Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 32

Adyø Yova​—Adi kiasi na.

Adyø Yova​—Adi kiasi na.

“Anibbari kiasi na ni kʉ nari krʉ ndrŭ chu.”​—Flp. 4:5.

DYI 89 Tii juu Ubarikiwe

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

Ni ká jiri ni di ngbǎ di ná tsú bbai? (Anja paragrafu 1)

1. Ri ká kʉ ngbá chu nǎ i ringani Wakristo é ddiddi tsú bbai ri? (Anja ji maddi.)

 “VɄVɄ nzá ka ndi ko nì nanga bini bi ná tsú ro ri.” Fø mezali d’ra nzɨ nja kʉ ná tsú nanga koni ró adi ri tsotso kó ná lo, føri kʉ ri nanga ka ndi bini bi nari. Kodho maddi ringani ko é kiasi na kodhó lo thiká øni ná saa na ndiro ko ra anzi Yova dho ko njínji hwè na nari na d’e. Ká ngbaribbai? Ringani ko é kiasi na kodhó hali ø ndi thí ná saa na, ko ko tso gba fø lo na ndirigoti heshima ko bbʉ nja ndrŭ dhó nganjadha ma, lonangavʉdha ma na dho nari chulu.

2. Kodhó hali ø ndi thí ná saa na ká ngbá sifa ka ndi kó ko tsotso ndirigoti i lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?

2 Ko kʉ Yova dzá njí dhi ndrŭ nari dho, ko adi riji ko é kiasi na. Føri kina, ko adi riji ko é nyenyenga na ndirigoti zølo na. I lo nǎ ko si ngbaribbai ma fø sifa kongʉe nja Wakristo tsotso ndima dhó lo thika øngʉeni ná saa na nari nja. Ndirigoti ko si ngbaribbai fø sifa ka ndi kó ko tsotso maddi nari nja. Ro, ya kwanza, akochu lo Yova ma, Yesu ma na dhó ro, kaka ná loroji ndima kʉ kiasi kana ro.

YOVA MA, YESU MA NA E KIASI NA

3. Yova kʉ kiasi na nari ká ko chu ngbaribbai?

3 Yova le nzi “bbò Dju” dhonalo ke adi tøni kprɨ, nzɨ ndi ronga jaja ro. (Kum. 32:4) Nì mai ri kʉ føro, ke kʉ kiasi na maddi. I dz’ djó lo thí øni ø nari bbai, kodhi Mungu adi ra anzi ndidhó lo thi ndi ø nari na nja ndi njí ndi tsoni djo ná lo d’e. Yova nongʉe ko ndi ró ji na nari dho, ke bbʉngʉe kodhó nganjadha thika ko ka ko ø na ná kpakpanga maddi ko dho. Biblia nǎ ko ba ko tsotso ka ndi kó ná kanuni nja ko vʉ lonanga nyodyu na rie ngbá kpakpalo tso ró ma ko hwini ri ró. Yova dhó loroji ma, ke bbʉ ko dho ná kanuni ma na ridho nari kʉ, nì mai ke kʉ “bbò Dju” ro, ke kʉ kiasi na maddi.

4. Abbʉ Yova e kiasi na nari dhǒ ná loroji. (Mambo ya Walawi 5:7, 11)

4 Yova lo nji ná chu e ka ndi ka ro ndirigoti kiasi na. Ke nga e makali ndrŭ na ri. Loroji na, akonja ngbaribbai ma Yova dhongʉe kiasi Waizraeli dho nari. Ke nzá nzingʉeri krʉ kʉ ná ndrŭ bbʉ bbʉdha ddiddi ri, rie mali dhi ke inga njedha dhi ke ma ró. Nja kʉ ná hali kana ke ungʉe ritso nja le ddiro bbʉ bbʉdha ndidhó bani ná ngatsi.​—Azø Mambo ya Walawi 5:7, 11.

