Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 11

Ngbaribbai ma le ka le tayarisha le batiso dho nari

Ngbaribbai ma le ka le tayarisha le batiso dho nari

“Ma ronga tso ká addu cho batiso ma ba nari ró?”​—MDO. 8:36.

DYI 50 Ma bbʉ ma lu ná sala

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

Dz’ djolu gble, jadda ndrŭ ma, ngø ndrŭ ma na adi ndima nji maendeleo nari dhǒ batiso ndima ba nari chulu (Anja paragrafu 1-2)

1-2. Njati ni é tayari nga batiso badha dho ró ká ringani nzɨ ni thí bʉni addudho? (Anja ri chuti ji.)

 NJATI ni ji ni ba batiso ró føri kʉ bblo pli kʉ ná muradi ni li ni njí ri. Nde, ni ká kʉ tayari i nì batiso badha dho? Njati ni ddiri ni kʉ tayari ndirigoti wazee uri tso u ró, nzɨ bba ni nanga rɨni batiso ni ba gosi ná asamble nǎ nari djo. Njati ni njíri fø ró, ni sie bblo pli kʉ ná maisha na Yova dzá njí kana.

2 Ro, ni dho ká ddikpa le pori nari kʉ nidhó lo riu ni njí maendeleo ki vi batiso ni ba nari njí? Inga ni nganga i ká njari nidhó lo riu ni njí maendeleo ki vi batiso ni ba nari njí? Njati rie fø ró nzɨ bbari ni thí bbʉni. Ni ka ni njí maendeleo ngbà dhé nja ni tso si fø bbo na mana kʉ ná muradi djo d’e, njati ni é ngó ma, inga jadda ma ró.

“MA TSO KÁ ADDU CHO?”

3. Etiopia nǎ pi bbá ngʉ njínji ná ke ká dhungʉe ngbá lo Filipo tsó ndirigoti føri ká bbʉ ngbá ngadhudha? (Matendo 8:36, 38)

3 Azø Matendo 8:36, 38. Etiopia nǎ pi bbá ngʉ njínji ná ke dhungʉeri Filipo tsó: “Ma tso ká addu cho batiso ma ba nari ró?” Etiopia nǎ fø ke jingʉeri ndi ba batiso, ro ke ká ngʉe tayari i nì batiso badha dho?

Mwetiopia vʉngʉeri ndi ra anzi Yova djo ndi lochu nari na (Anja paragrafu 4)

4. Mwetiopia ká dhongʉe ndi ji ndi rá anzi lo ndi chu nari na nari ngbaribbai?

4 Etiopia nǎ fø ke “rangʉe Yerusalemu na madha bbʉ Mungu dho.” (Mdo. 8:27) Føri dzá lo dho ke nga ka ndi é ngʉe Muyaudi ri; ro ke ngʉ adi nga i nzǐ Wayaudi bbá dini nǎ. Bbʉbbʉ dhé, ke chungʉe lo Yova djo Kiebrania nǎ takatifu Maandiko nǎ ro. Nì mai ri kʉ føro ke jingʉeri ndi chu lo bbo fø lo djo. Chu nǎ Filipo singʉe ke ro ná saa na ká ke ngʉ addu nji? Ke ngʉ nabi Isaya ndingʉe ná lo zø. (Mdo. 8:28) Føri ngʉe Biblia nǎ li tso o ná bbʉbbʉlo. Fø ke nzá jingʉeri ndi chu Biblia nǎ mafundisho dherr dhé ri, ro ke jingʉeri ndi rá anzi lo ndi chu nari na.

