Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 17

Yova ji ni bbo!

Yova ji ni bbo!

“Yova adi hwè ba ndidzá nrŭ dhi lo dho.”​—ZB. 149:4.

DYI 108 Upendo Mshikamanifu wa Mungu

RI NǍ LE SI CHU NALO *

Kodhi lo adi “hwè bbʉ bbo” kodhi ra nǎ Baba dho (Anja paragrafu 1)

1. Yova ká adi ndidzá nrŭ nja ngba?

YOVA MUNGU “adi hwè ba ndidzá nrŭ dhi lodho.” (Zb. 149:4) Føri kʉ hwè ka ndi bbʉ ko dho nalo! Yova adi kodhó bblo kʉ ná sifa nja; ko ndrini ndiro nari nja, ndirigoti ke ma adi ndrini ko ro ddi. Njati ko tøni ke dho chí ró, ke si ndrini ko ro theinga dho!​—Yoh. 6:44.

2. Nja nrŭ ká adi Yova ji ndima ji nari u nzɨ addudho?

2 Nja nrŭ adi ripo, ‘ma churi nari kʉ Yova jirie ndidzá nrŭ krʉ, ro ma ddiro ká ke ka ndi ji ngbaribbai?’ Fø di nalo ká nja nrŭ adi dhu ndima tso addudho? Oksana * nzangʉeni bbo go ndi ngʉe sese ná saa na, le pori: “Ma ngʉe hwè na bbo batiso ma bangʉe ná saa na ndirigoti painia dzá njí tso ma ngangʉe ná saa na. Ro b’lo cho da 15 føri goti ro, ma ngʉ adi ngaddi sese mangʉe ro njingʉeni nalo djo. Ma ngʉ adi riddi nari kʉ Yova nzá u ma tso ri ndirigoti ke nzá ji ma ro ri.” Yua kʉ painia ndirigoti le ma nzangʉeni bbo ddi sese ndingʉe ná saa na, le pori: “Ma bbʉngʉe ma Yova dho ndirigoti ma jingʉeri ma bbʉ hwè ke thí dho. Ro ma chungʉeri nari kʉ ke nzá ka ndi ji ma ro ri.”

3. I lo nǎ ká kosi ngba lo chu?

3 Aro djo ko tilo ná fø le-vei bbai, ni ji Yova ji ro njaro ni nanga adi rɨnɨrɨ ke ji ni nari djo. Nidho ká ringani ni uri nari kʉ ke adi ngaddi ni djo addudho? Ni di riddi Yova ji ni nzá ná saa na ká ngba lo ka ndi kó ni tsotso? Akongʉ fø logoti.

YOVA DZÁ JIDHA DJO LE NANGA RƗNI NÁ FØRI KɄ CHE

4. Yova dhó jidha djo le nanga rɨnirɨ ná føri ká kʉ che addudho?

4 Jidha e kpakpanga na bbo. Njati ko uri Yova ji ko ji ró, ko ka ko njinjí ke dho bblo rie kpakpalo kana ma ró. Ko di riddi Yova nzɨ adi ngaddi ko djo ri ró, kodhó “kpakpanga tso ka ndi vʉnivʉ.” (Mez. 24:10) Ko thí bʉnibʉ ndirigoti ko uri nari kʉ Yova ji ko nzá ró, ko ro nzá ka kosi Stani dhó lɨ djó ri.​—Efe. 6:16.

5. Addui ká adi rili nja kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na uri nari kʉ Yova nzɨ ngaddi ndima djo ri?

5 I ddoro ko kana bí kʉ ná Wakristo dhó udha tso adi vʉnivʉ kiroho nǎ lo djo ndima nanga rɨnirɨ nari dho. Yakobo rodho kʉ ná ddikpa muzee pori i: “Ni mai ma ngʉ adi njínji beteli nǎ ndirigoti ma ngʉe hwè na ma le cho lod’radha dho nja ngana nari dho ro, ma nanga ngʉ adi rɨnirɨ Yova ká adi madhó bbʉdha u ni ma nari djo. Ma ngʉ adi Yova ká adi madhó sala rr ni ma nari dhu ma tso.” Eva adi njinjí Mungu dho krʉ saa ró, le pori: “Ma ra rinja nari kʉ Yova dzá jidha djo le nanga rɨni ná føri kʉ che dhonalo ri ka ndi liri nzɨ le njinjí bblo ke dho. Føri ka ndi liri nzɨ ni njinjí Yova dho inga nzɨ ni njinjí ke dho hwè na.” Michel kʉ painia ndirigoti muzee, ke pori i: “Njati ni u Yova adi ngaddi ni djo nari nzá ró, ni ka nie da ke ró ro.”