5. Abbʉ Yova e nyenyenga na ndirigoti zølo na nari dhǒ ná loroji.

5 Yova dhó nyenyenga ma, zølo ma na adi ke ronga cho ke é kiasi na. Loroji na, Yova dhó nyenyenga njangʉeni pʉlʉpʉlʉ ke vʉngʉeri ndi sa Sodoma nǎ che ngʉe ná ndrŭ ná saa djo. Kedhó malaiká chulu, ke jangʉeri chølo ngʉ nji ná ke Loti dho, ke nyinga ngøtsɨ djó eneo na. Fø lu ndi ra nari do ngʉ Loti njinji. Føri dho, ke nzingʉeri ndima ra ndibbá familia ma na b’lo le vʉngʉe sadha dho ná ddikpa re vile, Soari na. Yova ka ndi nzieri Loti rrnga ndi pongʉe ná fø lo dho dhé. Ro, Yova ungʉe Loti tso u ndi nyinga fø lu ndirigoti ke nzá sangʉe fø vile ri. (Mwa. 19:18-22) Luti cho kpari bi goti Yova dhongʉe zølo Ninawi nǎ ndrŭ dho. Ke chóngʉe nabi Yona nja ndi d’ra fø bba ma, ri nǎ chelo nji ná ndrŭ ma na si sadha ba nari d’e. Ro, Ninawi nǎ ndrŭ lengʉeni ná saa na, Yova bengʉe zø kpa djo ndirigoti ke nzá sangʉe fø bba ri.​—Yon. 3:1, 10; 4:10, 11.

6. Abbʉ ngbaribbai ma Yesu dyøngʉe Yova dhó kiasi nari dhǒ ná loroji.

6 Yesu ngʉ adi Yova dhó kiasi dyø. Ke le chongʉe dz’ djo ndiro ndi d’ralo “Izraeli bbá dza nǎ vivi ná chembø” dho d’e. Ro, ke dhongʉe kiasi lo ndi ngʉ d’ra ndrŭ dho ná saa na. Ddikpa saa na nga ngʉe Mwizraeli ná ddikpa isɨle nzingʉeri ke gø “gó ngʉe nǎ” ná ndidzá singba ngba. Zølo na Yesu njingʉeri le nzingʉeri nari bbai ndirigoti ke gøngʉe ledzá singba ngba gø. (Mt. 15:21-28) Akonja nja kʉ ná loroji. Go Yesu ngangʉe ndidhó lod’radha dhi njí tso ná saa na, ke pongʉeri: “Gʉgʉ ma ná le . . . , maddi ma si gʉgʉ.” (Mt. 10:33) Nde, ke ká gʉngʉe Petro gʉ ngbà mai Petro gʉngʉe ke gbo ina ro? Nzá. Ro, Yesu njangʉeri ke leni le ndirigoti ke kʉ udha na. Yesu ga nari goti, ke dhongʉe ndi Petro dho ndirigoti ke dhongʉeri Petro dho nari kʉ ndi nji ke zø nji ndirigoti ndi ji ke ji.​—Lu. 24:33, 34.

7. Wafilipi 4:5 ridho nari bbai, ko ká jiri nja ndrŭ di ko nja ngbaribbai?

7 Ko njari nari kʉ Yova ma, Yesu ma na e kiasi na. Nde, kodhó lo ká ka ndi é ngbaribbai? Yova jiri ko é kiasi na. (Azø Wafilipi 4:5.) Ddikpa tafsiri po fø verse ɨ: “Adhori nidhó nyi chulu nari kʉ ni kʉ kiasi na nì.” Ko ka ko dhuri ko tsó: ‘Ndrŭ ká adi ma nja kiasi na kʉ ná ke nì? Inga ndrŭ ká adi ma nja nzɨ adi ndidhó lo thí ø ná le, nzɨ dhó lo ronga d’ani inga kpakpa djǒ dyu ná le? Ma ká adi riji nja ndrŭ njí ritsi ma jiri ri njini nari bbai dhé? Inga ma ká adi nja ndrŭ dhó lo rr nì ndirigoti ma gba ma tso kpa ji ná lo na ngbà ri ka ró?’ Ngbá ngatsi ma ko kʉ kiasi na nari adi ngbá ngatsi ma ko Yova ma, Yesu ma na dyø nari dhǒ. Akonja kiasi na ringani ko é nǎ ná aro kʉ ná chu. Føri kʉ, kodhó hali ø ndi thí ø ró ndirigoti nja ndrŭ dhó nganjadha inga kpa vʉ nanga ná lo é njonjo kodhó ri ró ro ná saa na.

