Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 50

Ko ka ko nzini chølo dhi ndrŭ kodhó udha ma, njí ma na chulu

Ko ka ko nzini chølo dhi ndrŭ kodhó udha ma, njí ma na chulu

“Kodhi baba Abrahamu ngʉe na ná udha dyø ná kpa.”​—RO. 4:12.

DYI 119 Kodho ringani ko é udha na

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1. Ko di ngaddi Abrahamu dhó udha djo ná saa na ká ko ka ko dhu ngbá lo ko tso?

 NGBÀ mai bí kʉ ná ndrŭ rr rie lo ro Abrahamu djo ro, bí kʉ ná ndrŭ churie lo ro sese dhé ke djo. Nì mai ri kʉ føro, ni ká chu lo ro bbo Abrahamu djo ngbà. Loroji na, ni churi nari kʉ Abrahamu le nzi “udha na kʉ ná ndrŭ krʉ dhi baba.” (Ro. 4:11) Njaro ni ka ni dhuri ni tso, ‘Ri ká ka ndi ka ngbà ma dyø Abrahamu dhó udha ndirigoti ma é kpakpa kʉ ná udha na ke bbai?’ Bbʉbbʉ dhé, ri ka ndi ka ngbà.

2. Ri ká kʉ bbo na mana kʉ ná lo addudho le ne lonanga Abrahamu dhó lo djo? (Yakobo 2:22, 23)

2 Ko ka ko liri kodhó udha dhi bbo Abrahamu dhó ri bbai ná ddikpa chu kʉ kedhó loroji djo ko longane nari. Krʉ ddo ró Abrahamu ngʉ adi ngarr Mungu ja ndi dho ná lo dho. Ke rangʉe di da ngø na, ná ngana ke dingʉe cho bí bba dza nǎ ndirigoti ke ngʉe tayari ndi bbʉ ndidzá bbo ndi ji ná ngba Isaka bbʉdha. Ke njingʉe ná fø lo krʉ ngʉ ridho ke ngʉe kpakpa kʉ ná udha na Yova djo. Abrahamu dhó udha ma, ke dhongʉe ri njí chulu nari ma na lingʉeri Mungu u ke tso u ndirigoti ke ngʉngʉe kedzá kau. (Azø Yakobo 2:22, 23.) Yova adi riji ko krʉ, føri tsu ni maddi ndi nǎ, ko tso uni ndi na ndiro ko ba fø di ná ledha d’e. Føri dho i ke ddangʉe chutso Biblia ndingʉe ná kpa Paulo ma, Yakobo ma na dho ndiro kpa tilo Abrahamu dhó loroji djo d’e. Akotilo Waroma sura 4 ndirigoti Yakobo sura 2 d’ra kedhó loroji djo ná lo djo. Paulo ma, Yakobo ma na krʉ d’ra bbo na mana kʉ ná lo Abrahamu djo.

3. Paulo ma, Yakobo ma na ká tilo ngbá andiko djo?

3 Paulo ma, Yakobo ma na krʉ tilo Mwanzo 15:6 nǎ ɨ ripo ná lo djo: “[Abrahamu] ngʉe udha na Yova djo ndirigoti ke zøngʉeni chølo dhi ke.” Njati Yova nzi ddikpa ke chølo dhi ke inga nga nǎ kosa kʉ ná ke ró, føri kʉ utso ke u ná ke. Mungu nzingʉe nzá kaka ndirigoti chenga dhi fø kpa nga nǎ kosa kʉ ri ná føri kʉ ké ka ndi ke le nanga ná lo! Fø kpa Mungu njangʉe nari bbai ke ka ndi nja ni maddi. Kpadjo akonja addudho ma Yova nzingʉe Abrahamu chølo dhi ke nari ndirigoti kodho ringani ko njí ná lo ndiro ke nzi ko maddi chølo dhi ndrŭ d’e.