6. Ko ká ka ko njiri ngba njati ko nanga di rɨnirɨ Yova ji ko nari djo ró?

6 Fø lo ridho njati ko di riddi Yova ji ko nzá ró, ri ka ndi bʉ kodhó udha bʉ. Ko di riddi Yova ji ko nzá ró, ká ko ka ko njiri ngba? Fø di nalo akotu ko djǒ nǎ ro thei! Anziri Yova kó ni tsotso ndiro ni tu fø “che kʉ ná ngaddidha” ni djǒ nǎ ro ndirigoti ke bbʉ ‘Mungu dzá ngoi ni dho nja ri b’o ni thí ronga ndirigoti nidhó ngaddidha ronga d’e.’ (Zb. 139:23; Flp. 4:6, 7) Ndirigoti anonga nari kʉ, ni nga kʉ ddiro ri. Ko djoi ma, ko vei ma na adi ndima mbu nja saa na fø ddi. Yova dho ngʉ njínji drdr ná kpa ma ngʉ adi bani fø di ná kpakpalo na ddi. Kpadjo akonja mutume Paulo dhó loroji nǎ ro ko ka ko ba ná somo.

MUTUME PAULO DHÓ LOROJI NǍ RO KO KA KO BA NÁ SOMO

7. Paulo ká ngʉ adi hwini ngba kpakpalo tso ró?

7 Nja saa na ká ni adi ni mbu bbo djǒ ró lo kʉ naribbai ndirigoti nzá ká ndi hwini ri na naribbai? Njati rie nja saa na ni adi ni mbu fø ri ró, ni ka ni famu Paulo ngba. Ke thí nzɨ ngʉ adi njedha ba ddikpa kutaniko dho dhé ri, ro “krʉ kʉ ná kutaniko dho.” (2 Ko. 11:23-28) Nidhó afya kʉ bblo nga nari ká adi rili ni vi nidhó hwè vi? Paulo ngʉ adi hwini “ndi ndí nǎ kpele na,” njaro ringʉe afya dhi lo ndirigoti ke ngʉ riji ri sini si ndi ró ro. (2 Ko. 12:7-10) Nzá ni kaka nari ma ká adi ni thí bʉ ddi? Paulo ma ngʉ adi ndi mbu føi nja saa na. Ke nzingʉe ndi “njedha dhi ke” dhonalo ke ngʉ adi hwini nzá ndi kaka nari tso ro.​—Ro. 7:21-24.

8. Paulo tsotso ká ngba lo kongʉe nja ndi hwini ndi ngʉ bani na ná kpakpalo tso ró d’e?

8 Ni mai Paulo ngʉ bani njonjo kʉ ná kpakpalo na ro, ke ngʉ ra anzi dhé Yova dzá njí ndi nji nari na. Nde addui ká bbʉngʉe kpakpanga ke dho? Ni mai ke thí ngʉ njedha ba nzá ndi kaka nari dho ro, kedhó udha ngʉe kpakpa le ødha dhi be djo. Ke ngʉe udha na Yesu tsongʉeni djo nalo djo i ndi pongʉe ri ro, udha na kʉ [Yesu] djo “ná ke si . . . choro nŭnŭ di ná shinga ba.” (Yoh. 3:16; Ro. 6:23) Bbʉbbʉ dhé, Paulo ngʉe le ødha dhi be djo ngʉe udha na ná kpa kana ddike. Ke chungʉeri nari kʉ ngba leni le ná kpa zø Yova ka ndi njinji rie ngbadi ná chenga ma kpa njie ri ró.​—Zb. 86:5.

