Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 10

DYI 13 Kristo kʉ mufano ko dho

Batiso goti ara anzi Yesu ni dyø nari na

Batiso goti ara anzi Yesu ni dyø nari na

“Njati ddikpa ke jiri ndi si ma ulu ró, ringani ke gʉ ndi ndi ndiro ndirigoti ke d’ú ndidzá nzadha dhi tsú krʉ ddo ró, ndirigoti ke rá anzi ma ndi dyø nari na.”​—LU. 9:23.

RI NǍ LO

I lo ka ndi kó ko tsotso ndiro ko nja Yova dho ko bbʉ ko nari na mana d’e. Bbo pli ri ka ndi kó ø ba batiso ná ndrŭ tsotso nja ndima tøni chi d’e.

1-2. Batiso le ba nari goti ká ledhó maisha adi ngʉ bblo pli ngbaribbai?

 KO NANGA adi jini bbo ko ba batiso ndirigoti ko tsu Yova dzá familia kana nari dho. Fø pendeleo ba ná ndrŭ ka ndima gba ndima tso gba Zaburi ndingʉe ná ke Daudi pongʉe ná i lo na: “Hwè na kʉ nari kʉ vʉ [Yova] vʉ ndirigoti chøchø ke ndri ndi di ndidzá baidjo ná ke.”​—Zb. 65:4.

2 Yova nzɨ adi ndrŭ ro drr che dhé ndidzá familia na ri. Anziro dae ná lo nǎ, ko njaeri nari bbai, Yova adi vʉ ndi drr ndi ro nari kʉ, ngbà ma na ke jiri ndima kana nga é chøchø ná ndrŭ. (Yak. 4:8) Njati ni bbʉ ni Yova dho ndirigoti ni ba batiso ró, ni kana nga adi ngʉ chøchø Yova na pekee kʉ ná chu nǎ. Njati ni njiri fø ró, ni ka ni uri u Yova si ndidhó ledha “d’rø ni djo nzɨ ni ddikpa ritsi ro ma kosa ddi ná nga djo.”​—Mal. 3:10; Yer. 17:7, 8.

3. Mungu dho bbʉ ndima ndirigoti batiso ba ná Wakristo dho ká ri adi ngani ndima njí addu? (Muhubiri 5:4, 5)

3 Batiso kʉ, Yova dho ni njinjí nari tso dhé ni nga ri. B’lo ni ba batiso nari goti ni adi ni tsoeni djo ná lo nji ndirigoti ni adi tøni chi Yova dho rie mbudha na ma ka ndi tsú nidhó udha ná lo na ma ni bani ri ró. (Azø Muhubiri 5:4, 5.) Ni kʉ Yesu unake nari dho, ni si kʉ kedhó loroji ma, kedhó yadha ma na dyø ngbà ka ná ngatsi. (Mt. 28:19, 20; 1 Pe. 2:21) I lo si ni tsotso ko nja ni njiri fø d’e.

“ARA ANZI” DHÉ YESU NI DYØ NARI NA KPAKPALO INGA MBUDHA KANA MA

4. Yesu unakpa ká adi ndima dhó “nzadha dhi tsú d’ú” ngbá chu nǎ? (Luka 9:23)

4 Nzɨ di riddi batiso ni ba nari goti nidhó maisha sie sʉsʉ. Bbʉbbʉ dhé, Yesu d’rangʉeri ndi unakpa dho, kpa ka ndima sie ndima dhó “nzadha dhi tsú” d’u. Fø di ná lo kpa ka ndima die nji “krʉ ddo ró.” (Azø Luka 9:23.) Yesu ká ngʉ ripo ndi unakpa di nzani nza dhé? Nzɨ. Ke ngʉ riji ndi pori nari kʉ kpa ba ná ledha kina kpa ka ndima sie bani kpakpalo na maddi. Fø lo kana nja kʉ ná lo tso ka ndi oe kpakpa bbo.​—2 Ti. 3:12.

