Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 52

Jadda le-vei, aningʉ dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo

Jadda le-vei, aningʉ dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo

“Isɨ ndrŭ dho ringani ndima é kiasi na ndima dhó nyi kana. . . ndirigoti chi krʉ kʉ ná lo kana.”​—1 TI. 3:11.

DYI 133 Umuabudu Yehova Wakati Ungali Kijana

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1. Nja ko é dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo d’e ká ringani ko njí ngbá lo?

 KO NANGA adi keni ke ko di nzø dhi lele nja ndima ngʉ dhidhi ná ndrŭ d’e nari nja ná saa na. Føri adi njani ndiro njini nari bbai. Nì mai ri kʉ fø, dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo le ngʉ nari nga kʉ ndiro ka ndi njini ná lo ri. b (1 Ko. 13:11; Ebr. 6:1) Nja ko njí føri d’e, ringani ko kana nga é chøchø Yova na. Godhé, kodhó lo u kedhó roho takatifu ndiro ko é ke nyǒ tho ná sifa na ndiro kodhó ufundi ra anzi ndirigoti ri tayarisha ko gosi ná ddo na ko si ba ná daraka dho d’e.​—Mez. 1:5.

2. Mwanzo 1:27 nǎ ro ká ko chu ngbá lo ndirigoti ko ká si loti addu djo i lo nǎ?

2 Yova nongʉe kpetsi ke ma, isɨle na. (Azø Mwanzo 1:27.) Ro, kpetsi kpa ma, isɨ ndrŭ ma na e njonjo ndima ndí ró, ro kpa e njonjo nja chu nǎ maddi. Loroji na, Yova nongʉe kpetsi ke ma, isɨle ma na nja ndima njí pekee kʉ ná njí d’e. Føri dho, kpadhó lo u ndima tsotso ka ndi kó ná sifa ma, ufundi ma na ndiro ndima njí ndima dhó bbʉni ná njí d’e. (Mwa. 2:18) I lo nǎ, ko si jadda le-ve ka ndi njí ná lo nja ndiro ndi ngʉ dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo d’e. Go sisi ná lo nǎ ko si jadda le-djoi ka ndima njí ná lo nja ndiro ndima ngʉ dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo d’e.

ALIRI NI É YOVA NYǑ KA NDI THO NÁ SIFA NA

Adyø chi ngʉ tøni ná isɨ ndrŭ dhó sifa, føri kʉ Rebeka ma, Esta ma, Abigaeli ma na, ná føri si ni tsotso ko ni ngʉ dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo kʉ ná isɨle (Anja paragrafu 3-4)

3-4. Jadda le-vei ká ka ndima ba dyø ndima dyø ná loroji ngbaga ro? (Anja ji maddi.)

3 Biblia tilo ji jingʉe Yova ndirigoti ke dho ngʉ adi njínji ná bí kʉ ná isɨ ndrŭ djo. (Anja ɨ djǒ ripo ná lo jw.org djó “Wanamuke Wenye Kuzungumuziwa mu Biblia Wanatufundisha Nini?”) I lo djǒ dyʉ ndi ró ná andiko ripo nari bbai, fø ndrŭ ngʉe “kiasi na ndima dhó nyi kana” ndirigoti “chi krʉ kʉ ná lo kana.” Føri djolu pli, le-vei ka ndima ba jiji Yova ndirigoti dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo ndima dhó kutaniko nǎ ndirigoti kpa ka ndima jifunza bí kʉ ná somo fø ndrŭ dhó ro.

4 Jadda le-vei, ni ká chu bblo kʉ ná loroji ni ka ni ba dhó ro ná le-vei ddi? Njati rie ddio ró aninjinjí kpadhó bblo kʉ ná sifa na; goti addinga ngbaribbai ma ni ka ni dhǒ fø sifa nari djo. Gosi ná paragrafu nǎ, ko si loti bbo na mana kʉ ná gbo kʉ ná sifa djo dhidhi kiroho nǎ ná isɨ ndrŭ ka ndima dhǒ ndi ro.