UDHA KɄ BBO NA MANA KɄ NÁ LO NDIRO KO É CHØLO DHI NDRŬ D’E

4. Addui ká ka ndi cho ndrŭ ronga tso chø le kʉ nari ró?

4 Paulo ndingʉe Waroma dho ná barua nǎ, ke pongʉeri krʉ kʉ ná ndrŭ kʉ chenga dhi ndrŭ. (Ro. 3:23) Nde, føro ká ndrŭ ka ndima é chølo dhi ndrŭ, nga nǎ kosa kʉ ná ndrŭ ndirigoti ndima tso uni Mungu na ngbaribbai? Nja ndi kó Bbʉbbʉ Wakristo krʉ tsotso ndima ba fø logoti d’e Paulo njingʉe njí Abrahamu dhó loroji na.

5. Yova ká nzingʉe Abrahamu chølo dhi ke addudho? (Waroma 4:2-4)

5 Yova nzingʉe Abrahamu chølo dhi ke go ke ngʉe Kanaani nǎ ro. Nde, Yova ká nzingʉe Abrahamu chølo dhi ke addudho? Ri ká kʉ ke ngʉ adi ngarr kaka nari bbai Musa dhó yadha dho nari dho? Ri nga kʉ føri. (Ro. 4:13) Yova nzingʉe Abrahamu chølo dhi ke nari goti b’lo cho da 400 ro i ke vengʉe fø yadha bbʉ Waisraeli dho. Nde, Mungu ká nzingʉe Abrahamu chølo dhi ke addudho? Yova dhongʉe nzá tso ka ndi kó le djo ná zølo Abrahamu dho nari dho i ke nzingʉe ke chølo dhi ke kedhó udha djotsina.​—Azø Waroma 4:2-4.

6. Chenga dhi ke ká Yova adi nzi chølo dhi ke ngbaribbai?

6 Paulo pongʉeri njati ddikpa ke é udha na Mungu djo ró, “kedhó udha adi rili ke nzini chølo dhi ke.” (Ro. 4:5) Paulo ndringʉeri ki: “Ddiddi Daudi tilo chølo dhi ri Mungu nja nzá ndi zø kedhó njí ro ná ke e ná nà hwè djo nari bbai: ‘Hwè dhi ri kʉ nji dhó chenga zø njini ná ndrŭ ndirigoti tsi dhi chenga djonga tso tsini ná ndrŭ; hwè dhi ri kʉ nzɨ dzá chenga ro Yova si kʉ zø ná ke.’” (Ro. 4:6-8; Zb. 32:1, 2) Mungu adi nì kʉ udha na ndi djo ná ndrŭ zø njinji ndirigoti ke adi kpadhó chenga djonga tso tsitsi. Ke adi kpa zø nji ndi thí nǎ ro krʉ rie ngbabø ma kpadhi chenga kʉ ri ró. Ke adi fø di ná ndrŭ nja nga nǎ chenga kʉ ri ndirigoti chølo dhi ndrŭ kpadhó udha djotsina.

7. Yova dho ngʉ njínji chi ndima tøni ro ná kpa ká ngʉe chølo dhi kpa ngbá chu nǎ?

7 Ngbà mai le nzi Abrahamu ma, Daudi ma, Mungu dzá njí dhi nja kpa ma na chølo dhi kpa ro, kpa ngʉe nzá kaka ná chenga dhi ndrŭ dhé. Ro, kpadhó udha dzá lo dho Mungu njangʉe kpa nga nǎ kosa kʉ ri, njati le ddie kpa nzɨ ngʉ adi madha bbʉ Mungu dho ná ndrŭ na ró. (Efe. 2:12) Waroma dho Paulo ndingʉe ná barua nǎ ke pori, udha kʉ bbo na mana kʉ ná ritsi ndiro ko é Mungu dzá kau d’e. Abrahamu ma, Daudi ma na ngʉe Mungu dzá kau dhonalo kʉ kpa ngʉe udha na ke djo. Ko maddi ko ka ko é Mungu dzá kau ko é udha na ke djo ró.

UDHA MA RONGA KÁ NJU NJÍ NA NGBARIBBAI?

8-9. Nja ndrŭ ká e ngbá che kʉ ná ngaddidha na Paulo ma, Yakobo ma na ndi ná lo djo, ndirigoti addudho?