5. Yesu ká tsoni ngbá ledha djo bbabba ndima dhó ritsi ná ndrŭ dho?

5 Njaro nidhó familia nǎ ndrŭ ro ddarieni b’lo ni tso ró Mungu dzá lo djó inga ni bbarie nidhó kimwili nǎ ritsi ro bba ndiro ni li Pidhinga dzá njí anziro d’e. (Mt. 6:33) Njati rie fø ró auri u nari kʉ, Yova adi chi ni tøni ro ni nji ndi dho ná njí nja nì. (Ebr. 6:10) Njaro ni njarie Yesu pongʉe ná i lo dzá bbʉbbʉnga ro b’lo: “Njati ddikpa ke bbá ndidzá dza ma, ndi djoi ma, ndi vei ma, ayindi ma, abandi ma, ndidzá nzø ma, ndidzá nzà ma na ma ma, hwè lo-i ma na djotsina ró, ndi ke si ri ba miya ina kodhó i saa na, dza ma, ndi djoi ma, ndi vei ma, ndi yi ma, nzø ma, nzà ma, ddironga nzadha ma na ndirigoti gosi ná saa na cho ró nŭnŭ di ná shinga.” (Mk. 10:29, 30) Ni ba ná ledha kʉ bbo pli bba ni bbarie ná ritsi djolu.​—Zb. 37:4.

6. Batiso ni ba nari goti ká ringani ni ra anzi ni “ndí dzá ù” tso ró ni hwini nari na addudho?

6 Batiso ni ba nari goti ri si ngani godhé ni hwini “le ndí dzá u tso ró. (1 Yo. 2:16) Fø ni rinji nari nga kʉ sʉsʉ ri dhonalo ni kʉ Adamu nǎ gø. Nja saa djo ni ka ni mbu ni mutume Paulo mbungʉe ndi nari bbai ke ndingʉeri ɨ: “Ma thí nǎ ma adi hwè ba bbo Mungu dzá yadha dho, ro ma rinja ddikpa yadha lɨ nji ma ndí nǎ madhó ngaddidha dho chutso ddá ná yadha na ndirigoti ri ma mba sʉ le sʉ ná ke bbai ma ndí nǎ che kʉ ná yadha dhi ngana.” (Ro. 7:22, 23) Njaro ni thí bʉni bʉ che kʉ ná fø ù tso ró ni hwini nari dho. Yova dho ni bbʉngʉe ni ro ni njingʉe ná tsodha djo ni ngaddi nari ka ndi li ni kpakpa ndiro ni hwini fø mbudha tso ró d’e. Bbʉ ni bbʉngʉe ni ro ni njingʉe ná tsodha si nidhó maisha ngʉ sʉsʉ mbudha tso ró ni hwini ná saa na. Ká ngbaribbai?

7. Yova dho ni bbʉ ni nari ká si ni tsotso ko ni tøni chi ngbaribbai?

7 Yova dho ni bbʉngʉe ni ná saa na, ni gʉngʉe ni niro. Føri na mana kʉ, ni vʉri nzɨ ni nji ni ji ná lo ndirigoti nzá ka ndi bbʉ hwè ke dho ná lo. (Mt. 16:24) Mbudha tso ró ni hwini inga kpakpalo lu ni da ná saa na, ri nzɨ si ngani ni di addu ma ni ka ni njí nari dhu ni tso ri. Ni vʉrie ni ka ni njí ná lo b’lo, føri kʉ ni tøni chi Yova dho. Ni si ri vʉ ni tøni chi nja ni bbʉ hwè Yova dho d’e. Føro ni sie Yobu bbai. Nì mai ke ngʉ hwini bbo pli kʉ ná mbudha tso ró ro, ke pongʉeri ndi thí nǎ ro krʉ ɨ: “Ma nzɨ bba chi ma tøni nari tso ro ri!”​—Yob. 27:5.

8. Mungu dho ni bbʉngʉe ni sala chulu nari djo ni ngaddi nari ká ka ndi kó ni tsotso ngbaribbai ndiro ni tøni mbudha tso ró d’e?

8 Yova dho ni bbʉngʉe ni ro ni njingʉe ná sala djo ni ngaddi nari si ni tsotso ko nja ni hwini ni si ba ná mbudha krʉ tso ró d’e. Loroji na, ni ká ka ni ngá ddikpa ke bbá le inga ddikpa le bbá ke jidha tso? Nzá! Ni tsongʉeni b’lo Yova dho nari kʉ, ni nzɨ nji fø di ná ritsi ro ri. Njati ni b’o ni ronga fø di ná lo ro ró ni nzɨ si hwini fø di ná lo adi bbʉ ná matokeo tso ró ri. Ni sie “tu ni tuni che kʉ ná lo dhi chu nǎ ro ro.”​—Mez. 4:14, 15.