5. Mwetiopia ká njingʉe njí ndi chu ná lo na ngbaribbai?

5 Fø ke ngʉ njínji Etiopia nǎ isɨ pi Kandake bbá, ke ngʉ adi Etiopia nǎ “mali krʉ djó nga nja.” (Mdo. 8:27) Føri dzá lo dho ke ka ndi é ngʉe bí kʉ ná bbobbonga na ndirigoti bbo ndi ró njí kʉ ro. Nì mai ri kʉ føro, ke ngʉ adi saa ba nja ndi rá Yova ma d’e. Ke nzá lingʉe ndi thí ndi chu ná bbʉbbʉlo djo dhé ri, ro ke njingʉe njí ndi chu ná bbʉbbʉlo na. Føri dzá lo dho i ke tungʉeni Etiopia nǎ ro nja ndi rá Yova ma hekalu na Yerusalemu na d’e. Fø safari ungʉe mbø ndirigoti saa, ro njati rie ngbá lo ma føri ka ndi ue ri ró, fø kpetsi ke jingʉeri ndi má Yova dhé.

6-7. Mwetiopia dhó jidha ká ngʉngʉe kpakpa Yova laidjo ngbaribbai?

6 Mwetiopia chungʉe Filipo dhó ro ná nja bbʉbbʉlo kʉ Yesu kʉ Masiya nari mai. (Mdo. 8:34, 35) Bbʉbbʉ dhé, Pi bbá ngʉ njínji ná fø ke bangʉe hwè bbo Yesu nji ndi dho ná lo ndi chungʉe ná saa djo. Fø lo ndi chu nari goti ká ke njingʉeri ngbǎ? Fø nga djó ro nzá ke mangʉe anziro ndi ngʉe nari bbai ri, ro ke ngangʉe heshima bbʉdha tso Wakristo ngʉngʉe ná Wayaudi dho. Føri goti kedhó jidha dhingʉe dhi Yova ma, ndidhi Ddùna ma na laidjo. Ke vʉngʉe bbo na mana kʉ ná lo nanga, ke bangʉe batiso ndirigoti ke ngʉngʉe Yesu Kristo unake. Filipo njangʉeri nari kʉ fø kpetsi ke kʉ tayari, føri dzá lo dho ke bbʉngʉe batiso ke dho.

7 Njati rie Mwetiopia dhó loroji ni dyø ri ró, ni ka ni tayarisha ni batiso dho. Ni maddi ka ni pori ni thí nǎ ro krʉ nari kʉ, “Ma tso ká addu cho batiso ma ba nari ró?” Akonja ngbaribbai ma ni ka ni dyø Mwetiopia dhó loroji nari di. Ke rangʉe anzi lo ndi chu nari na, ke njingʉe njí ndi chu ná lo na ndirigoti ke rangʉe anzi Mungu laidjo ndi kʉ na ná jidha ndi ngʉ kpakpa nari na.

ARA ANZI LO NI CHU NARI NA

8. Yohana 17:3 na ká ni ka ni njínji ngbaribbai?

8 Azø Yohana 17:3. Yesu pongʉe ná fø lo ká kongʉe ni tsotso maddi nja ni zø Biblia d’e? Bbʉbbʉ dhé fø lo kongʉe ko kana bí kʉ ná ndrŭ tsotso. Ro, fø lo ká ka ndi kó ko tsotso ko ra anzi lo ko chu nari na maddi? Ddio. “Ddikpa dhé kʉ ná bbʉbbʉ Mungu djo ko lochu” nari tso ro nzá ka ndi d’ø ri. (Muh. 3:11) Ko ra kʉ anzi ko lochu ke djo nari na choro nŭnŭ. Ko di lochu Yova djo bbo ró, ko kana nga si ngʉ ke ma na chøchø bbo.​—Zb. 73:28.

