Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 51

Ni kʉ na ná ngab’odha ro nzɨ si ma pá ri

Ni kʉ na ná ngab’odha ro nzɨ si ma pá ri

“Ngab’odha ro nzɨ adi ma pá ri.”​—RO. 5:5.

DYI 142 Akotøni kprɨ kodhó Ngab’odha djo

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1. Ko ká ka ko pori Abrahamu dhó ngab’odha ngʉe kpakpa addudho?

 YOVA tsongʉeni ndidhó kau Abrahamu dho nari kʉ dz’ djó ndrŭ tsɨ krʉ ka ndima sie ledha ba ke nǎ gø chulu. (Mwa. 15:5; 22:18) Abrahamu ngʉe udha na Mungu djo nari dho ke ungʉeri Mungu nji ná fø tsodha si njini nji. Nì mai ri kʉ føro, Abrahamu dhó cho ngʉe 100 ndirigoti kebbá le dhó cho ngʉe 90 nari ma ngʉe nzá dhé fø chi ngʉ tøni ná dza dhi ndrŭ d’e ngba ro ba ri. (Mwa. 21:1-7) Ro, Biblia pori: “Ngab’odha chulu, [Abrahamu] ungʉeri u nari kʉ ndi si ngʉ bí kʉ ná ndrŭ tsɨ dhi baba b’lo ri pongʉeni nari bbai.” (Ro. 4:18) Ngbà ni churi nari bbai, Abrahamu ngʉ b’o ná fø lo njingʉeni nji. Ke ngʉngʉe bicha ndi b’ongʉe ná ngba Isaka dzá baba. Yova tsongʉeni djo ná lo si njini nji nari ká Abrahamu ungʉe addudho?

2. Abrahamu ká ungʉeri u nari kʉ Yova dhó tsodha si njini nji dhé addudho?

2 Abrahamu chungʉe Yova bblo pli nari djotsina “ke ungʉeri u nari kʉ [Mungu] tsoni djo ná lo” si njini nji. (Ro. 4:21) Yova ungʉe Abrahamu tso u ndirigoti ke nzingʉe ke chø lo dhi ke kedhó udha djotsina. (Yak. 2:23) Ddiddi Waroma 4:18 ripo nari bbai, Abrahamu ngʉe udha na ndirigoti ngab’odha na. Kpadjo akonja Waroma 5 nǎ mutume Paulo po ngab’odha djo ná lo di.

3. Paulo ká d’ra ngbá lo ngab’odha djo?

3 Paulo tu addudho ma ko ka ko uri u nari kʉ kodhó “Ngab’odha ro nzɨ adi ma pa ri” nari nanga. (Ro. 5:5) Føri kina ke ko tsotso kó ko famu ngbaribbai ma Mukristo dhó udha ka ndi dhi nari. Waroma 5:1-5 nǎ kʉ ná lo nanga ko ne ná saa na, addinga ni nganga adi da lu ná lo djo di. Njati ni njiri fø ro, ni ka ni ra ri utso d’i nari kʉ nidhó ngab’odha dhidhi Mukristo ni kʉ nari kana. Ndirigoti kodhó i lo si ngbaribbai ma kodhó ngab’odha ka ndi dhidhi njʉ ndi kʉ ná nga djolu nari dho. Ya kwanza akotilo Paulo pongʉe ná nzɨ si ma pá ná bblo pli kʉ ná ngab’odha djo.

KODHÓ BBLO PLI KɄ NÁ NGAB’ODHA

4. Waroma 5:1, 2 ká tilo ngbá lo djo?

4 Azø Waroma 5:1, 2. Paulo ndingʉe fø lo Roma nǎ kutaniko dho. Fø le-djoi ma, le-vei ma na chungʉe lo Yova ma, Yesu ma na djo, kpa dhongʉe udha ndirigoti kpa ngʉngʉe Wakristo. Føri dzá Mungu “nzingʉe [kpa] chø lo dhi kpa kpadhó udha djotsina,” ndirigoti ke d’rɨngʉe kpa ché na roho takatifu chulu. Bbʉbbʉ dhé, kpa bangʉe bblo pli kʉ ná ngab’odha.