5. Mukristo kʉ ná dhidhi kiroho nǎ ná isɨle dho ká nyenyenga na le kʉ nari kʉ mana na bbo addudho?

5 Nyenyenga kʉ bbo na mana kʉ ná sifa dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo dho. Njati ddikpa isɨle é nyenyenga na ró le ma kana kau si e chøchø Yova na ndirigoti nja ndrŭ na. (Yak. 4:6) Loroji na, ngbà ji Yova ná isɨle adi ndi thó tso gba nyenyenga na bbonga Yova bbʉ dhó ná kpa vʉ nanga ná lo na. (1 Ko. 11:3) Bbonga Yova bbʉ dhó ná kpa adi chutso ddá kutaniko dho ndirigoti familia dho. c

6. Rebeka dhó nyenyenga nǎ ro ká jadda le-vei ka ndima ba ngbá somo?

6 Addinga Rebeka dhó loroji djo. Le ngʉe nyodyu na ndirigoti le ngʉe bblo ndi lonangavʉ ro ndirigoti le njingʉe bí kʉ ná bblo lo ndidhó maisha nǎ. (Mwa. 24:58; 27:5-17) Føro mai, le ngʉe heshima na ndirigoti tayari shauri dyødha dho. (Mwa. 24:17, 18, 65) Njati ni di ni thó tso gba Yova dhó mupango na nyenyenga na Rebeka bbai ró, ni sie bblo kʉ ná loroji familia nǎ ndirigoti kutaniko nǎ.

7. Esta dhongʉe kiasi na le kʉ nari, nari ká jadda le-vei ka ndima dyø ngbaribbai?

7 Kiasi kʉ dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo dho ringani ndima é na ná sifa kana nja ri. Biblia ripo “nyodyu e kiasi dhi ndrŭ na.” (Mez. 11:2) Esta ngʉe kiasi na ngʉe ná isɨle ndirigoti Mungu do ngʉ adi nji ná le. Le ngʉe kiasi na nari dho pi bbá le ndi ngʉngʉe ná saa na, le nzá ngʉngʉe nodha ri. Le rrngʉe ndidhó muyomba Mordekai dhó shauri ndirigoti le dyøngʉe ri dyø. (Est. 2:10, 20, 22) Ni maddi ni ka ni dho kiasi na ni kʉ nari bblo kʉ ná shauri ni ne nja ndrŭ dhó ro ndirigoti ri na ni njínji nari chulu.​—Tit. 2:3-5.

8. Ddiddi 1 Timoteo 2:9, 10 ridho nari bbai, kiasi ká ka ndi kó jadda le-ve tsotso ndi vʉ lonanga ndi ró ru ma, ndi djoka chedha ma na djo ngbaribbai?

8 Esta dhongʉe kiasi nja chu nǎ maddi. Le ngʉe “bbo d’ani ná le ndirigoti le nyǒ djonga ma thongʉe nga bbo ddi,” føri dzá lo dho ma nzá ddi le drrngʉe ndrŭ dhó nganjadha ro ndi djo ri. (Est. 2:7, 15) Wakristo kʉ ná isɨ ndrŭ ká ka ndima ba faida ngbaribbai Esta dhó loroji nǎ ro? Ddikpa chu le dho 1 Timoteo 2:9, 10(Azø.) Mutume Paulo jangʉeri Wakristo kʉ ná isɨ ndrŭ dho ndima thó ndima ronga kiasi na ndirigoti ngbà thonga nari bbai. Kigiriki nǎ le njinjí iga na ná lo ridho isɨ ndrŭ dho ringani ndima thó ndima ronga heshima na ndirigoti nì ndima ngaddi nja ndrŭ dhó nganjadha djo ro. Ko adi mbai po bbo ko vei Wakristo dho kpa adi ndima ronga njø kiasi na nari dho!