9. Biblia nǎ bbʉbbʉlo dherr ko chu nari goti ká ringani ko njí addu?

9 Bbʉbbʉ dhé, Yova djo ko bbʉbbʉlo chu nari tso adi ngani Biblia nǎ bbʉbbʉlo dherr ko chu nari na. Waebrania dho ndi ndingʉe ná barua nǎ mutume Paulo nzingʉe fø lo ya “kwanza le ddingʉe ni dho ná lo.” Ke nzɨ ngʉ ripo ya “kwanza kpa chungʉe ná lo” na mana kʉ nga ri, ro ke ngʉ ripo ri kʉ ddiddi kalʉ ngba adi jø ná ba bbai. (Ebr. 5:12; 6:1) Ro, ke d’rangʉeri Wakristo krʉ dho kpa rá anzi Mungu dzá lo nǎ lɨ tso o ná lo ndima ne ndima chu nari na. Ni ká Biblia nǎ lo dherr ni chué nari dyu adi hwi nì? Ni ká adi riji ni rá anzi Yova ma, kedhó kusudi ma na djo ni lochu nari na nì?

10. Nja ndrŭ dho ká ngazødha e kpakpa addudho?

10 Ro, ko kana bí kʉ ná ndrŭ dho ngazødha e kpakpa. Nde, ni ká adi ngazødha nja ngbaribbai? Darasa nǎ ni ngʉe ro ká ni chungʉe ngazødha bblo i ngbà? Ni ká ngʉ adi hwè ba nga ni zø nari nǎ ro nì ndirigoti ni ká ngʉ adi rinja bbo nǎ ro ni lochu ri i nì? Inga ni ká adi rinja ni dho nzá kitabu zødha ro ka ndi ka ri? Njati rie fø ró, ni nga kʉ ddiro ri. Nì mai ri kʉ føro, Yova ka ndi kó ni tsotso ko. Ke kʉ kaka ná ke ndirigoti bblo pli kʉ ná Mwalimu.

11. Yova ká ndi kʉ “Bbo Mwalimu” nari dhǒ ngbaribbai?

11 Yova nzi ndi “nidhó Bbo Mwalimu.” (Isa. 30:20, 21) Ke e ngatsovedha na, bblo ndirigoti nì ndrŭ famu ná Mwalimu. Ke adi bblo lo ne ndidhó wanafunzi nǎ ro. (Zb. 130:3) Ndirigoti ke nzɨ adi riji ko njí nzá ka ko dho ná lo ri. Anonga nari kʉ ke li servo ni djǒ nǎ, ná føri kʉ ddikpa bblo pli kʉ ná kado. (Zb. 139:14) Ko nongʉeni lochudha dhi ù na. Ko no ná ke jingʉeri ko rá anzi lo ko chu nari na choro nŭnŭ ndirigoti ko di hwè ba ri dho. Føri dzá lo dho ri kʉ nyodyu dhi lo “ko dhi” Biblia nǎ bbʉbbʉlo chudha dhi ù ko na. (1 Pe. 2:2) Ali ngbà ni ka ni weza ná muradi ni nji ndirigoti akperi ni di Biblia zø krʉ ddo ró. (Yos. 1:8) Yova dhó ngatsotsokodha chulu, ni si hwè ba ngazødha nǎ ro ndirigoti ni di ngaddi ke djo krʉ saa ró.

12. Addudho i ká ringani ko jifunza lo Yesu dhó maisha ma, kedhó lod’radha dhi njí ma na djo?

12 Adi saa ba ni di ngaddi Yesu dhó maisha ma, kedhó lod’radha dhi njí ma na djo. Ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko dyø Yesu dhó loroji njati ko jiri ko njinjí Yova dho kpakpa tso o ná i saa na ró. (1 Pe. 2:21) Yesu pongʉeri ndi unakpa dho kpa si bani kpakpalo na. (Lu. 14:27, 28) Nì mai ri kʉ føro, ke chungʉeri chu nari kʉ ndi una bbʉbbʉ kʉ ná kpa si sisi fø kpakpalo djolu ndi singʉe ri djolu nari bbai. (Yoh. 16:33) Azø lo Yesu dhó maisha djo ndirigoti ali muradi ni nji ni dyø ke krʉ ddo ró ni nji ná lo kana.