5. Ché na le d’ri ná kpa ká kʉ ngbá ngab’odha na?

5 Luti Paulo ndingʉe nga Waefeso nǎ ché na le d’ri ná Wakristo dho Mungu bbʉngʉe ná ngab’odha djo. Fø ngab’odha tsungʉe ndi nǎ “watakatifu si ba ná wɨ.” (Efe. 1:18) Føri kina Paulo d’rangʉe ngbaga ma Kolosai nǎ Wakristo si ndima kobe ba nari. Ke nzingʉe ri “ra nǎ le li ni dho ná ngab’odha.” (Kol. 1:4, 5) Ché na le d’ri ná fø Wakristo ngʉe na ná ngab’odha kʉ ndima si ga ndima ba cho ró nŭnŭ shinga ra na ndirigoti ndima si pinyo Kristo na.​—1 Te. 4:13-17; Ufu. 20:6.

Le-djo F. W. Franz d’ra ché na le d’ri ná kpa urie ndima dhó ngab’odha djo ná lo bblo pli (Anja paragrafu 6)

6. Ché na le d’ri ná ddikpa le-djo ká po ngbá lo ndima dhó ngab’odha djo?

6 Ché na le d’ri ná Wakristo nanga adi jini bbo fø ngab’odha dho. Kpa kana ddikpa le-djo Frederick Franz pongʉe i lo fø ngab’odha djo: “Kodhó ngab’odha kʉ bbʉbbʉ kʉ ná ritsi ndirigoti ri si njini ché na le d’ri ná ndrŭ krʉ dho ko ddi ná nga djolu.” B’lo ndi njinjí Mungu dho chi ndi tøni ro cho bí nari goti, 1991 na Le-djo Franz pongʉeri: “[Ko] adi kodhó ngab’odha nja mana na bbo. . . . Ri ko b’o nari bbai i ko nanga ma adi jini ri dho. Njati ri uri le b’o ndi cho milioni ddi ma ró, ri kʉ kaka le b’o ndi ná ritsi. Ma adi fø ngab’odha nja mana na bbo anziro nga djolu.”

7-8. Yova dzá njí dhi bí kʉ ná ndrŭ ká e ngbá ngab’odha na? (Waroma 8:20, 21)

7 Yova dho njinjí njʉ ná bí kʉ ná ndrŭ dhó ngab’odha e njonjo ché na le d’ri ná kpa dhó ri ró ro. Føri kʉ Abrahamu ngʉe na ná ngab’odha ndi si cho ró nŭnŭ shinga ba i dz’ djó Mungu dhó Pidhinga tsena. (Ebr. 11:8-10, 13) Paulo ndingʉe lo fø bblo pli kʉ ná ngab’odha na kʉ ná ndrŭ si ba ná ledha djo. (Azø Waroma 8:20, 21.) Ya kwanza ni chungʉe lo Biblia nji ná tsodha djo ro, bbo løngʉe ni thí ronga nari ká ngʉe ngbá lo? Ri ká ngʉe ddikpa cha ni sie kaka ná ke nari ndirigoti ni ki ro nga sie chenga dhi ke ri nari? Inga ri ká ngʉe ni ró ji ni ji ná checherieni ná ndrŭ ki si ngʉ shi vi paradiso nǎ nari ni chu nari? Mungu bbʉ ni dho ná ngab’odha dzá lo dho ni bblo pli kʉ ná ritsi si njini gosi ná saa djo nari b’o.

8 Njati ko é ngab’odha na ko si cho ró nŭnŭ di ná shinga ba ra nǎ inga dz’ djo ma ró, ko kʉ bblo pli kʉ ná ngab’odha na ná føri kʉ hwè ko ka ko ba dho ná lo. Ndirigoti hwè bbʉ ko dho ná fø ngab’odha ka ndi ngʉ kpakpa. Paulo tungʉe ngbaribbai ma fø lo ka ndi njini nari nanga. Akonja ke ndingʉe kodhó ngab’odha djo ná lo. Fø lo si ko tsotso ko ko uri u nari kʉ ko b’o ná lo krʉ si njini nji.

NGBARIBBAI MA NGAB’ODHA ADI DHI NARI

Wakristo krʉ ka ndima b’ori ndima si nja kʉ ná nzadha ro ba (Anja paragrafu 9-10)

9-10. Paulo dhó loroji ridho nari bbai, Wakristo ká ka ndima b’o ngbá lo? (Waroma 5:3) (Anja ji maddi.)