8 Cho bí kana dini nǎ bbobbonga tilo ngbaribbai ma udha ma ronga nju njí na nari djo. Dini nǎ nja bbobbonga adi ripo, njati ni é udha na Bboke Yesu Kristo djo ró ni ka ni ba gødha ba. Njaro ni rr rie ɨ kpa ripo nari ro b’lo, “Au Yesu ndirigoti ni si gødha ba.” Njaro dini nǎ bbobbonga adi fø lo tu Paulo pongʉe ná i lo nǎ ro: “Mungu zø ke chølo dhi ke nzá ndi nja kedhó njí ro.” (Ro. 4:6) Ro, nja ndrŭ adi ripo ni ka “ni gøgø” njati ni rá dini nǎ ndrŭ dhó takatifu kʉ ná nga ro ma nja inga ni di bblo lo nji ró. Njaro fø kpa adi ndima dhó lo tu Yakobo 2:24 po ná i lo nǎ ro: “Ddikpa ke ka ndi zøni chølo dhi ke ndidhó njí chulu, ro nga ndidhó udha chulu dhé ri.”

9 Fø nganjadha na ndima kʉ nari dzá lo dho, Biblia zø ná nja kpa adi riddi nari kʉ Paulo ma, Yakobo ma na ngʉe njonjo kʉ ná ngaddidha na udha ma, njí ma na djo. Dini nǎ bbobbonga ka ndima di riddi nari kʉ Paulo ungʉeri nari kʉ ddikpa ke le ka le nzi chølo dhi ke udha chulu, nga njí chulu ri, ro Yakobo ngʉ riddi nari kʉ njí kʉ bbo na mana kʉ ná lo ndiro le tso uni Mungu na d’e. Mungu dzá lo djo zønga ná ddikpa profesere pori: “Yakobo nzá famungʉe Paulo ronga ká addu ngʉ cho ndi pori ddikpa ke le ka [le zø chølo dhi ke] udha na ke kʉ nari dho dhé, ro nga njí chulu ri nari ro ri.” Ro, Yova i ddangʉe chutso Paulo ma, Yakobo ma na dho ndiro kpa ndi fø lo d’e. (2 Ti. 3:16) Føri dzá kpadhó lo tso nju ná chu ro ka ndi e nì dhé. Ringani ko nja kpa ndingʉe ná barua nǎ kʉ ná nja lo ndiro ko famu fø lo bblo d’e.

Paulo dhongʉeri Roma nǎ ngʉ di ná Wakristo dho nari kʉ udha kʉ mana na, ro nga Musa dhó yadha ró njí ri (Anja paragrafu 10) b

10. Paulo ká ngʉ loti ngbá “njí” djo? (Waroma 3:21, 28) (Anja ji maddi.)

10 Waroma 3 ndirigoti 4 nǎ ká Paulo ngʉ loti ngbá “njí” djo? Bbo pli ke ngʉ loti Musa dhó yadha dho le ka le rrnga nari djo, Sinai dhi Ngøtsi djó le bbʉngʉe ndi Waizraeli dho ro. (Azø Waroma 3:21, 28.) Rinjani nari kʉ, Musa dhó Yadha ma, ri ró njí ma na cho da b’lo nari udha ngʉe kpakpa Paulo dhó saa na ngʉe ná Wakristo ngʉe ná Wayaudi dho nari bbai. Føri dho i Paulo njingʉe njí Abrahamu dhó loroji na ndiri na ndi dhori nari kʉ ddikpa le dho nzá ringani ndi dyø yadha ndiro ndi tso uni Mungu na d’e ri.” Ro, ri adi si udha nǎ ro. Fø lo ko li kpakpa dhonalo ri riddi ko dho nari kʉ njati ko é udha na Mungu djo ndirigoti Kristo djo ró, Mungu ka ndi u ko tso u.

Yakobo jangʉeri Wakristo dho kpa dhǒ ndima dhó udha “njí” ró bblo lo ndima nji nzá ndima krø ndrŭ nanga ro nari chulu (Anja paragrafu 11-12) c

11. Yakobo ká ngʉ loti ngbá “njí” djo?

11 Ro, Yakobo sura 2 nǎ le tilo djo ná “njí” nga kʉ Paulo tilo djo ná “yadha dhi njí” ri. Yakobo tilo krʉ ddo ró Wakristo adi nji ndima dhó maisha nǎ ná njí djo. Fø njí ka ndi dhǒ ddikpa Mukristo ká kʉ udha na Mungu djo nì ma inga nga ma nari. Akonja Yakobo njingʉe njí na ná aro kʉ ná loroji.