13. Ri ká ngani ni rá anzi addu ni nzǐ Yova tsó nari na ndirigoti addudho?

13 Fø lo dhé ni chu nari nzá kaka ri. Ringani ni chu lo bbo Yova djo ndirigoti ni é jidha ma, udha ma na na ke djo. (1 Ko. 8:1-3) Anziri Yova kó ni tsotso ni é udha na bbo lo ni chu ke djo nari kana. (Lu. 17:5) Bí ina ke adi fø di ná sala goti ngʉngʉ. Bbʉbbʉ dhé, d’ʉ kʉ ná lo ni chu kodhi Mungu djo nari ró dyʉ ndi ná udha si ni tsotso ko ni rá anzi.​—Yak. 2:26.

ARA ANZI NJÍ NI NJI NI CHU NÁ LO NA NARI NA

Noa cho nǎ dji ko nari njí ke ma, ndidhó familia ma na njingʉe njí chi ndima tøni ro ndima chu ná lo na (Anja paragrafu 14)

14. Le chu ná lo na le njínji nari na mana kʉ bbo nari ká Mutume Petro dhongʉe ngbaribbai? (Anja ji maddi.)

14 Mutume Petro d’rangʉeri nari kʉ, Yesu unakpa ra anzi njí ndima nji ndima chu ná lo na, nari na mana kʉ bbo. Ke tingʉe lo Biblia d’ra Noa djo ná lo djo. Yova d’rangʉeri nari kʉ, ndi si Noa cho nǎ ngʉe ná che kʉ ná ndrŭ sa bbo dji na. Fø dji sisi nari dhé Noa ma chu ndidhó familia ma na ná føri nzá kangʉe ka nja kpa gøgø d’e ri. Anonga nari kʉ Mutume Petro ngʉ loti fø dji njí ngʉe ná saa djo ndirigoti “safina ngʉ chini ná saa djo.” (1 Pe. 3:20) Bbʉbbʉ dhé, Noa ma, ndidhó familia ma na njingʉe njí ndima chu Mungu dhó ro ná lo na safina ndima chingʉe nari chulu. Føri ngʉe ddikpa bbo bbú. (Ebr. 11:7) Petro ddingʉe Noa njingʉe ná lo batiso na ɨ ndi ndingʉeri nari chulu: “Batiso maddi kʉ føri bbai gø ndi ni gø njʉ ro.” (1 Pe. 3:21) Føri dzá lo dho, ko ka ko ddi kpadjo ni nji nja ni tayarisha ni batiso dho d’e ná njí Noa ma njingʉe ndibbá familia ma na cho bí kana safina ndima chi ro ná njí na. Ri ká ngani ni njí ngbá njí nja ni tayarisha ni batiso dho d’e?

15. Ko leni bbʉbbʉ nari ká ko ka ko dhǒ ngbaribbai?

15 Ya kwanza ringani ko njí nari kʉ ko leni kodhó chenga nǎ ro ko thí nǎ ro krʉ. (Mdo. 2:37, 38) Bbʉbbʉ le leni nari adi rili le ø ledhó nyi thika ø. Ni ká bba nzɨ adi Yova nyǒ tho ná lo tso ngbà, føri i kʉ, uasherati ma, mbazz le ddá nari ma, che kʉ ná lo le ti nari ma na? (1 Ko. 6:9, 10; 2 Ko. 7:1; Efe. 4:29) Njati rie nzá ni d’e rinji fø ri ró, anji kpakpanga ni bbá fø nyi tso d’e. Anziri Biblia ni zø na ná ke inga kutaniko nǎ wazee kó ni tsotso ndirigoti kpa bbʉ chutso ddadha ni dho. Njati rie jadda ni kʉ inga ni é ni abbá ni di ro ró, anziri nidhó gø dhi ndrŭ kó ni tsotso ndiro ni bbá ni ronga tso ka ndi cho batiso ni ba nari ró ná nyi tso d’e.