ADI KIASI NA NIDHÓ HALI Ø NDI THÍ NÁ SAA NA

8. Ko tsotso ká ngbá lo ka ndi kó ko é kiasi na kodhó hali ø ndi thí ná saa djo? (Anja maelezo ya chini maddi.)

8 Ringani ko é kiasi na kodhó hali ø ndi thí ná saa na. Føri bbai lo ø ndi thí nari ka ndi liri ko bani nzá djo ko ddienga ná kpakpalo na. Loroji na, njaro ko ka ko bani afya dhi kpakpalo na nzá djo ko ddienga ná saa na. Inga mbø badha dhi lo ma, politiki nǎ lo ma na ka ndi ø ndi thika chʉ nari ka ndi liri kodhó maisha ngʉ kpakpa. (Muh. 9:11; 1 Ko. 7:31) Tengenezo nǎ kodhó njí thí øni nari ma ka ndi bbʉ kpakpalo ko dho ddi. Rie ngbá kpakpalo na ma ko bani ri ró, ri ka ndi kaka ko gba ko tso kodhó ø hali na njati ko dyø 4 kʉ ná i lo ró: (1) auri u kpadjo nidhó hali kʉ njonjo, (2) anja nidhó gosi ná ddo, (3) ali ni thí bblo kʉ ná lo djo ndirigoti (4) adi nja ndrŭ tsotso kó. b Akonja ngbaribbai ma nja kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na bae faida fø lo na ndima njie njí nari nǎ ro nari.

9. Ddikpa misionere ma ká hwingʉeni ngbaribbai chʉ bangʉe nga ná kpakpalo tso ró?

9 Auri u kpadjo nidhó hali kʉ njonjo. Emanuele ma, Francesca ma na le chongʉe misionere d’i ngø na. Kpa ngangʉe fø bbagʉ luga ma, ndima dhó ø kutaniko nǎ le-djoi ma, le-vei ma na chudha tso ná saa na Coronavirus ngangʉe ndi tso ndirigoti kpa nzá gbangʉe ndima tso ki ro nja ndrŭ na ri. Føro goti, Francesca dzá mama dhengʉe chʉ. Francesca jingʉeri bbo ndi ra ndidhó familia dhi ngana, ro Coronavirus lingʉeri nzɨ le ra. Nde, le ká hwingʉeni ngbaribbai fø kpakpalo tso ró? Ya kwanza, Emanuele ma, Francesca ma na njingʉe sala ddinga nja ndima ba nyodyu ndiro ndima ba krʉ ddo ró ndima dhó lo u ná kpakpanga d’e. Yova ngʉngʉe kpadhó sala goti ndidhó tengenezo chulu ngbà thonga ná saa na. Loroji na, ddikpa le-djo pongʉe ddikpa video nǎ ná i lo lingʉe kpa kpakpa: “Njati ko ú kodhó ø hali tso lele ró, kodhó hwè maddi adi ngʉ lele. Føro ko ka ko njí ngbà ko ka ko njí ná lo krʉ kodhó ø kʉ ná hali nǎ.” c Ya pili, kpa vʉngʉeri ndima thɨ telefone nǎ ndima lod’ra ná chu thika ndirigoti kpa ngangʉe funzo tso. Ya tatu, kpa ungʉeri u fø bbagʉ le-djoi kó ndima tsotso ndirigoti kpa nanga ngʉ adi jini ji kpa jidha dhǒ ndima dho nari dho. Bblo kʉ ná ddikpa le-ve ngʉ adi verse kʉ nǎ ná dʉdʉ mesaje cho kpa dho krʉ ddo ró ná føri le njingʉe cho ddi kana. Njati ko ma u ko bani na ná ø hali tso ddi ró, ko sie hwè na ngbà ko ka ko njí ná lo kana.