9. Ko ká ba ngbá somo Abigaeli dhó loroji nǎ ro?

9 Lo utsod’idha kʉ bbo na mana kʉ ná sifa dhidhi kiroho nǎ ná le-vei krʉ ka ndima dho ndi ro. Lo utsod’idha ká kʉ addu? Ri kʉ bblo le lonanga vʉ nari, inga chelo ma nanga le vʉ bblo lo na nari Akonja Abigaeli dhó loroji. Lebbá ke vʉngʉe lonanga che nari lingʉeri kebbá dza nǎ ndrŭ krʉ dhó maisha é hatari nǎ. Abigaeli njingʉe ddikpa lo thei. Le vʉngʉe lonanga bblo nari gøngʉe ndrŭ dhó shinga gø. (1 Sa. 25:14-23, 32-35) Lo utsod’idha ka ndi kó ko tsotso ko chu ngbá saa na ká ko ka ko tilo ndirigoti ngbá saa na ká ko ka ko go ddi nari. Ndirigoti ri ka ndi kó ko tsotso ko é kiasi na nja ndrŭ ro ko ko dyu li nari kana.​—1 Te. 4:11.

ANERI NI CHU KRɄ DDO RÓ KA NDI KÓ NI TSOTSO NÁ NJÍ

Bblo ni chu ngandidha ma, ngazødha ma na nari nǎ ro ká ni bangʉe faida ngbaribbai? (Anja paragrafu 11)

10-11. Ni ma, nja ndrŭ ma na ká ka ndima ba faida ngbaribbai bblo ni chu ngazødha ma, ngandidha ma na nari nǎ ro? (Anja ji maddi.)

10 Mukristo kʉ ná isɨle dho ringani ndi chu ddikpa njí nga ro chu. Go ndima kʉ rere ro, sinzø nzø chu ná nja njí adi rili kpa ba faida ndima dhó maisha lu nǎ. Akonja sese kʉ ná loroji ro.

11 Aneri ni chu ngandidha ndirigoti ngazødha bblo. Nja desturi nǎ ndrŭ adi riddi ngandidha ma, ngazødha ma na na mana ro nga kʉ bbo isɨ ndrŭ dho ri. Ri kʉ bblo ndirigoti bbo na mana kʉ ná lo Wakristo krʉ chu ngandidha ndirigoti ngazødha nga. d (1 Ti. 4:13) Føri dho nzɨ bba ddikpa lo ma cho ni tso ro ddi nga ni zø ndirigoti ngandidha ni chu nari ró. Føri nǎ ro ká ni si kʉ ledha ba ngbaribbai? Fø di ná ufundi si ni tsotso ko ni ba njí ndirigoti ni b’o nidhó njí ronga. Ri sie sʉsʉ ni zø Biblia ndirigoti ni ddi longa nja ndrŭ dho. Føri djolu pli, ni kana nga sie chøchø Yova na ni di kedzá lo zø ndirigoti ni di ngaddi bbo ri nǎ lo djo ró.​—Yos. 1:8; 1 Ti. 4:15.

12. Ni ká ba ngbá somo Mezali 31:26 nǎ ro ndiro ni di loti bblo ndrŭ na d’e?

12 Aneri ni di loti bblo ndrŭ na. Ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo Wakristo di loti bblo. Mutume Yakobo bbʉ bblo pli kʉ ná i shauri ko dho: “Ni krʉ dho ringani ni é lele ngarrdha dho, ro dzodzo lotidha dho.” (Yak. 1:19) Njati ni di nja ndrŭ rr li ni li ni dyu ro ró, ni adi zølo dhǒ kpa dho. (1 Pe. 3:8) Njati ni famu ddikpa le po ná lo inga ngbaribbai ma le ndi mbu nari bblo nzá ró, aneri ni dhú ngbà thonga ná ngadhudha le tso. Føri goti, aba saa ni ddinga lo ni ti nari njí. (Mez. 15:28, maelezo ya chini) Adhuri ni tso: ‘Ma ji ma po ná lo ká kʉ bbʉbbʉ ndirigoti ri ká ka ndi li le kpakpa i ngbà? Ri ká ridho ma heshima bbʉ ndirigoti ma bblonga i dhǒ nì?’ Aba somo li ndima li ndima dyu ro ngarr ndirigoti bblo adi loti ná le-vei dhó lo nǎ ro. (Azø Mezali 31:26.) Ali ni dyu li ngbaribbai ma kpa adi loti nari djo. Njati ni chu fø ufundi nga bblo ró, ni kana kau ma sie bblo i nja ndrŭ na.

