Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 33

Yova adi ndidzá ndrŭ ronga b’ob’o

Yova adi ndidzá ndrŭ ronga b’ob’o

“Yova nyǒ kʉ ni ndi do nji ná ndrŭ djó.”​—ZB. 33:18.

DYI 4 “Yova kʉ Ma ró rø ná ke”

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO *

1. Yesu ká nzingʉeri Yova b’o ndi unakpa ronga addudho?

 YESU dhe nari njí kuna, ke nzingʉe nga bbo na mana kʉ ná lo djo ndidzá ra nǎ Baba tsó. Ke nzingʉeri Yova b’o ndi unakpa ronga. (Yoh. 17:15, 20) Bbʉbbʉ dhé, krʉ ddo ró Yova adi ngaddi ndidzá ndrŭ djo ndirigoti ke adi kpa ronga b’ob’o. Nì mai ri kʉ føro, Yesu chungʉeri chu nari kʉ, ndi unakpa djo Shetani ka ndi sie bbo pli kʉ ná kpakpalo bbʉ. Føri goti Yesu chungʉeri nari kʉ, kpadhó lo ka ndi uri Yova kó kpa tsotso ndiro kpa tøni Ibilisi dhó che pli kʉ ná là tso ró d’e.

2. Zaburi 33:18-20 ridho nari bbai, ko ká ka ko njí kpakpalo do nzá addudho?

2 Njʉ Shetani pinyo djo ná i dz’ djó Wakristo adi bani kpakpalo na bí. Ko adi hwini tso ró ná njonjo kʉ ná kpakpalo adi ko thí bʉbʉ ndirigoti ri adi rili ri é kpakpa ko dho ko tøni chi Yova dho ro, i lo nǎ ko si rinja nari bbai, do ko ka ko njí dho ná lo ro nga kʉ ri. Yova ko ronga b’o nì, ke ko hwini tso ró ná kpakpalo njanja ndirigoti ke kʉ tayari ndi kó ko tsotso. Akonja Biblia nǎ aro kʉ ná loroji, nari ngbaribbai ma Yova adi “ni ndi do nji ná ndrŭ ronga b’o” nari dhǒ.​—Azø Zaburi 33:18-20.

DDIRO KɄ NARI BBAI KO DI KO MBU NÁ SAA DJO YOVA ADI KO TSOTSO KÓ KO

3. Ko ká ka ko mbu ko ddiro kʉ nari bbai ngbá saa na?

3 Nì mai ko djoi ma, ko vei ma na kʉ bí kutaniko nǎ ro, nja saa na ko ka ko mbu ko ddiro kʉ nari bbai maddi. Loroji na, jadda kpetsi nzø ma, jadda sinzønzø ma na ka ndima mbu ndima ddiro kʉ ri ndima urie ná longa ndima tú ndima lai darasa nǎ nzø dho ná saa na inga d’i kutaniko na ndima tsɨ ná saa na. Ko kana nja ndrŭ ka ndima ba vodha inga ndima thí bʉni bʉ, ndima riddi ndima kpakpalo tsove ndima ddiro dhé nari dho. Njaro ko nanga ka ndi di rɨni ngbaribbai ma ko ko mbu nari ko d’ra nja ndrŭ dho nari djo, dhonalo ko di riddi kpa nzá ka ndima famu ko ro ri. Ndirigoti nja saa na, ko ka ko di riddi ko djo nzɨ ndrŭ nga ro ddiri. Njati rie ngbá sababu dho ma ko ko mbu ddiro kʉ nari bbai ri ró, føri adi rili ko mbu ko nga tsotso ko ná ndrŭ ro kʉ nari bbai ndirigoti ko di do nji. Yova nzá jiri ko di ko mbu føri bbai ri. Fø ká ko ka ko pori addudho?

4. Eliya ká pongʉeri ɨ addudho: “Ma gʉ ma ddiro dhé”?

4 Addinga chi ngʉ tøni ná kpetsi ke Eliya dhó loroji djo. Yezebeli pongʉeri ke ndi hwihwi ná føri dho ke nyíngʉe ngatso ddo 40 djolu. (1 Fa. 19:1-9) Ke ngʉe dju nǎ ddiro ná saa djo ke pongʉeri ɨ Yova ni: “Ma gʉ ma ddiro dhé [nabi] ma kʉ ro.” (1 Fa. 19:10) Nja bbanabi ro ma ngʉe ddi fø ngø nǎ; loroji na, Obadia gøngʉe 100 kʉ ná bbanabi Yezebeli thó thi ro. (1 Fa. 18:7, 13) Nde, føro ká Eliya ngʉ ndi mbu fø addudho? Ke ká ngʉ riddi Obadia gøngʉe ná fø bbanabi cheni b’lo? Njaro ká ke mbungʉe ndi ddiro kʉ nari bbai, dhonalo nja kʉ ná ndrŭ nzá gbangʉe ndima tso ke na Yova madha dho ngbà mai Yova dhongʉeri Karmeli dhi Ngø tsɨ djo ndi kʉ bbʉbbʉ Mungu nari ro? Njaro ke ká ngʉ riddi ndi kʉ nǎ ná hatari ro nzá ddikpa le ma chu ddi ri inga ndi djo nzɨ ddikpa le ma nga ro ddi ddi ri? Biblia nzá tu Eliya ká ngʉ ndi mbu ngbǎ ma nari nanga krʉ ri. Ro ngbà ko chu ná lo kʉ, Yova famungʉe Eliya ká ngʉ ndi mbu ddiro kʉ nari bbai addudho ma nari ngbà ndirigoti Yova chungʉe ke tsotso ká ndi ka ndi kó ngbǎ ma nari chu.