10. Ddikpa le-ve ká thingʉe ndidhó nganjadha thika ngbaribbai ndidhó maisha nǎ lo thí øngʉeni bbo ná saa djo?

10 Anja nidhó gosi ná ddo ndirigoti ali ni thí bblo kʉ ná lo djo. Japon nǎ di ná Roumanie nǎ ddikpa le-ve Christina thí bʉngʉeni bbo ndi ngʉ adi njuni nǎ ná Anglais dhi kutaniko singʉeni nari dho. Nì mai ri kʉ føro, le nzá lingʉe ndi thí b’lo da ná lo djo ri. Føri rɨngana, le vʉngʉeri ndi ngʉ japon nǎ luga ndrŭ ti nǎ ná kutaniko na ndirigoti ndi d’ralo fø luga nǎ ngbà ri ka ná ngatsi. Le nzingʉeri anziro ndima ngʉ adi njínji na ná le tso le kó ndi tsotso nja ndi ti fø luga bblo d’e. Fø le ungʉe Biblia ma, broshua Anji Maisha Hwè Theinga dho! ma na nǎ ro ndi japon nǎ fø luga ngaddi Christina dho nari tso u. Føri dho, Christina chungʉe fø luga bblo ndirigoti bbo thonga ná lo kʉ fø isɨle maddi jingʉeri ndi chu lo bbo Biblia nǎ lo djo. Ko di ngaddi nzá b’lo da ná lo djo ndirigoti ko di ko thí li bblo kʉ ná lo djo ró, ri ka ndi liri nzá djo ko ddienga ná bblo lo njini.

11. Mbø badha dhi kpakpalo na bangʉeni ná dza dhi ndrŭ ká hwingʉeni ngbaribbai fø lo tso ró?

11 Adi nja ndrŭ tsotso kó. Gʉ kodhó lo gʉni ná ngø nǎ di ná ddikpa dza dhi ndrŭ bangʉeni mbø badha dhi kpakpalo na. Kpa ká hwingʉeni fø lo na ngbaribbai? Ya kwanza, kpa vʉngʉeri ndima ngʉ ndima dhó maisha tso dhʉdhʉ. Føri kina, kpa lie ndima thí ndima bani na ná kpakpalo djo nari rɨngana kpa vʉngʉeri ndima di nja ndrŭ tsotso kó bbo ndima lod’ra nari chulu. (Mdo. 20:35) Dzaba pori, “Ko ngʉ adi lod’ra bbo nari lingʉeri nzɨ ko di ngaddi bbo kodhó kpakpalo djo, ro ko di ngaddi bbo Mungu ji ko njí ná lo djo.” Kodhó hali ø ndi thí ró, ringani ko no ngbaribbai ma ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko di nja ndrŭ tsotso kó nari nga, pli siri lo ko d’ra kpa dho nari na.

12. Mutume Paulo dhó loroji ká ko ko tsotso ngbaribbai ndiro ko di kodhó lo thika ø hali u ritso nari bbai lod’radha dhi njí kana d’e?

12 Kodhó lod’radha dhi njí kana ringani ko é kiasi na. Ko adi nju njonjo dhó udha kʉ ná ndrŭ ma, njonjo dhó ngaddidha kʉ ná ndrŭ ma, njonjo nga lu ro si ná ndrŭ ma na na. Mutume Paulo ngʉ adi ndi tso gba krʉ kʉ ná hali na ndirigoti ko ka ko ba somo kedhó loroji nǎ ro. Yesu lingʉe Paulo “ndrŭ tsɨ dhó mutume” bbai. (Ro. 11:13) Føri dho Paulo d’rangʉe lo Wayaudi ma, Wagiriki ma, bbo zønga ná ndrŭ ma, vilaje nǎ ndrŭ ma, guvernema nǎ bbobbonga ma na dho. Ndiro ndi lø ndi rr ná ndrŭ thí ronga d’e, Paulo ngʉngʉe “krʉ kʉ ná ritsi krʉ kʉ ná ndrŭ dzá aina dho.” (1 Ko. 9:19-23) Ke ngʉ adi ndi thí li ndrŭ dhó desturi ma, ndrŭ si nǎ ro ná nga ma, ndrŭ u ná lo ma na djo ná føri lingʉeri ke kó bi kʉ ná ndrŭ tsotso. Ko maddi ko ka ko d’ralo bblo njati ko é bblo kʉ ná nganjadha na ndirigoti ko chu ko rr ná ndrŭ tsotso ko ka ko kó na ná lo bblo ró.

ABBɄ HESHIMA NJA NDRǓ DHÓ NGANJADHA DHO

Njati ko é kiasi na ró, ko ka ko bbʉ heshima nja ndrŭ vʉnanga ná lo dho (Anja paragrafu 13)

13. Ddiddi 1 Wakorinto 8:9 ridho nari bbai, ko ká ka ko nyi ngbá hatari tso njati ko di heshima bbʉ nja ndrŭ dhó lonangavʉdha dho ró?