Bblo chu adza njí ná isɨle ka ndi é bblo kʉ ná loroji ndidhó familia ma, ndidhó kutaniko ma na dho (Anja paragrafu 13)

13. Adzá njí ká ni ka ni chu ngbaribbai? (Anja ji maddi.)

13 Achu adza njí nga. Bí kʉ ná ngalu isɨ ndrŭ adi adza bí kʉ ná njínji. Nidzá mama inga bblo loroji kʉ ná le-ve ka ndi kó ni tsotso nja ni chu fø njí nga d’e. Cindy ro dhó kʉ ná le-ve pori: “Madzá mama dhó ro ma chungʉe ná bbo na mana kʉ ná ddikpa ritsi kʉ, njati ni njí nidhó njí kpakpanga na ró ni ka ni ba hwè ni nji ná lo nǎ ro nari. Nyo rɨdha ma, adzanga thɨdha ma, ru ʉdha ma, nga dzidha ma na ma chu ná føri adi madhó maisha ngʉ sʉsʉ ndirigoti ri klo Yova dho ma ka ma njinjí ná bí kʉ ná chu ma dho. Godhé, mama ddingʉe ngbaribbai ma le ka le kó ndrŭ nari nga ma dho, føri adi rili ma nju bí kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na na dyø ma ka ma dyø ndima dhó loroji ro.” (Mez. 31:15, 21, 22) Kpakpanga na kʉ ndirigoti nì ndrŭ kó ná isɨle e ledha ndibbá familia dho ndirigoti kutaniko dho.​—Mez. 31:13, 17, 27; Mdo. 16:15.

14. Ni ká ba ngbá somo Crystal dhó loroji nǎ ro ndirigoti ni dho ká ringani ni li ni thí ngbá lo djo?

14 Aneri ni di ritsi nji ni dho ni niro. Føri kʉ bbo na mana kʉ ná lo krʉ kʉ ná Mukristo dho. (Flp. 4:11) Crystal ró dho kʉ ná ddikpa le-ve pori i: “Madzá gø dhi ndrŭ lingʉe ma kpakpa ndiro ma zø ngbà ka ndi si ma tsotso ko ná ufundi darasa nǎ d’e. Madzá baba pongʉeri ma zø ngbaribbai ma le adi mbø djonga nja sosiete nǎ nari le adi ddi nǎ ná darasa. Føri kongʉe ma tsotso bbo.” Ngbaribbai ma le mbø ba nari ni chu ná føri dhé nzá kaka ri, ro ringani ni chu ngbaribbai ma ni njínji mbø na nyodyu na nari maddi ndiro nzɨ ni di mbø sa ni adi ri ba ná nga djolu ró (Mez. 31:16, 18) Apʉ nga na mana kʉ ná ddeni ni ró ro ndirigoti aba hwè nidhó bani ná ritsi dho, ná føri si rili ni li ni thí nidhó kiroho nǎ muradi djo.​—1 Ti. 6:8.

ATAYARISHA NI NIDHÓ GOSI NÁ DDO DHO

15-16. Nzá d’e ndoa chi ná le-vei na mana ká e bbo nja ndrŭ dho addudho? (Marko 10:29, 30)

15 Njati ni é kiroho nǎ sifa na ndirigoti ni chu bbo na mana kʉ ná njí nga ró, ri si ni tsotso ko nidhó gosi ná ddo dho. Anja ni ka ni njí ná lo ro sese di.