16. Ri ká ngani ko njí addu njati ko jiri ko má Yova krʉ ddo ró ró?

16 Føri kina ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ni di kiroho nǎ lo nji krʉ ddo ró. Føri tsu ndi nǎ njudha dhi ngana le si krʉ ddo ró ndirigoti jibu le ngʉ nari maddi. (Ebr. 10:24, 25) Ndirigoti rie b’lo ni tso uni lod’radha dho ri ró, adi rinji fø krʉ ddo ró. Njati ni di lod’radha dhi njí nji bbo ró, ni si ri ji bbo. (2 Ti. 4:5) Njati ni é jadda ndirigoti ni abbá ni di ro ró, adhu i ngadhudha ni tso: ‘Lod’radha inga njudha dhi ngana ma ra nari ká ri adi ngani madhó gø dhi ndrŭ d’rad’ra ma dho? Inga ma ká adi føri nji ma maro?’ Fø di ná lo ni nji ni niro nari chulu ni adi nidhó udha ma, jidha ma na dhǒ Yova Mungu dho. Føri kʉ “Mungu dho le bbʉ le nari adi dhǒ ná lo” ndirigoti Yova dho ko adi bbʉ ná kado. (2 Pe. 3:11; Ebr. 13:15) Ko thí nǎ ro ko bbʉ ndirigoti nzá ndrŭ cho ko ro ko bbʉ ná bbʉdha adi hwè bbʉ Yova dho. (Anja 2 Wakorinto 9:7.) Ko adi fø di ná lo nji ko jiri ko má Yova ko thí nǎ ro krʉ nari dho.

ARA ANZI YOVA DJO NI RILI NIDHÓ JIDHA DHIDHI NARI NA

17-18. Ni tsotso ká ngbá sifa ka ndi kó ndiro ni tso si kpø batiso djo ndirigoti ri ká ka ndi kó ni tsotso ngbaribbai? (Mezali 3:3-6)

17 Maendeleo ni nji nja ni ba batiso d’e nari kana ni si bani kpakpalo na. Nja ndrŭ ka ndima nga ni ndima be pá nidhó udha djotsina nari tso; kpa ka ndima di nidhó lo gʉgʉ inga ndima nzá ni nza. (2 Ti. 3:12) Kpakpanga ni nji ni bbá nja nyi tso nari kana, nja ri ka ndi di njini nji dhé nidhó ro. Njaro ni ka ni mbu ni nzɨ dho føri tso veni ri inga ni ka ni di fø muradi nja nzá djo ni tso ka ndi si nari bbai. Nde, addui ká ka ndi kó ni tsotso nja ni ve ngatso d’e? Ni tsotso ka ndi kó ná bbo na mana kʉ ná sifa kʉ, Yova ni ji nari.

18 Yova ni ji ná føri kʉ bblo kʉ ná sifa, bblo pli kʉ nari nganga. (Azø Mezali 3:3-6.) Yova ni ji bbo nari si rili ni hwini maisha nǎ ni bani na ná kpakpalo tso ró. Bí ina Biblia adi ripo Yova kʉ chi kʉ ná jidha na ndi dho njínji ná ndrŭ dho. Chi kʉ ná jidha na mana kʉ, ke nzɨ bba ndidzá ndrŭ ndi ji nari tso ro ri inga ndi bbá kpa ro bba ri. (Zb. 100:5) Ni Mungu nongʉe ndi ró ji na. (Mwa. 1:26) Fø di ná jidha ká ni ka ni dhǒ ngbaribbai?

Ni ka ni po mbai Yova dho krʉ ddo ró (Anja paragrafu 19) b

19. Yova nji ni dho ná ritsi krʉ dho ká ni ka ni po mbai ngbaribbai? (Wagalatia 2:20)

19 Anga ritso mbai ni po nari na. (1 Te. 5:18) Krʉ ddo ró adi ridhu ni tso, ‘Yova ká dhoe jidha ma dho ngbaribbai?’ Ndirigoti adi mbai po Yova dho sala nǎ ke njie ni dho ná ritsi dho. Afamu nari kʉ Yova nji ni dho ná bblo ritsi ke nji ni dho ndi ji ni ji nari dho, mutume Paulo famungʉeri nari bbai. (Azø Wagalatia 2:20.) Adhuri ni tsó, ‘Ma ká adi riji ma dhǒ jidha ke dho nì?’ Yova ni ji nari si rili ni tøni kpakpa mbudha tso ró. Ri si ni ronga cho ni di Yova má krʉ ddo ró d’e, ná føri na ni si ridho nari kʉ ni ji nidzá Baba ji.