9. Yova dho ni bbʉngʉe ni ro ni njingʉe ná sala ká ka ndi kó ni tsotso ni li kiroho nǎ njí anziro ngbaribbai?

9 Ni ká ka ni njiri ngbǎ njati ni ba ná njí é cho ka ndi cho ni tso krʉ ddo ró ni si njudha dhi ngana nari ró ró? Ni chu ni ka ni njí ná lo b’lo. Fø di ná njí tso ni u nari njí ni pongʉeri b’lo ni nzɨ u fø di ná njí ro ri. Føri dzá lo dho ni nzá ka ni u fø di ná njí ndirigoti ni li Yova ma li i anziro ri. Yesu dhó loroji djo ko ngaddi nari ka ndi kó ko tsotso ko dhonalo ke vʉngʉeri ndi njí ndidzá Baba ji ná lo. Yesu bbai avʉri ni nyi nzá ka ndi bbʉ hwè Mungu dho ná fø di ná ritsi nyi.​—Mt. 4:10; Yoh. 8:29.

10. Yova ká si ni tsotso ko batiso goti ni “ra anzi” Yesu ni dyø nari na ngbaribbai?

10 Kpakpa lo ma, mbudha ma na na ka ndi tsu ni ná lo tso ró ni hwini ná saa na, ni nji ná lo adi ridho ni jiri ni “ra anzi” Yesu ni dyø nari na. Fø ni rinji nari kana ni ka ni uri u nari kʉ Yova si ni tsotso koko. Biblia pori: “Mungu kʉ chi kʉ ná ke ndirigoti ke nzɨ bbari ro ni ba mbudha ro nzá tso ka ndi veni ni dho ná ngatsi ri, ro mbudha na ni bani ró, ke si ri nǎ ro ni ka ni vʉ ná chu dho ni dho ndiro ni ve ri tso d’e.”​—1 Ko. 10:13.

NGBARIBBAI MA NI KA NI RA ANZI YESU NI DYØ NARI NA NARI

11. Yesu ni ka ni dyø lu ná bblo pli kʉ ná ddikpa ri ká kʉ ngbá chu? (Anja ji maddi.)

11 Yesu ngʉ adi njínji Yova dho ndi thí nǎ ro krʉ ndirigoti ke ngʉ adi ndrini chøchø ke ro sala chulu. (Lu. 6:12) Batiso goti ni ka ni dyø Yesu ná bblo kʉ ná chu kʉ, chøchø ka ndi ngʉ ni kana nga Yova na ná lo ni nji nari. Biblia pori: “Rie ngbá ngatsi ma ko nji maendeleo ri ró, akora anzi føri bbai dhé ko bbi nari na.” (Flp. 3:16) Bí ina ni ka ni rr bbo vʉri ndima njínji Yova dho ná le-djoi ma, le-vei ma na da lu ná lo. Njaro kpa vʉngʉeri ndima ra Masomo ya Waeneza Enjili dhi darasa nji inga ndima ra bbo uhitanji kʉ ná ngana. Njati rie ngbà ni ka ni li fø di ná muradi ro ni nji ró, anjiri fø. Yova dzá ndrŭ jirie bbo ndima njínji ke dho nari bbo. (Mdo. 16:9) Nde, rie nzá ni ka ni njiri kpadjo ri ró, ká ni ka ni njiri ngbǎ? Nzɨ di riddi ni dho nzá fø lo ka ndi njini ri. Ká addudho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ni di ra anzi ngatsovedha na. (Mt. 10:22) Ngbà nidhó hali u ritso ná ngatsi ni nji Yova dho ná njí nzɨ di bé pa. Føri kʉ Yesu ni ka ni dyø batiso goti ná bblo pli kʉ ná chu.​—Zb. 26:1.