13 Godhé kiasi na ko kʉ nari ka ndi kó ko tsotso ko bbʉ heshima nja ndrŭ dhó nganjadha dho. Loroji na, nja kʉ ná le-vei jirieri ndima thɨ ndima ronga bbo, ro nja ndrŭ nzá jirie føri ri. Nja kʉ ná Wakristo adi riji ndima jø wa kiasi na, ro nja kpa vʉri nzɨ ndima ri jø. Krʉ kʉ ná Wakristo jirieri ndima é bblo afya na, ro kpa vʉrie njonjo kʉ ná chu ndima b’o na ndima dhó afya ronga d’e. Njati rie ko adi riddi nari kʉ krʉ ddo ró ko adi bblo lo dhé nji ndirigoti ko di riji kutaniko nǎ ndrŭ di ko adi nji ná lo dhé nji ró, føri na ko ka ko bʉ nja ndrŭ thí bʉ ndirigoti ri ka ndi ndó ndrŭ nanga ndó. Ko nzá jiri ro karrnø maddi ko njiri fø ri! (Azø 1 Wakorinto 8:9; 10:23, 24) Akonja ngbaribbai ma Biblia nǎ kanuni na ko njínji nari ka ndi kó ko tsotso ko é kiasi na ndirigoti ko b’o ngoi ronga nari dhǒ ná aro kʉ ná loroji.

Njati ko é kiasi na ró, ko ka ko bbʉ heshima nja ndrŭ vʉnanga ná lo dho (Anja paragrafu 14)

14. Ko tsotso ká Biblia nǎ ngbá kanuni ka ndi kó ko ronga ko tho ndirigoti ko djoká ko thɨ nari kana?

14 Ru thodha ma, djoká thɨdha ma na. Ngbaribbai ma ko ka ko di ru thó nari Yova d’raé ko dho nari rɨngana ke bbʉ ko ka ko dyø ná kanuni. Ringani ko di ru thó ngbà ka Mungu dzá njí dhi ndrŭ dho nari bbai, nì bblo kʉ ná nganjadha ma, kiasi ma, “bblo kʉ ná akili” ma na dhǒ ná chu nǎ. (1 Ti. 2:9, 10; 1 Pe. 3:3) Føri dho, ko nzɨ adi riji ko thó ko ronga bbo ka ndi drr nja ndrŭ dhó nganjadha ko djo nari bbai ri. Biblia nǎ kanuni ka ndi kó wazee tsotso maddi ndiro nzɨ kpa di ndima dhó sheria li ru thodha ma, le djoká thɨdha ma na djo ró. Loroji na, ddikpa kutaniko nǎ wazee jingʉeri ndima kó jadda le-djoi tsotso kpa ngʉ adi ndima djóka kpa nzá thonga nari bbai ndima dhó eneo nǎ kʉ ná jadda kpa bbai nari dho. Nde wazee ká ka ndima kóe kpa tsotso nzá ndima li yadha kpa nji ro ngbaribbai? Mwangalizi wa muzunguko jangʉeri kpa pori le-djoi dho ɨ, “Estrade djó ni kʉ ná saa na ni rr ná ndrŭ di ndima thí li bbo ngbaribbai ma ni njani nari djo nga ni ti ná lo djo ri ró, føri pori ni tho ná ru ma, ni djoká thɨdha ma na nǎ lo kʉ thé.” Fø lo dhé kongʉe le-djoi tsotso ndima famu ndima dho ringani ndima njí ná lo nzá wazee li yadha ndima nji ro. d

Njati ko é kiasi na ró, ko ka ko bbʉ heshima nja ndrŭ vʉnanga ná lo dho (Anja paragrafu 15)

