakpa le kʉ ri.

Wakristo adi ribba ndima ba ndima no ná jidha dhi ke dhó nyodyu dhi chutsoddadha. Loroji na, ke d’ra bbo le wa jø nari adi bbʉ ná matokeo. Njaro ko zørie Mezali 23:29-35 ro b’lo, ri nǎ le tilo bbo wa jø ná ke adi bani na ná kpakpalo djo. a Europe nǎ Daniel ró dho kʉ ná Muzee adi nzá ndi d’engʉe ngʉ Mukristo ro ndi njingʉe ná lo ngano, “wa ke jø nari lingʉe ke vʉ lonanga d’idhé ndirigoti ke dangʉe lu ná lo adi liri ke é njedha na kpø njʉnga djo.”

Ko ká ka ko vʉ longa ngbaribbai nyodyu na wa djo ndirigoti ko pʉ bbo le wa jø nari adi bbʉ ná kpakpalo ko ró ro d’e? Ringani ko bbari Mungu dhó nganjadha ddá chutso kodhó ngaddidha ma, ko nji ná lo ma na dho.

Akonja addu ma Biblia po wa djo ndirigoti addu ma adi nja ndrŭ cho ndima jø wa d’e nari.

BIBLIA PO WA DJO NÁ LO

Mungu dzá lo nzá gʉ wa le jø kiasi na nari ro ri. Ro, Biblia pori wa le jø nari ka ndi bbʉ hwè le thí dho. Ko rizø: “Anyo nidzá nyo hwè na, ndirigoti ajø nidzá wa tse ni thí djó nga tse ro.” (Muh. 9:7) Yesu jøngʉe wa ro ddikpa saa na, ndirigoti Yova dzá njí dhi kpa kana nja kpa ma ngʉ adi ri ro jø ddi.​—Mt. 26:27-29; Lu. 7:34; 1 Ti. 5:23.

Nì mai ri kʉ føro, Mungu dzá lo pori wa ddikpa ke jø nari ma kana kʉ njonjonga rɨ ke ri rɨ nari na. Ri pori: “Nzɨ rɨ wa.” (Efe. 5:18) Ndirigoti ri pori “wa rɨ ná ndrŭ nzɨ . . . si tsu Mungu dhó Pidhinga na ri.” (1 Ko. 6:10) Bbʉbbʉ dhé Yova ndro bbo le wa jø ndirigoti rɨ le ri rɨ nari bbo. Føri rɨngana ko njieri kodhó desturi u ritso nari bbai nari rɨngana, ringani ko vʉ lonanga ngbà tho Mungu nyǒ nari bbai.

Nja ndrŭ adi riddi ri ka ndi kaka ndima jø wa bbo nzá ndima rɨ wa rɨ ro. Ro, føri kʉ che bbo kʉ ná lo. Maandiko ripo wazi nari kʉ “wa dhi nokpa” le kʉ nari ka ndi liri ddikpa ke (inga ddikpa le) ma kana kau sani sa Yova na. (Tit. 2:3; Mez. 20:1) Godhé Yesu pongʉeri “bbo le wa jø” nari ka ndi cho le tso nzɨ le tsu Mungu dhó ø dz’ djo. (Lu. 21:34-36) Nde, Mukristo tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ndi pʉ bbo le wa jø nari adi bbʉ ná kpakpalo ndi ró ro d’e?

ADDINGA ADDUDHO MA, NGBÁ SAA NA MA, NGBÁ NGATSI MA NI WA JØ NARI DJO

Wa jødha djo ko lonanga vʉ ná saa na, ri kʉ che bbo ko vʉ lonanga kodhó desturi nǎ bí kʉ ná ndrŭ adi rinji nari bbai. Nyodyu na kʉ ná Mukristo adi lonanga vʉ ngbà ka ndi tho Mungu nyǒ nari bbai, rie nyo djo ma inga wa djo ma ri ró. Biblia rid’ra ko dho: “Rie nyo ma ni nyo inga jødha dhi ritsi ma ni djø inga nja ritsi ma ni nji ró, aninji krʉ ritsi ni bbʉ na madha Mungu dho.” (1 Ko. 10:31) Iga kʉ ko ka ko ddinga djo ná ngadhudha ma, kanuni ma na:

Ma ká adi wa jø ndiri na ma bbʉ hwè nja ndrŭ dho d’e? Kutoka 23:2 ripo: “Nidho nzá ringani ni dyø birobiro kʉ ná ndrŭ ri.” Yova jangʉeri Waizraeli dho nzɨ kpa dyø nzɨ ngʉ adi ndi nyo tho ná lo nji ná kpa. Fø lo ka ndi kó Wakristo tsotso ma njʉ ddi. Njati ko di ribba kodhó ngaddidha ma, kodhó lonangavʉdha ma na é wa djo nja ndrŭ dhó ri bbai ró, føri ka ndi liri ko bbá Yova ndirigoti nzɨ ko dyø kedhó yadha.​—Ro. 12:2.