12. Udha ma ronga nju njí na nari nanga ká Yakobo tu ngbaribbai? (Anja ji maddi.)

12 Ya kwanza loroji nǎ, Yakobo d’rari nari kʉ Wakristo dho nzá ringani ndima krø ndrŭ nanga ri. Ke dhongʉe fø loroji mali dhi kpa dho bblonga dhǒ ndirigoti pá njedha dhi ndrŭ bé ná ddikpa ke dhó loroji djo ndi tilo nari chulu. Yakobo pori, fø di ná ke ka ndi di riddi ndi kʉ udha na, ro kedhó njí ka ndi dhori ke nga kʉ udha na ri. (Yak. 2:1-5, 9) Ya pili loroji nǎ Yakobo tilo djo nari kʉ, ddikpa ke nja ‘ndidhi djona inga ndidhi vena kosa rù inga nyo nari’ ro ke nzá ko le inga ke tsotso ro ri. Ngbà mai fø ke ka ndi njani udha na kʉ nari bbai ro, kedhó nyi ka ndi dhori nari kʉ ke nga kʉ udha na ri. Yakobo ndingʉeri, “nga ró njí kʉ ná udha dhedhe.”​—Yak. 2:14-17.

13. Kodhó lo uri ko é udha na ndirigoti ko njí bblo lo nari ndi dho d’e ká Yakobo bbʉ ngbá loroji? (Yakobo 2:25, 26)

13 Yakobo pori Rahabu kʉ ndidhó njí ró dhongʉe udha ná le. (Azø Yakobo 2:25, 26.) Le rrngʉe lo Yova djo ndirigoti le d’ingʉe ri utso nari kʉ, Yova ngʉ adi Waizraeli tsotso koko. (Yos. 2:9-11) Le dhongʉe udha ndidzá njí ró, føri kʉ le b’ongʉe Waizraeli kana ro rangʉe nga tso lo ná aro kʉ ná kpa dhó shinga ronga nari. Føri lingʉeri nga kʉ muizraeli ná nzá kaka ná fø isɨle le nzi chø kʉ ná le, ddiddi Abrahamu le nzingʉe nari bbai. Rahabu dhó fø loroji nǎ ro ko jifunza ddikpa bbo na mana kʉ ná lo, føri kʉ udha le dhǒ ndidzá njí ró nari.

14. Paulo ma, Yakobo ma na ndi ná lo ronga ká nju ngbaribbai?

14 Føri dho Paulo ma, Yakobo ma na tu udha ma, njí ma na nanga aro kʉ ná chu nǎ. Paulo ngʉ ripo Wakristo ngʉe ná Wayaudi dho nari kʉ, kpa tso nzá ka ndi uni Mungu na ri njati kpa di Musa dhó sheria dhé dyø ró, ro Yakobo ngʉ ripo Wakristo dho ringani ndima dhǒ udha bblo lo ndima nji nja ndrŭ dho nari chulu.

Nidhó udha ká adi ni cho ni njí ngbà tso Yova u ná lo i nì? (Anja paragrafu 15)