15. Ri ká kʉ Biblia nǎ ngbá yadha ma, kanuni ma na i ka ndi kó ko tsotso matunzo dhi lo kana ri? (Waroma 14:5)

15 Afya dhi lo kana. Krʉ kʉ ná Mukristo dho ringani ndi vʉ ngbaribbai ma ndi ka ndi b’o ndidhó afya ronga nari nanga. (Gal. 6:5) Wakristo longavʉ matunzo djo ná saa na, ringani kpa rrnga Biblia d’ra ju ma, gó na le le tso gba nari ma na djo ná lo dho. (Mdo. 15:20; Gal. 5:19, 20) Nja kʉ ná chu nǎ kpa ka ndima vʉ ndima dhó lonanga ndima ndimaro dawa dhi lo djo. Nja kʉ ná ndrŭ vʉrieri ndima ba dawa djó dawa dhé, ro nja ndrŭ vʉrieri ndima ba nja matunzo. Rie ngbá matunzo ma ko vʉ ri ró, ringani ko bbʉ heshima ko djoi ma, ko vei ma na vʉ ndima dhó matunzo djo ná lo dho. Føri dho, ringani ko di 4 kʉ ná i lo ngano: (1) Mungu dhó Pidhinga dhé si afya dhi kpakpalo si krʉ, theinga dho. (Isa. 33:24) (2) Krʉ kʉ ná Mukristo dho ringani ndi “uri u” nari kʉ, ndi vʉ lonanga bblo ngbà afya dhi lo djo. (Azø Waroma 14:5.) (3) Ko nzɨ adi lod’i nja ndrŭ djo ndirigoti ko bʉ nja ndrŭ thí ri. (Ro. 14:13) (4) Wakristo adi jidha dhǒ ndirigoti kpa famuri nari kʉ, ddi kutaniko tso gbani nari na mana kʉ bbo ndima dhó lonangavʉdha djolu. (Ro. 14:15, 19, 20) Njati ko b’o fø lo ronga ko djǒ nǎ ró, ko kana nga sie chøchø ko djoi ma, ko vei ma na na ndirigoti ri si rili kutaniko é ngoi na.

Njati ko é kiasi na ró, ko ka ko bbʉ heshima nja ndrŭ vʉnanga ná lo dho (Anja paragrafu 16)

16. Muzee ká ka ndi dhǒ ndi kʉ kiasi na nari ngbaribbai ndi lai wazee kana? (Anja ji maddi.)

16 Wazee dho ringani ndima é bblo kʉ ná loroji kiasi na le kʉ nari kana. (1 Ti. 3:2, 3) Loroji na, muzee dho nzá ringani ndi di riddi krʉ ddo ró nja kʉ ná wazee ka ndima di ndima tso gba ndidhó ngaddidha na dhé ndidhó cho dada kpa djolu nari dho ri. Ke ka ndi churi nari kʉ Yova dhó roho ka ndi njinjí fø baraza nǎ krʉ kʉ ná muzee na ndiro ndima vʉ lonanga nyodyu na d’e. Ndirigoti rie ngbà bí kʉ ná nja wazee vʉnanga ná lo gbani Biblia nǎ kanuni na ri ró, kiasi na kʉ ná muzee ka ndi é tayari ndi gba ndi tso kpa vʉnanga ná lo na, rie nzá ma ri tho ndi nyǒ ri ró.

KIASI NA LE KɄ NARI ADI BBɄ NÁ FAIDA

17. Kiasi na kʉ ná Wakristo ká adi ngbá faida ba?

17 Wakristo adi bí kʉ ná faida ba ndima kʉ kiasi na nari dho. Føri adi rili ko é bbakau ko djoi ma, ko vei ma na ndirigoti kutaniko é ngoi na. Ko adi hwè ba bbo, ko madha bbʉ Yova dho ddi ko tso gbani ro njonjo dhó sifa ma, desturi ma na kʉ ná ndrŭ na nari dho. Føri djolu pli, ko e hwè na ko churi nari kʉ ko adi kiasi na kʉ ná kodhi Mungu Yova dyø nari dho.

DYI 90 Tutiane Moyo

a Yova ma, Yesu ma na e kiasi na ndirigoti kpa adi riji ko ma é fø sifa na ddi. Njati ko é kiasi na ró ri sie sʉsʉ ko thɨ kodhó nganjadha thika kodhó hali ø ndi thí ná saa na, loroji na, kodhó afya ma, mbø badha dhi kpakpalo ma banga ró. Føri kina, ko si rili kutaniko é ngoi na ndirigoti ri tso gbani ddi.

b Anja 2016 nǎ Amuka! Na. 4 nǎ ɨ djǒ ripo ná lo “Wakati Kunakuwa Mabadiliko Katika Maisha.”

c Anja ɨ djǒ ripo ná video Ndugu Dmitriy Mikhaylov Anaulizwa Maulizo ɨ djǒ ripo ná lo tsena “Yehova Anageuza Mateso Kuwa Wakati wa Kuhubiri” Mukristo dhó Maisha ndirigoti Lod’radha dhi njí​—Njudha dhi Buku Bi 3-Bi 4, 2021.

d Nja ni chu lo bbo le ronga thodha ma, le djoká thɨdha ma na djo d’e, anja buku Anji Maisha Hwè Theinga dho! nǎ somo 52.