Nidhó batiso goti, ali muradi ni nji ndiro ni njí krʉ ka ni dho ná lo ni kana nga é chøchø Yova na d’e (Anja paragrafu 11)


12-13. Ni ká ka ni njí addu njati Yova dho ni njí nji nari kana nidhó hwè nanga ngʉngʉ ró? (1 Wakorinto 9:16, 17) (Anja kisanduku “ Nzɨ bba ngø tso.”)

12 Ni dho ká ringani ni njí addu njati ni di rinja nidhó sala nzɨ si ni thí nǎ ro inga nidhó lod’radha dhi njí nzɨ hwè bbʉ ni dho ri ró? Ni ká ka ni njí addu njati rie nzɨ ni hwè ba Biblia zødha nǎ ro anziro ri bbai ri ró? Njati rie fø ni ni mbu batiso goti ró, nzɨ di riddi Yova dhó roho tuni tu ni djó ro. Ni kʉ nzá kaka ná ke nari dho ni nzá ka ni di ni mbu krʉ saa ró ddiddi ri. Njati nidhó bidii nanga ngʉngʉ ró, addinga mutume Paulo dhó loroji djo. Nì mai Paulo ngʉ adi kpakpanga nji ndi dyø Yesu ro, ke chungʉeri chu ndi nzá ka ndi di ndi mbu krʉ saa ró ddiddi dhé ri. (Azø 1 Wakorinto 9:16, 17.) Ke pongʉeri “Njati ma di ri nji nzá ma ma nanga jini ro ró, madhó le bbʉ ná njí kʉ nì dhé.” Nja lo nǎ le ka le pori, Paulo vʉngʉeri ndi thí nǎ ro krʉ ndi njí lod’radha dhi njí nzɨ mai ndi ngʉ adi ndi mbu ddiddi krʉ saa ró ro.

13 Føri bbai nzɨ bba nzá ni kaka nari i cho ni nja ni vʉ lonanga d’e. Avʉri ni njí bblo lo dhé njati rie ngbǎ ma ni ni mbu ri ró. Njati ni di bblo lo dhé nji ró, ngbaribbai ma ni ni mbu nari thika si øni ø. Biblia ni zø nari ma, sala ni nji nari ma, njudha ma, lod’radha dhi njí ma na si ni tsotso ko nja ni ra Yesu ni dyø nari na anzi batiso goti d’e. Ni djoi ma, ni vei ma na di ni ngatsove Yova dho ni njí nji nari kana nari nja ró, føri adi kpa li kpakpa.​—1 Te. 5:11.

“AMBURI MBU . . . ADHORI DHO”

14. Ri ká ngani ni ne ngbá lo nanga krʉ saa ró ndirigoti addudho? (2 Wakorinto 13:5)

14 Batiso ni ba nari goti ni di nidhó lo nanga ne krʉ saa ró nari si ni tsotso ko bbo. (Azø 2 Wakorinto 13:5.) Bí ina adi saa ba ndiro ni chu ni ká sala nji nì ma, ni ká Biblia zø nì ma, ni ká si njudha dhi ngana nì ma, ndirigoti ni ká lod’ra nì ma nari d’e. Anji kpakpanga ndiro ni ba hwè ma, faida ma na fø lo nǎ ro d’e. Loroji na, adhu i ngadhudha ni tso: ‘Ma ká ka ma tú Biblia nǎ mafundisho dherr nanga nja ndrŭ dho ngbà? Lod’radha dhi njí nǎ ro ma ka ma ba hwè bbo ná chu ro ká kʉ ddi? Madhó sala ká kʉ bblo i nì ndirigoti ri ká ma li ma thí lu Yova djó nari i dhǒ nì? Ma ká adi si njudha dhi ngana krʉ ddo ró i nì? Ma ká ka ma njiri ngbǎ ndiro ma di ma dyu li bbo ndirigoti ma di ma kù ro ngbéngbe njudha dhi ngana d’e?’

15-16. Ddikpa le-djo dangʉe lu ná lo nǎ ro ká ni ba ngbá somo?