9 Azø Waroma 5:3. Anjari nari kʉ nzadha kʉ kpakpa ka ndi ngʉ kodhó ngab’odha ná ritsi kana ddi ri. Fø lo ka ndi ke ko nanga ke. Bbʉbbʉlo kʉ Kristo dyø ná ndrŭ krʉ ka ndima b’ori ndima si bani kpakpalo na. Akonja Paulo dhó loroji. Ke pongʉe i lo Tesalonike nǎ Wakristo dho: “Ddinga ko e ni na ná saa djo ko ngʉ ripo nidhó nzina nari kʉ ko si nzani nza ndirigoti føri njingʉeni nji.” (1 Te. 3:4) Ndirigoti ke ndingʉeri Korinto nǎ Wakristo dho: “Le-djoi ko nzá jiri ni di ko da lu ná nzadha be pá ri. . . Ko nzá chungʉe ko ká ka ko ma shi ngbà ma nari maddi ri.”​—2 Ko. 1:8; 11:23-27.

10 Njʉ kʉ ná Wakristo maddi ka ndima b’ori ndima si bani nzadha na nja kʉ ná chu nǎ. (2 Ti. 3:12) Nde, nidhó lo ká kʉ ngbà? Ni ká baeni nzadha na ni u Yesu ndirigoti ni nga ke ni dyø nari tso nari djó? Nidhó bbakau ma, nidhó familia nǎ nja ndrŭ ma ka ndima di ni be pá. Kpa ka ndima nji che lo ma ngbà dhé ni ró. Ni ká bani kpakpalo na njí dhi ngana ni ji ni njí chølo krʉ kʉ ná ritsi kana nari djó? (Ebr. 13:18) Ni ká nzadha ba guvernema dhó ro ni kʉ na ná ngab’odha ni ji ni d’ra nja ndrŭ dho nari djó? Rie ngbadi ná kpakpalo na ma ko bani ri ró Paulo pori ringani ko é hwè na. Ká addudho?

11. Ri ká ngani ko vʉri ko ve kpakpalo tso ve addudho?

11 Ko ka ko é hwè na nzadha kana ri nǎ ro ko adi ba ná matokeo djotsina. Waroma 5:3 pori, “nzadha adi rili le é ngatsovedha na.” Wakristo krʉ si hwini nzadha tso ró, føri dzá ringani Wakristo krʉ é ngatsovedha na. Kodho ringani ko vʉri ko ve ngatso rie ngbà di ná kpakpalo tso ró ma ko hwini ri ró. Ko si ko b’o ná ko kobe ba njati ko ve ngatso ndirigoti ko ra anzi Mungu dho ko njínji nari na ró dhé. Ko nzá jiri ko é dju djo d’e ná nyokpa na Yesu ddingʉe ná ndrŭ bbai ri. Ya kwanza kpa ungʉe lo hwè na, ro luti “mbudha ma, nzadha ma na” dzá lo dho kpa thí bʉngʉeni bʉ. (Mt. 13:5, 6, 20, 21) Bbʉbbʉ dhé upinzani ma, kpakpalo ma na tso ró le hwini ná føri nga e sʉsʉ inga hwè dhi lo ri, ro ri nǎ ro ko adi bblo pli kʉ ná faida ba njati ko ve ritso ve ndirigoti ko ra anzi Yova dho ko njínji nari na ró. Ká ngbá chu nǎ?

12. Ngatso ko ve nari nǎ ro ká ko adi faida ba ngbaribbai?

12 Mutume Yakobo tingʉe lo kpakpalo tso le ve nari nǎ ro adi si ná faida djo. Ke ndingʉeri: “Anibbari ngatsovedha dya ndidzá njí tso, ndiro ni é ka tso ka ná ndrŭ ndirigoti nga nǎ chelo ro kʉ ná ndrŭ ndirigoti nzɨ ni tso vʉni ddikpa lo kana ma ró.” (Yak. 1:2-4) Yakobo pori ngatsovedha kʉ ndidzá njí na. Ngatsovedha dzá njí ká kʉ addu? Ngatsovedha ka ndi kó ni tsotso ni é da le thí ma, udha ma, Mungu djo le le thí li nari ma na na bbo pli kʉ ná chu nǎ. Nì mai ri kʉ føro ngatsovedha nǎ ro ko ka ko ba ná nja faida ma kʉ ddi.