9. Paulo ndi Wagalatia 2:20 nǎ nalo nǎ ro ká ko ka ko ba ngba somo?

9 Paulo chungʉeri nari kʉ Mungu ji ndi ji dhonalo ke chongʉe ndidzá ngba ndi dhe ndi djotsina. (Azø Wagalatia 2:20.) Anja fø lo ko u dhonalo andiko dzá mwisho na. Paulo pongʉeri: “Mungu dzá ngba . . . ji ma ji ndirigoti ke bbʉngʉe ndi ndiro ma djotsina.” ‘Paulo ungʉeri nari kʉ Mungu kʉ jidha, ndirigoti ke nzɨ ngʉ riddi nari kʉ Yova ka ndi ji ndi djoi dhé ri, ro ke nzá ka ndi ji ndi ro ri.’ Paulo pongʉeri Roma nǎ Wakristo dho: “Go kongʉe chenga dhi nrŭ ro Kristo dhengʉe ko djotsina.” (Ro. 5:8) Mungu dzá jidha tso ka ndi cho ko ró ná ritsi ro kʉ nga!

10. Waroma 8:38, 39 nǎ ro ká ko ba ngba somo?

10 Azø Waroma 8:38, 39. Mungu dhó jidha kʉ kpakpanga na bbo nari Paulo ungʉe u. Ke ndingʉeri, addu ma “nzáddi ka ndi ndo ko kana nga ro Mungu dzá jidha ró ro ri.” Paulo chungʉeri nari kʉ Yova vengʉe Waizraeli tso bbo. Ke chungʉe ngbaribbai ma Yova dhongʉe zølo ndi dho nari maddi. Njaro Paulo pongʉeri nari kʉ ‘ddiddi Yova cho ndidzá ngba ma djotsina naribbai, ma nanga ro nzá ka ndi rɨni kedzá jidha djo ri’​—Ro. 8:32.

Bbo na mana kʉ Mungu dho nari kʉ njʉ ni nji nalo ndirigoti gosi ná saa na ni si nji nalo, ro ri nga kʉ anziro ni njingʉe ná kosa ri (Anja paragrafu 11) *

11. Ngba mai Paulo njingʉe chelo bí 1 Timotheo 1:12-15 ripo naribbai ro, ke ká ungʉe Mungu dzá jidha addudho?

11 Azø 1 Timotheo 1:12-15. Njaro Paulo ngʉ adi ngaddi nzá ndi d’engʉe ngʉ Mukristo ro ndi ngʉ adi nji nalo djo maddi. Ke nzingʉe ndi “bbo” chenga dhi ke, føri djo nzá le nanga ro ka ndi rɨni ri! Bbʉbbʉlo Paulo rr nari nji ke nzangʉe Wakristo njonjo kʉ ná bbagʉ lú, ke lingʉe nja kpa prizo nǎ ma ndirigoti ke ungʉe ri tso le che nja Wakristo che. (Mdo. 26:10, 11) Njati Paulo njue hwi dzá gødhi nrŭ ndi ungʉe le hwi ná jadda Mukristo na ró, føri ka ndi bbʉe njedha bbo ke dho. Nja saa na Paulo thí ngʉ adi njedha ba bbo ndi njingʉe ná kosa djotsina, ke chungʉeri nari kʉ ndi nzá ka ndi ø anziro ndi njingʉe nalo thika ro ri. Ke ungʉeri nari kʉ Kristo dhe ndidzá kosa djotsina, ndirigoti ke ndingʉeri: “Mungu dzá zølo djotsina ma kʉ kpadjo ddiddi ma kʉ naribbai.” (1 Ko. 15:3, 10) Følo nǎ ro ká ko ba ngba somo? Auri nari kʉ Kristo dhengʉe ni djotsina ná føri ka ndi liri ni kana kau e chøchø Yova na. (Mdo. 3:19) Bbo na mana kʉ Mungu dho nari kʉ njʉ ni nji nalo ndirigoti gosi ná saa na ni si nji nalo, ro ri nga kʉ anziro ni njingʉe na kosa ri, rie ni ngʉe Yova dzá Dimu ma inga nga ma ró​—Isa. 1:18.