15 Føri kina ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ni chu nidhó uzaifu. Robert ró dho kʉ ná le-djo dalu ná lo fø lo dhǒ pʉlʉ: Ke pori, “Madhó cho ngʉe 20 ro, ma bangʉe nzɨ le nji krʉ saa ró ná ddikpa njí. Ddikpa cha njí goti njí ko ngʉ adi nji na ná le nzingʉe ma ndi bba. Le pongʉeri ko sie aro ro dhé ndirigoti ko si ddoddo ndi na. Ya kwanza, ma pongʉeri le njí ma zø njí. Ro, luti ma gʉngʉe ma gʉ le dho ndirigoti ma tungʉe addudho ma ma fø lo nji nzɨ nari nanga le dho.” Robert singʉe fø mbudha dhi lo djolu si, ná føri kʉ bblo pli kʉ ná lo. Luti ke ddinga fø lo djo ná saa na, ke njari nari kʉ, fø lo tso ró ndi ka ndi hwieni ná ddikpa bblo pli kʉ ná chu ro ngʉe thé. Ke pori: “Ma nzá gʉngʉe fø lo théi inga lele Yosefu gʉngʉe ndi Potifa bbá le dho nari bbai ri. (Mwa. 39:7-9) Bbʉbbʉ dhé, fø lo ma gʉngʉe tse nzá nari kengʉe ma nanga bbo. Fø lo kongʉe ma tsotso ma churi nari kʉ, ringani ma li ma kana kau kpakpa Yova na.”

16 Robert bbai ni nidhó lo nanga ne nari ka ndi kó ni tsotso maddi nja ni ba faida d’e. Njati rie bblo pli ma ni sie ddikpa mbudha djolu ri ró, adhuri ni tso, ‘Madhó lo ká ue saa thɨ ndiro ma gʉ ri gʉ d’e?’ Njati ni nja thɨ thika ni ka ni thɨ ná lo ró, nzɨ bbari ni thí bʉni. Aba hwè ni d’i nidhó uzaifu utso nari dho. Anzinga Yova tsó nidhó uzaifu djo ndirigoti aliri Yova dho ni ngarr nari dhi ù dhidhi ni na.​—Zb. 139:23, 24.

17. Roberts dalu ná lo ká lingʉeri Yova ró dho mani ma ngbaribbai?

17 Robert da lu ná lo nǎ ro ko ka ko ba nja somo ki maddi. Ke ndri ri ki: “B’lo ma gʉ ma lai njí dhi le nzi ma nari nari goti, le pongʉeri, ‘Ni sisi ni ma e mbu nari djolu!’ Ma dhungʉeri le ká e ji ndi pori ngbǎ. Le pongʉeri ndidhó kau kʉ ná ddikpa Yova dzá Dimu pongʉeri ndi dho nari kʉ, jadda kʉ ná Yova dzá Dimu adi che lo ro nji ngatselu nì dhé, ngbà ndima ba fø ndima rinji ná chu ro ró. Le pongʉeri ndidhó kau dho, ndi si Robert ma ká kʉ føi nari ro mbumbu. Fø lo ma rrngʉe ro ma nanga jingʉeni bbo dhonalo ma bbʉngʉe madha Yova ró dho dho.”

18. Ni ká vʉri ni njí ngbá lo batiso goti? (Anja kisanduku “ Ni nyǒ ka ndi tho ná aro kʉ ná lo.”)

18 Yova dho ni ni bbʉ ndirigoti batiso ni ba saa na, ni adi ridho ni jiri ke ró dho ba madha njati rie ngbá lo ma banga ró. Ni ka ni uri u nari kʉ, Yova chu ni bani na ná kpakpalo ngbà. Ni kpakpanga nji ni tøni chi ná føri ronga ke si lele. Ni ka ni uri u nari kʉ, ke dhó roho takatifu chulu ke ka ndi bbʉ kpakpanga ni dho ndiro ni njiri fø d’e. (Lu. 11:11-13) Yova dhó nga tsotsokodha chulu, ri si kaka ni dyø Yesu nidhó batiso goti.

NI KÁ KA NI NGɄ I LOGOTI NGBARIBBAI?

  • Wakristo ká adi “nzadha dhi tsú d’ú krʉ ddo ró” ngbá chu nǎ?

  • Ni ká ka ni njí addu ndiro ni “ra anzi” Yesu ni dyø batiso goti nari na d’e?

  • Mungu dho ni bbʉngʉe ni nǎ ná sala djo ni ngaddi nari ká ka ndi kó ni tsotso ngbaribbai ni tøni chi d’e?

DYI 89 Tii Juu Ubarikiwe