Ma ká adi wa jø ndiri na ma dhori ma kʉ kpakpa d’e? Nja kʉ ná desturi nǎ wa le jø bí ina ndirigoti bbo nari e u tso uni ná lo. (1 Pe. 4:3) Ro, anja 1 Wakorinto 16:13 po ná lo: “Anidi kere, anitøni kprɨ udha na, anidi kpetsi kpa bbai, anio kpakpa.” Wa ká adi rili le ngʉ kpakpa bbʉbbʉ? Ri nga kʉ føri. Fønga rɨngana wa adi ledhó ngaddidha dhi kpakpanga ma, longavʉdha dhi kpakpanga ma na sisi. Wa le jø bbo nari na mana nga kʉ kpakpa le kʉ ri, ro ri adi rili le ngʉ zaifu. Isaya 28:7 tilo bbo wa jø ná ke djo dhonalo wa adi rili ke kó di klani kla ndirigoti ke bʉni bʉ.

Bbʉbbʉ kʉ ná kpakpanga adi si Yova dhó ro, ná føri tsu ndi nǎ ‘kere le di nari ndirigoti kprɨ le tøni udha kana nari.’ (Zb. 18:32) Bbʉbbʉ Mukristo ka ndi njiri fø krr ndi di ndirigoti nyodyu na ndi lonangavʉ ndiri b’o ndima kana kau ronga Yova na nari chulu. Yesu ma kana kau ngʉe kpakpa Yova na ndirigoti bí kʉ ná ndrŭ ngʉ adi heshima bbʉ ke dho dhonalo ke ngʉe nga nǎ do ro ndirigoti ke vʉngʉeri ndi njí chø kʉ ná lo.

Ma ká adi wa jø ndiro nzɨ ma bani ná na kpakpalo d’o ma nanga ró? Mutunga zaburi ndingʉeri: “Lo singʉe ma djolu ná saa na, ni [Yova] lingʉeri ma iso pɨni ndirigoti ma jotso koko.” (Zb. 94:19) Ni djolu lo sisi ró, ane Yova kó ni tsotso, nga wa ri. Føri ni ka ni njí bí ina ni nganzi Yova tso nari chulu. Godhé, bí kʉ ná ndrŭ ra riba nari kʉ shauri le ne kutaniko nǎ dhidhi ná ndrŭ dhó ro nari adi faida bbʉ bbo. Wa le jø ndiro le hwini ledhó kpakpalo na d’e nari ka ndi ngʉ ledhó ngaddidha dhi kpakpanga nanga ngʉ ndirigoti ri ka ndi ngʉ chølo le ka le nji na ná kpakpanga zaifu. (Ho. 4:11) Anziro djo ko tielo ná Daniel pori: “Ma ngʉ adi hwini ma nanga ri d’o nari tso ró ndirigoti ma ngʉ adi ma nja kosa nji ri. Ma ngʉ adi wa jø nja ma hwini fø lo tso ró d’e, ro kpakpalo ngʉ adi ra anzi dhé, ma vingʉe madhó bbbakau vi ndirigoti ma ngʉ adi ma mbu si dhó heshima sini nari bbai.” Nde, Daniel tsotso ká addu kongʉe? Ke pori “Ma rangʉe ri utso d’i madhó lo ungʉe ma li ma thí Yova djo, ro nga wa djo ri. Yova kongʉe ma tsotso nari lingʉeri ma sisi madhó kpakpalo djolu.” Bbʉbbʉ kʉ ná lo kʉ Yova e tayari ndi kó ko tsotso kodhó lo di njani nzá ka ndi sini nari bbai ma ró.​—Flp. 4:6, 7; 1 Pe. 5:7.