12. Njati ko di riddi Yova ji ko nzá ró, 1 Yohana 3:19, 20 nǎ kʉ nalo ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai?

12 Ni di ngaddi Yesu dhengʉe ni djotsina nari sa nidzá chenga nari djo ró, ni ka ni ddiri ‘Ma djo nzá fø kado tso ka ndi kóe ri’. Ni ká ka ni mbu ni fø addudho? Ko kaka nzá nari dho, ko thí adi bʉni bʉ, fødi ná ngaddidha adi rili ko di riddi nari kʉ ko na mana ro nga. (Azø 1 Yo. 3:19, 20.) Fø saa na ringani ko nonga nari kʉ “Mungu kʉ bbo pli ko thí djolu.” Kodhi ra nǎ Baba jirie ko ji ndirigoti ke adi ko zø njinji, fø ridho kodho nzá ringani koe che kʉ ná ngaddidha na ri. Kodho ringani ko uri nari kʉ Yova ji ko ngba. Fø ko uri ró, ko ka kodi kedzá lo zø krʉ ddo ro, ko ka di sala nji krʉ saa ro, ndirigoti ko ka kodi saa ba ko di ddinga kedzá nrŭ ma na. Følo na mana ká kʉ bbo addudho?

NGBARIBBAI MA BIBLIA LE ZØ NARI MA, SALA MA,CHÍ KɄ NÁ KODJOI MA KA NDIMA KÓ KO TSOTSO NARI

13. Mungu dzá lo ko zø nari ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai? (Anja kisanduku “ Ngbaribbai ma Mungu dzá lo ko kpa tsotso nari.”)

13 Adi Mungu dzá lo zø krʉ ddoro, ndirigoti fø ni rinji nari ka ndi kó ni tsotso ni nja Yova dhó bblo kʉ ná sifa pʉlʉpʉlʉ. Ni si ri famu nari kʉ ke ji ni bbo. Mungu dzá lo djo ni ngaddi krʉ ddoro nari ka ndi kó ni tsotso “ni thɨ” nidhó akili thika ndirigoti ni thí nǎ kʉ nalo thika. (2 Ti. 3:16) Kevin rodho kʉ ná ddikpa muzee ngʉ adi ndi nja nga na mana kʉ nari bbai, ro ke pori i: “Zaburi 103 nǎ kʉ nalo ma zø ndirigoti ri nǎ lo djo ma ngaddi nari ko ma tsotso ma churi nari kʉ Yova adi ngaddi ni ma djo.” Eva djo ko tielo ro b’lo anziro, le pori: “Ddo ma ra ddo nari nji ma adi ngaddi bbo Yova nyo adi tho nalo djo. Fø ma rinji nari adi rili mae ko ma thí jotso ko ro ndirigoti madhó udha e kpakpa.”

14. Sala ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai?

14 Adi saa nji krʉ saa ró. (1 Te. 5:17) Njati ni ji ni nji kau ddikpa ke na ró, ni adi loti ke na ndirigoti ni adi ngbaribbai ma ni ni mbu nari d’ra ke dho. Yova na ko kau nji nari ma kʉ føi. Njati ko di kodhó ngaddidha d’ra ndirigoti ko ko mbu nari d’ra ke dho sala nǎ ró, føri ridho ko u ke u ndirigoti ko chu nari kʉ ke ji ko ji. (Zb. 94:17-19; 1 Yo. 5:14, 15) Yua pori i, b’lo ko tilo ndi djo anziro ro: “Sala ma nji ná saa na ma nzɨ adi dyina ma baeni na nalo dhé d’ra Yova dho ri, ro ma adi ma thí nǎ kʉ nalo d’ra krʉ ke dho ndiro ke chu ngbaribbai ma ma mbu nari d’e. Ma ra ri utso d’i nari kʉ Yova nga kʉ Etablisema na ddikpa shef bbai ri, ro ke kʉ bbo ji ndidzá nzø ná Baba bbai.”​—Anja kisanduku “ Ni ká d’erie ri ro zø ngba?