13-14. Ngatsovedha nǎ ro ká ngbá lo adi si ndirigoti ri ma ronga ká nju ngab’odha na ngbaribbai? (Waroma 5:4)

13 Azø Waroma 5:4. Paulo pongʉeri ngatsovedha adi rili “le tso uni u.” Nidhó ngatsovedha ka ndi liri ni tso uni u Yova na. Føri na mana nga kʉ Yova adi hwè ba ni da mbudha ma, kpakpalo ma na lu nari dho ri. Mungu adi tso u nari kʉ ni. Ni ngatsove nari adi rili Mungu u ni tso u. Føri kʉ bblo pli kʉ ná ledha!​—Zb. 5:12.

14 Anonga nari kʉ Abrahamu vengʉe mbudha tso ná føri na ke bbʉngʉe hwè Yova dho. Yova njangʉe ke ndidzá kau ndirigoti ke zøngʉe ke chølo dhi ke. (Mwa. 15:6; Ro. 4:13, 22) Ko ma ke ka ndi nja fø ddi. Mungu nzɨ adi ko tso u ko nji ndi dho ná njí inga ko kʉ na ná pendeleo djotsina ri. Ro ke adi ko tso u ko ngatso ve chi ko tøni ro nari djotsina. Ndirigoti kodhó cho é thɨ ma, kodhó hali é ngbǎ ma, inga ko chulo ngbabø ma ró, ko krʉ ka ko ve ngatso ngbà dhé. Ni ká mbudha tso ve kpadjo chi ni tøni Yova dho ro i nì? Njati rie fø ró anonga nari kʉ føri na ni hwè bbʉ Yova thí dho. Ko tso uni u Yova na ná føri ko chu nari ka ndi é bbo pli kʉ ná matokeo na ko djo. Ri ka ndi li kodhó ngab’odha kpakpa.

KPAKPA KɄ NÁ NGAB’ODHA

15. Paulo ká pongʉe nja ngbá lo ki ndirigoti fø lo ká adi nja ndrŭ djǒ nanga ngbʉngbʉ addudho?

15 Paulo d’rari nari kʉ Yova adi ko tso u njati ko ve kpakpalo tso chi ko tøni ro ró dhé. Anja ngbaribbai ma Paulo ndri ndidhó lo ki nari di: “U le tso uni nari [adi rili] le é ngab’odha na ndirigoti ngab’odha ro nzɨ adi má pá ri.” (Ro. 5:4, 5) Føri ka ndi ngbʉ nja ndrŭ djǒ nanga ngbʉ. Ká addudho? Anziro Waroma 5:2 nǎ Paulo pori Roma nǎ Wakristo ngʉe ngab’odha na nì, føri i kʉ, “Mungu dhó kadha dhi ngab’odha.” Føri dho nja ndrŭ ka ndima dhuri, ‘Njati fø Wakristo ée ngab’odha na nì ró, Paulo ká tilo ngab’odha djo luti ndi ti ná lo nǎ addudho?’

Anziro ni ngʉe Wakristo e na ná ngab’odha na nari ra anzi dhi ndi dhi nari na ndirigoti ri ngʉ kpakpa pli (Anja paragrafu 16-17)

16. Ngab’odha ká adi dhi ndi dhi ndrŭ na nari tso nga ngbaribbai? (Anja ji maddi.)

16 Ko ka ko famu Paulo po ngab’odha djo ná fø lo njati ko di ngab’odha adi dhidhi nari nga no ró. Loroji na: Ni ká Mungu dzá lo nǎ ro ni rrngʉe bblo pli kʉ ná ngab’odha ya kwanza ná saa ngano nì? Njaro ni ddingʉeri cho ró nŭnŭ le di i dz’ djó ná føri kʉ bbo thonga ná lo. Ro, ni nanga ngʉ rɨni rɨ fø lo ká ka ndi njini ngbà nari djo. Nì mai ri kʉ føro, bbo ni lochu Yova ma, Biblia nji ná tsodha ma na djo nari bbai ni vengʉe ra ri u nari kʉ, fø lo krʉ ka ndi njini njí inga nidhó ngab’odha ngʉngʉe kpakpa.