20. Ri ká ngani ni njí addu nja ni bbʉ nidhó maisha Yova dho d’e, ndirigoti føri ká kʉ bbo na mana kʉ ná lonangavʉdha addudho?

20 Nja saa na Yova ni ji nari ka ndi cho ni ni njí pekee kʉ ná sala. Fø sala nǎ ni si ni bbʉ Mungu dho. Anonga nari kʉ ni bbʉ ni Yova dho ró, ni kʉ bblo pli kʉ ná ngab’odha na: Ni ka ni che ke dho choro nŭnŭ nga dho. Ni bbʉ ni Yova dho ró, ni adi tsoni ke dho nari kʉ ni njínji ke dho bblo saa ma, che saa ma na krʉ na, fø tsodha ki ro nzɨ le adi nji aro ina ri. Bbʉbbʉ dhé, Yova dho ko ko bbʉ ná saa djo ko adi bbo na mana kʉ ná lonangavʉ. Addinga djo nari kʉ: Nidhó maisha nǎ ni si bí kʉ ná lonangavʉ, ri kana nja ri sie bblo, ro bblo pli kʉ Yova dho ni bbʉ nidhó maisha nari djolu nari ro nga sie ri. (Zb. 50:14) Shetani si rimbu ndi sa ni kʉ na nidzá Baba dho ná jidha sa, ɨ ndi riddi ro, ni nzɨ si tøni ke dho chi ri. Nzɨ bba Shetani si ni djolu! (Yob. 27:5) Ni kʉ na Yova laidjo ná kpakpa kʉ ná jidha si ni tsotso ko ni njinjí ke dho choro nŭnŭ ndirigoti ni kana nga ngʉ chøchø bbo nidzá ra nǎ Baba na.

21. Ko ká ka ko pori batiso le ba ná føri nga kʉ mwisho ri, ro lo tso ngani ná nga addudho?

21 B’lo ni bbʉ ni Yova dho nari goti atilo nidhó kutaniko nǎ wazee na nja ni ba batiso d’e. Krʉ ddo ró adi ngano nari kʉ, batiso ni ba ná føri nga kʉ mwisho ri, ro ri kʉ lo tso ni nga ná nga. Føri kʉ ngadhi mwisho e ná maisha tso ni nga Yova dho ni njínji nari kana ri. Føri dzá lo dho, ali nidhó jidha kpakpa nidzá Baba djo njʉnga djó ro. Ali muradi ni nji ndiro nidhó jidha di dhidhi ke laidjo krʉ ddo ró d’e. Fø lo si ni ronga cho ni ba batiso. Føri sie bblo pli kʉ ná ddo. Ro føri kʉ lo tso ngani ná nga dhé. Abbari Yova ma, ndidhi Ddùna ma na ni ji ná fø jidha dhi choro nŭnŭ!

DYI 135 Yehova Anakuomba “Ukuwe na hekima”

a Nja ko ba batiso d’e ringani bblo kʉ ná lo cho ko ronga. Føri kina ringani kodhó nyi e bblo. Etiopia nǎ pi bbá ngʉ adi njínji ná ke dhó loroji ko dyø nari chulu ko si Biblia jifunza ná mwanafunzi dho ká ringani ndi njí addu batiso badha dho nari nja.

b JI DJÓ LO NGA LE TU NARI: Ddikpa le-ve sala nji ndirigoti le mbai po Yova bbʉ ndi dho ná ritsi dho.