15. Ko ká ka ko dho udha njí chulu ngbá chu ro nǎ mai? (Anja ji maddi.)

15 Yova nzá pori njati ko jiri ko tso uni ró, ringani ko njí chølo Abrahamu njingʉe ri nari bbai nganga ri. Kodhó udha ko ka ko dhǒ njí chulu ná chu kʉ bí. Ko ka ko kó ø si kutaniko nǎ ná ndrŭ hwè na, ko ka ko kó mahitaji na kʉ ná ko djoi ma, ko vei ma na tsotso ndirigoti ko ka ko njí bblo lo kodhó familia nǎ ndrŭ dho, ná føri krʉ kʉ utso Mungu adi u ná lo ndirigoti ledha ko ka ko ba dho ná lo. (Ro. 15:7; 1 Ti. 5:4, 8; 1 Yo. 3:18) Kodhó udha ko ka ko dhǒ ná ddikpa bbo na mana kʉ ná chu kʉ bidii na ko lod’ra nari. (1 Ti. 4:16) Ko krʉ ka ko dhori ko nji ná lo chulu ko uri u nari kʉ Yova dhó tsodha krʉ si njini nji ndirigoti ke lo nji nǎ nari i e bblo pli kʉ ná chu. Njati ko njiri fø ró, ko ka ko uri u nari kʉ Mungu si ko nzi chølo dhi ndrŭ ndirigoti ndidzá kau.

NGAB’ODHA KɄ BBO NA MANA KɄ NÁ LO NDIRO LE É UDHA NA D’E

16. Abrahamu dhó udha ma ronga ká njungʉe ngab’odha na ngbaribbai?

16 Waroma sura 4 d’ra Abrahamu dhó lo nǎ ro ko ka ko ba ná bbo na mana kʉ ná nja somo ki, føri kʉ ngab’odha dhó faida. Yova tsongʉeni Abrahamu dho nari kʉ “bí kʉ ná ndrŭ tsɨ” ronga si leni ke chulu. Addinga Abrahamu ngʉe na ná bblo pli kʉ ná fø ngab’odha djo di! (Mwa. 12:3; 15:5; 17:4; Ro. 4:17) Ro, nì mai Abrahamu dhó cho ngʉe 100 ndirigoti Sara dhó cho ngʉe 90 ro, tso djo le tsongʉeni ná ngba ro nzá dhe d’engʉe si ri. Ndrŭ dhó nganjadha ró ro, ri ka ndi njaeni nzá Abrahamu ma, Sara na ka ndima bae ngba nari bbai. Føri ngʉe bbo mbudha Abrahamu dho. “Føro mai, ngab’odha dzá lo dho ke ngʉe udha na nari kʉ ri ka ndi kaka ndi si ngʉ ndrŭ tsɨ kpari dhi baba.” (Ro. 4:18, 19) Abrahamu ngʉ b’o ná fø lo vengʉe njini nji dhé. Ke ngʉngʉe bicha ndi b’o ná ngba Isaka dzá baba.​—Ro. 4:20-22.

17. Mungu dzá bbakau ko kʉ ro ko ka ko nzini chølo dhi ndrŭ nari ká ko chu ngbaribbai?

17 Ri ka ndi kaka ko tso uni Mungu na ndirigoti ke zø ko chølo dhi ndrŭ ndirigoti ko é kedzá kau Abrahamu bbai. Paulo dhongʉe fø lo i ndi ndingʉeri ná saa na: “Le ripo ‘ke zøngʉeni’ ná fø lo nzá ndini [Abrahamu djo] dhé ri, ro ko djo maddi dhonalo ko u Yesu gangʉe ná ke u.” (Ro. 4:23, 24) Abrahamu bbai, kodhó lo u udha ma, njí na ndirigoti ngab’odha maddi. Paulo tilo kodhó ngab’odha djo Waroma sura 5 nǎ, ná fø lo djo ko si loti gosi ná lo nǎ.

DYI 28 Rafiki ya Yehova Ni Nani?

a Ko adi riji ko tso uni Mungu na ndirigoti ko é chølo dhi ndrŭ ke nyǒ njí. Paulo ma, Yakobo ma na ndi ná lo chulu i lo si ngbaribbai ma ri ka ndi kaka ko dhǒ udha njí chulu ndiro ko tso uni u Yova na d’e nari djo loti.

b JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Paulo jangʉeri Wayaudi li ndima thí udha djo, nga “yadha dhi njí djo ri,” føri i kʉ ble uzi na le dya ná ru ma, pasaka le dyø nari ma, dda le gbo desturi u ritso nari bbai nari ma na.

c JI DJÓ LO NGA LE TU NARI: Yakobo li ko kpakpa ko dhǒ udha bblo lo ko nji nja ndrŭ dho nari chulu, føri i kʉ njedha dhi ndrŭ tsotso le kó nari mai.