16 Ni ka ni vʉri ni má nzá ni chi ndoa ro ddikpa saa ro dho. Yesu pongʉe ná lo ró ro, nja isɨ ndrŭ vʉri nzɨ ndima chi ndoa nì mai ndima dhi ná ngana ndrŭ adi nzá le chi ndoa nari nja che ro. (Mt. 19:10-12) Nja ndrŭ ka ndima má nzá ndima chi ndoa ro njonjo kʉ ná sababu dho. Auri u nari kʉ Yova ma, Yesu ma na nzɨ adi ni nja nga na mana kʉ ri ni chi ndoa nzá nari djotsina ri. Dz’ djolu gble nzá chi ndoa ná le-vei kʉ bblo kʉ ná loroji kutaniko nǎ. Kpa jirie nja ndrŭ ji ndirigoti kpa adi ngaddi nja ndrŭ djo nari dho, kpa kʉ ddiddi le-vei ndirigoti mama bbai bí kʉ ná ndrŭ dho.​—Azø Marko 10:29, 30; 1 Ti. 5:2.

17. Jadda le-ve ká ka ndi tayarisha ndi krʉ saa ró le nji ná njí dho ngbaribbai?

17 Ri ka ndi kaka ni nga krʉ saa ró ni njínji nari tso. Dz’ djolu gble bbo adi lod’ra nari kʉ le-vei. (Zb. 68:11) Ni ká ka ni kperi ngbà ni nga krʉ saa ró le adi nji ná njí tso? Ni ka ni é painia ma, ni ra njínji Pidhinga dzá dza le chi ná ngana ma inga ni rá Beteli na. Adi nganzi nidhó muradi djo. Atilo b’lo tso ro si fø muradi djó ná ndrŭ na ndirigoti aneri ni chu fø muradi djo ni tso si d’e ni ka ni njí ná lo. Føri goti akpe fø muradi djo ni tso si d’e ni ka ni njí ná lo. Ni tso si nidhó muradi djo ró, føri si chutso klo ni dho ni njí bí kʉ ná bblo pli kʉ ná njí Yova dzá njí kana.

Njati ni di ngaddi ndoa djo ró avʉ ndoa ni si chi na ná ke inga ná le bblo (Anja paragrafu 18)

18. Ddikpa le-ve dho ká ringani ndi vʉ ndi bbáke bblo addudho? (Anja ji maddi.)

18 Ni ka ni vʉri ni chi ndoa. B’lo djo ko tilo ná sifa ma, ufundi ma na si ni tsotso ko nja ni é bblo pli kʉ ná isɨle d’e. Bbʉbbʉ dhé, njati rie ndoa djo ni ngaddi ri ró, ringani ni é krr ni lai ni vʉ ná saa na. Føri kʉ bbo na mana kʉ ná nzɨ ki ro ni si nji ná lonangavʉdha. Anonga nari kʉ ni si ngʉ ni si køni dho ná ke dhó bbonga tsena. (Ro. 7:2; Efe. 5:23, 33) Føri dzá lo dho adhuri ni tso: ‘Ke ká kʉ dhidhi ná Mukristo i nì? Ke ká adi kiroho nǎ lo li anziro nì ndidhó maisha nǎ? Ke ká adi lonangavʉ nyodyu na i nì? Ke ká adi ndidhó kosa tso u nì? Ke ká adi heshima bbʉ isɨ ndrŭ dho nì? Ke ká chu ma tsotso ndi ka ndi kó kimwili nǎ, kiroho nǎ na ná njí nga ro ngbà ndirigoti ndi é bblo kʉ ná kau ma dho? Ke ká adi ndi dhona bbʉni ná njínji bblo i nì? Loroji na, kutaniko nǎ ká ke kʉ ngbá daraka na ndirigoti ke ká adi ri nji ngbaribbai?’ (Lu. 16:10; 1 Ti. 5:8) Bbʉbbʉ dhé, njati ni ji ni ba bblo kʉ ná kpetsi ke ró, ringani ni maddi é bblo kʉ ná isɨle.