17. B’lo ni bbʉ ni Yova dho ndirigoti ni ba batiso nari goti ká nidhó ngab’odha adi dhi ngbaribbai?

17 Batiso goti nidhó ngab’odha rangʉe anzi dhi ndi dhi nari na, ni ngʉ lo chu Yova djo ndirigoti ni ngʉ dhidhi kiroho nǎ nari bbai. (Ebr. 5:13–6:1) Njaro ni ro barieni b’lo Waroma 5:2-4 nǎ kʉ ná lo na. Njaro ni dangʉe njonjo kʉ ná mbudha lu, ro ni vengʉe ngatso ná føri lingʉeri ni tso uni u Mungu na. Ni churi ke ji ni ji ndirigoti nidzá lo ke nyǒ thotho nari dho ni ka ni é bblo pli kʉ ná sababu na ndiro ni si ke tsoni djo ná ritsi ba d’e. Nidhó ngab’odha ngʉ kpakpa anziro rie ná nga djolu. Føri dho ni fø lo nja ngbà ka ndi njini ri ndirigoti ni nganga dho le nji nari bbai. Fø lo adi ni ronga lø bbo, ri adi nidhó maisha nǎ krʉ kʉ ná lo ronga lø, føri tsu ndi nǎ ngbaribbai ma ni njini nidhó familia na nari ma, ni longa vʉ nari ma, ni njínji ndidhó saa na nari ma na.

18. Ndi tsoni djo ná lo si njini nji nari ká Yova dho ngbaribbai?

18 Mutume Paulo ndri ddikpa bbo na mana kʉ ná lo ki b’lo Mungu u ni tso ró ni adi ba ná ngab’odha djo. Ke ni li kpakpa ni uri nari kʉ ni kʉ ngab’odha na djo ná lo si njini nji. Ká addudho ni ka ni uri u? Paulo dya ndidhó lo tso ɨ ndi ndiri Wakristo dho nari na: “Ngab’odha ro nzɨ adi má pá ri, dhonalo Mungu dzá jidha nanga plini ko thí lu ke bbʉ ko dho ná roho takatifu chulu.” (Ro. 5:5) Ni kʉ krʉ kʉ ná sababu na ni uri u nari kʉ ni b’o ná lo krʉ si njini nji.

19. Ngab’odha djo ni ka ni u nari ká kʉ ngbá lo?

19 Addinga Abrahamu dho Yova njingʉe ná tsodha djo, ngbaribbai ma Mungu ungʉe ke tso ndirigoti Mungu njangʉe ke ndidzá kau nari djo. Abrahamu dhó ngab’odha ro nzá mangʉe pá ri. Biblia pori: “B’lo Abrahamu dho ngatsovedha nari goti, ke bangʉe fø tsodha ba.” (Ebr. 6:15; 11:9, 18; Ro. 4:20-22) Kedhó tsodha ro nzá mangʉe pá ri. Ni maddi ni ka ni uri nari kʉ njati ni tøni chi ró nidhó ngab’odha ronga si leni le. Nidhó ngab’odha kʉ bbʉbbʉ, ri kʉ hwè ni ka ni ba dho ná lo ndirigoti ri ro nzɨ si ma pá ri! (Ro. 12:12) Paulo ndingʉeri: “Ngab’odha adi bbʉ ná Mungu liri ni nanga lili hwè na ndirigoti ngoi na, ni li ni thí ke djó nari djotsina ndiro ni é ngab’odha na bbo roho takatifu dzá kpakpanga chulu d’e.”​—Ro. 15:13.

DYI 139 Wazia Uko mu Dunia Mupya

a I lo nǎ, ko si Wakristo e na ná ngab’odha ká kʉ addu ndirigoti addudho ma ko ka ko uri u fø lo si njini nji nari nja. Waroma sura 5 si ko tsotso ko ndiro ko nja njʉ na ko kʉ ná ngab’odha ká kʉ njonjo ya kwanza ko rrngʉe bbʉbbʉlo ro ko ngʉe na ná ri ró ro ngbaribbai ma nari.