Rie nja saa na ni adi wa jø ri ró, ane nidhó lonanga i ngadhudha chulu, ‘Madhó familia inga chøchø na ko kana nga kʉ ná kau ká porie lo ronga ro po b’lo ma dho wa djo?’ Njati rie fø ró, føri ka ndi dhori nari kʉ nidhó kʉ ddikpa nyí inga thɨ thika ni ka ni thɨ ná nzá utso ni d’i ná lo ro thé. ‘Ma ká adi wa jø bbo anziro ma e ri jø ná nga djolu?’ Føri ka ndi lø nzɨ adi wa jø bbo ná ke dhó lo ronga maddi. ‘Ma dho ká rie kpakpa ma cho ma ronga tso wa ró sese ddo dho inga bicha ddo dho?’ Njati rie fø ró, ni ngʉ bbo wa jø ná ke ndirigoti ri pinyo ni djo. Føri dzá lo dho nidhó lo ka ndi uri wanganga kó ni tsotso nja ni si fø lo djolu d’e.

Wa le jø nari adi bí kʉ ná kpakpalo bbʉ nari dho nja Wakristo vʉrieri ndima nzɨ jø wa ri. Nja kpa ka ndima vʉri nzɨ ndima jø wa, ri o ndima tso na djuu nzɨ nari dho. Njati nidhó kau vʉ lonanga føri bbai ró, ringani ni dho heshima ke vʉ nanga ná fø lo dho nzá ni ti chelo ke djo ro.

Ni ka ni vʉ lonanga nyodyu na nja kʉ ná mupaka ni li ni nji nari chulu. Mukristo ka ndi li mupaka ndi nji ngbá ngatsi ma ndi jø wa nari djo. Inga ke ka ndi li sheria ndi nji thɨ ina ma ndi di ri jø nari djo, ke ka ndi jø ri ddikpa ina yenga ddi kana inga kiasi na nyo ndi nyo ná saa na. Kpa ka ndima li mupaka ndima nji ngbà di wa ma ndima ka ndima jø nari djo, føri ka ndi é ndima jø ve (vin) inga biere kiasi na, ro nga tsátsa kʉ ná wa inga te le te ná wa ri. Ddikpa ke li mupaka b’lo ndi nji ró, ri ka ndi é sʉsʉ ke cho ndi ronga tso ri ró. Fø di ná longa ndi vʉ inga ndi cho ndi ronga tso ri ró nari nzá ka ndi pá do dhidhi ná Mukristo djo ri.

Heshima le bbʉ nja ndrŭ vʉ nanga ná lo dho ná føri kʉ b’o ronga ringani ko b’o ko djǒ nǎ ná lo. Waroma 14:21 pori: “Ri kʉ bblo nzɨ ni a zǎ inga nzɨ ni jø wa inga nzɨ ni nji bʉ ka ndi bʉ adjoni thí ná ddikpa ritsi ro maddi.” Ni ká ka ni njinjí fø shauri na ngbaribbai? Adi le-djoi e na ná jidha dhǒ. Njati ni njari wa ni jø nari ka ndi bʉ nja ke thí bʉ ró, ri kʉ bblo nzɨ ni jø ri fø saa na. Ni njiri fø ró føri na ni ridho ni jidha dhǒ ndirigoti heshima bbʉ nja ndrŭ dho nzá ni ne ni nganga dzá bblonga ro.​—1 Ko. 10:24.

Føri djolu pli, guvernema ma ka ndima bbʉ sheria ddi wa djo, ndirigoti Mukristo dho ringani ndi rrnga rr fø sheria dho. Fø sheria ka ndi pori nzɨ ni jø wa nidhó cho d’e si ddikpa ngatsi nzá ró inga ri ka ndi pori nzɨ ni jø wa motogari ni dyá ná saa na inga nja kʉ ná mashini na ni njínji ná saa na.​—Ro. 13:1-5.

Yova bbʉ bí kʉ ná bblo kado ko dho ndirigoti fø kado kana ddiri kʉ uhuru na ko kʉ nari ndiro ko chu ngbaribbai ma ko ka ko njínji fø kado na nari d’e. Føri kʉ, ko vʉ lonanga addu ma ko ka ko nyo inga addu ma ko ka ko jø nari djo. Akobbari ko vʉ nanga ná lo dhori nari kʉ ko nanga jini ngbà kodhó lonangavʉdha dhi uhuru dho ndiri na ko bbʉ hwè kodhi ra nǎ Baba dho d’e.

a États-Unis nǎ dhe djó nga adi nja ná ddikpa sosiete pori, bbo le wa jø nari adi rili le hwi ndrŭ, le hwi le, le njí uasherati, le di lɨ nji lebbá dza nǎ, le di ngono nji hatari kʉ ná chu nǎ, ndirigoti le o sani sa.