19. Isɨle dhó “le tsotsokodha” dhi njí ká kʉ mana na addudho?

19 Biblia pori bblo kʉ ná isɨle kʉ “le tsotsokodha” ndibbá ke dho ndirigoti “ngbà thonga” ná le ke dho. (Mwa. 2:18) Nde, føri ká kʉ nzá le nja isɨle na mana ri? Ri nga kʉ føri! Isɨle dhó le tsotsokodha dhi njí kʉ bbo ndi na mana kʉ ro. Bbʉbbʉ dhé, Yova maddi Biblia nzi le “tsotso kó” ná ke. (Zb. 54:4; Ebr. 13:6) Isɨle ka ndi é bbʉbbʉ kʉ ná le tsotsokodha njati le di ndi tso gba ndibbá ke vʉ nanga ná lo na, le di ke tsotso kó ke vʉ nanga familia nǎ ná lo njini d’e ró. Ndirigoti Yova le ji nari ka ndi kó le tsotso le di rili nja ndrŭ nja ndibbá ke dhó bblo kʉ ná sifa. (Mez. 31:11, 12; 1 Ti. 3:11) Ni ka ni tayarisha ni njʉ ndiro ni sie bblo kʉ ná isɨle d’e kpakpa ni nidhó jidha li Yova djo ndirigoti nja ndrŭ tsotso ni kó abba ndirigoti kutaniko nǎ nari chulu.

20. Nzø-i ká ka ndi njí ngbá bblo lo ndibbá familia nǎ ndrŭ dho?

20 Ri ka ndi kaka ni ngʉ nzø-i. Ndoa ni chi nari goti ni ma, nibbá ke ma na ni ka ni ba nzø maddi. (Zb. 127:3) Føri dzá lo dho, ringani ni ddinga nja ni é bblo kʉ ná nzø-i d’e ká ni ka ni njí addu ma nari djo. I lo nǎ ko tilo djo ná sifa ma, ufundi ma na si ni tsotso ko nja ni ngʉ bblo kʉ ná isɨle ndirigoti bblo nzø-i d’e. Jidha ma, bblonga ni dhǒ nari ma, ngatsovedha ma na si nidhó familia tsotso ko ndi é hwè na ndirigoti nidzá nzø mbu ndima bblo.​—Mez. 24:3.

Bí kʉ ná jadda isɨ ndrŭ dho longaddirieni maandiko chulu ndirigoti kpa adi njínji fø lo na nja ndima ngʉ dhidhi ná Wakristo d’e (Anja paragrafu 21)

21. Ko ká adi ko mbu ko vei dho ngbaribbai ndirigoti addudho? (Anja ri chuti ji.)

21 Ko jirie ni bbo le-vei, Yova ma, ndidzá ndrŭ ma na krʉ dho ni nji ná lo djotsina. (Ebr. 6:10) Ni adi kpakpanga nji nja ni é kiroho nǎ sifa na ndirigoti ni é ufundi na ndiri liri nidhó maisha é bblo ndirigoti ni kuso lu kʉ ná ndrŭ dhó ri maddi d’e, ndirigoti ri ni tayarisha ngbà ka ná ngatsi gosi ná saa na ni si nji ná njí dho. Bbʉbbʉ dhé, ni na mana e bbo Yova dhó tengenezo dho!

DYI 137 Chi tøni ná isɨ ndrŭ, Wakristo le-vei

a Jadda le-vei, ni na mana e bbo kutaniko nǎ. Ni ka ni dhidhi kiroho nǎ kpakpanga ni nji ni é bblo kʉ ná sifa na, ni é ufundi na ndirigoti ni ni tayarisha gosi ná ddo na ni si nji ná lo dho nari chulu. Føri si rili ni ba bí kʉ ná ledha Yova dzá njí kana.

b NJA LO NANGA LE TU NARI: Dhidhi ná Mukristo adi ribba Mungu dhó roho ddá chutso ndi dho, nga dz’ dzá nyonyu ri. Dhidhi ná Mukristo adi Yesu dhó loroji dyø, ke adi kpakpanga nji ndima kana nga é chøchø Yova na ndirigoti ke adi bbʉbbʉ kʉ ná jidha dhǒ nja ndrŭ dho.

d Ndiro ni chu ngazødha kʉ mana na nari djo le po ná lo d’e, anja ɨ djǒ ripo ná lo jw.org djó “Kwa Nini Kusoma Ni Muhimu kwa Watoto​—Sehemu 1: Kusoma au Kutazama?