15. Yova ká adi ndi ngaddi ni ko djo nari dho ngbaribbai?

15 Adi nitso gba bblo kʉ ná kau na; kpa kʉ Yova bbʉ ni dho ná kado. (Yak. 1:17) Kodhi ra nǎ Baba dhori ndi ngaddi ni ko djo ke bbʉ kiroho nǎ familia ko dho, føri kʉ ko djoi ma ko vei ma na kpa adi jidha dho ko dho krʉ saa ró.” (Mez. 17:17) Kolosai nǎ Wakristo dho Paulo ndingʉe ná barua nǎ ke tingʉe ndi tsotso koe ná le-djoi rodho, ke pongʉeri “ føri ngʉe bbo pi ma iso ná kpa.” (Kol. 4:10, 11) Yesu ma bangʉe hwè bbo ddi le tsotso kodha ndi bangʉe ndidhó kau dhóro nari dho, føri ngʉe malaika ma ndirigoti nrŭ maddi.​—Lu. 22:28, 43.

16. Chí kʉ ná kau ká ka ndima kó ko tsotso ngbaribbai nja ko kana ngae chøchø Yova na d’e?

16 Yova bbʉ ni dho ná kau dho ró ká ni adi faida ba ni? Ko di ko ko mbu nari d’ra kodhó kau dho ró, føri nzá pori ko kʉ zaifu ri, ro fø ko rinji nari ka ndi bbʉ faida ko dho. Addinga Yakobo poe nalo djo b’lo ko tielo ndi djo anziro ro: “Kau ma nji dhidhi kiroho nǎ lo na ná nrŭ na ná føri adi ma tsotso kó bbo. Njati ma djonga lo di ngbʉ ró, madhó kau adi ma rr ndirigoti kpa adi ripo ndima ji ma ngba. Kpa chulu ma ka ma d’i Yova dhó jidha utso ndirigoti ma ka ma churi nari kʉ Yova ngaddi ni ma djo.” Ri kʉ bbo thonga nalo ko njí kau ko djoi ma, ko vei ma na ndirigoti ko b’o fø kau ronga b’o!

ADI YOVA DHÓ JIDHA KANA

17-18. Kodho ká ringani ko rrnga ie dho ndirigoti addudho?

17 Stani nzɨ adi riji ko nji bblo kʉ nalo ro ri. Ke adi rine ko churi nari kʉ Yova nzá ji ko ri. Ndirigoti kodi rinja Yova nzá ka ndi gø ko ro ri. Ro ko njari nari bbai følo krʉ nga kʉ bbʉbbʉ ri.

18 Yova ji ni ngba. Ni kʉ mana na bbo ke dho. Ni rrnga ke dho ngba ró, “ni ka ni ma choro nŭnŭ kedhó jidha kana” Yesu mangʉe nari bbai. (Yoh. 15:10) Føri dho nzɨ rrnga Stani dho ndirigoti ni thí d’i ni djo nalo dho. Fø nga ringana arrnga Yova dho dhonalo ke adi kodhó bblo kʉ nalo nja. Achuri nari kʉ Yova “ji ndidzá nrŭ bbo” føri kʉ ni maddi!

DYI 141 Muujiza wa Uhai

^ par. 5 Ko kana bí kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na adi riddi nari kʉ Yova nzá ji ndima ro ri. I lo nǎ kosi addudho ma Yova jirie ko kana nja le ddiro nari nja. Ndirigoti kosi ko ka ko nji nalo ma chu ddi njati rie ko nanga adi rɨnirɨ Yova ji ko nari djo ri ró.

^ par. 2 Nja dho thika le øø.

^ par. 67 JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Bbʉbbʉlo Paulo chu nari nji ke nzangʉe bí kʉ ná wakristo ndirigoti ke tsungʉe nja kpa prizo na. Yesu njingʉe ke dho nalo ke ungʉe ná saa na, ke lengʉe ndidhó lo thika le ndirigoti ke lingʉe nja kʉ ná Wakristo kpakpa, fø kpa kana ngʉe nza ke nzangʉe ná nrŭ dhó familia nǎ nrŭ maddi.