Eliya tsotso Yova kongʉe nari nǎ ro ká ko ka ko ba bblo kʉ ná ngbá somo ddiro kʉ nari bbai ko ko mbu ná saa na? (Anja paragrafu 5-6)

5. Eliya nga ngʉe ddiro ri nari ká Yova dhongʉe ke dho ngbaribbai?

5 Yova kongʉe Eliya tsotso bí kʉ ná chulu. Yova lingʉe Eliya kpakpa lotidha dho. Aro ina ke dhungʉeri Eliya tso ɨ: “Ni ká addu nji iga?” (1 Fa. 19:9, 13) Fø saa krʉ na, Yova rrngʉe Eliya ngbaribbai ma ndi ndi mbu nari ndi d’ra nari rr. Yova ngʉngʉe Eliya dhó sala goti ndi kʉ nì føga ndirigoti ndi kʉ kpakpanga na bbo nari ndi dho ke dho nari chulu. Føri goti ke dhongʉeri Eliya dho nari kʉ, ndi dho madha bbʉ ná ndrŭ kpari kʉ bí go. (1 Fa. 19:11, 12, 18) Bbʉbbʉ dhé, Eliya iso pɨngʉeni pɨ Yova dho ndi d’ra ndi thí nǎ kʉ ná lo ndirigoti ke ngʉ ndidhó logoti nari goti. Yova bbʉngʉe bbo na mana kʉ ná bí kʉ ná njí Eliya dho na. Ke pongʉeri ke li Hazaeli Siria nǎ pi, Yehu Izraeli nǎ pi ndirigoti ke li Elisha nabi. (1 Fa. 19:15, 16) Fø njí Yova bbʉngʉe Eliya dho na nari chulu, ke ngʉ Eliya tsotso kó ndiro ke li ndidhó ngaddidha bblo kʉ ná lo djo d’e. Mungu bbʉngʉe bblo kʉ ná kau Elisha, ke dho. Nde, ni ká ka ni ba Yova dhó letsotsokodha ngbaribbai ni di ni mbu ddiro kʉ nari bbai ná saa na?

6. Ddiro kʉ nari bbai ni ni mbu ná saa djo ká ni ka ni nzinga ngbá lo djo? (Zaburi 62:8)

6 Yova rinzi ni di nganzi ndi tsó. Ni hwini tso ró ná lo ke adi njanja ndirigoti ke pori nari kʉ ndi kʉ tayari nidhó sala rrdha dho. (1 Te. 5:17) Ke adi hwè ba ndidzá njí dhi ndrŭ di nganzi ndi tsó ró. (Mez. 15:8) Ddiro kʉ nari bbai ni ni mbu ná saa djo ká ni ka ni nzinga ngbá lo djo? Ad’ra ni thí nǎ kʉ ná lo krʉ Yova dho, Eliya njingʉeri nari bbai. (Azø Zaburi 62:8.) Ad’ra ni nanga d’o ná lo ke dho ndirigoti ngbaribbai ma fø lo rili ni mbu ni nari. Anziri Yova kó ni tsotso ni hwini ni dho njedha bbʉ ná lo tso ró d’e. Loroji na, rie ddiro kʉ nari bbai ni ni mbu inga do ni nji lo ni d’ra darasa nǎ nari dho ri ró, anziri Yova bbʉ kpakpanga ni dho lotidha dho. Ni ka ni nziri ke bbʉ nyodyu ni dho nja ni tú ni u ná lo nanga nyodyu na d’e. (Lu. 21:14, 15) Njati rie ddikpa lo bʉ ni thí bʉ ri ró, anziri Yova kó ni tsotso ni d’ra fø lo dhidhi kiroho nǎ ná Mukristo dho. Ni ka ni nziri Yova kó fø lo ni ra d’ra dho ná le tsotso ndiro le famu ngbaribbai ma ni ni mbu nari d’e. Ad’ra ni thí nǎ kʉ ná lo krʉ Yova dho, anja ngbaribbai ma ke nidhó sala goti ngʉ nari ndirigoti au nja ndrŭ ni tsotso kó nari tso u. Njati ni njiri fø ró ni nzɨ mbu ni ro ddiro kʉ nari bbai ri.

Nidhó lod’radha dhi njí nanga ki ni ka ni ndri ná chu ká ni adi ne nì ndirigoti ni njí fø njí nja ndrŭ na? (Anja paragrafu 7)

7. Mauricio dhó loroji nǎ ro ká ni ba ngbá somo?

7 Ko krʉ dhó Yova bbʉ bbo na mana kʉ ná njí. Ko ka ko uri u nari kʉ, ke adi lod’radha dhi njí kana ma, kutaniko nǎ ma ko adi nji ná njí krʉ njanja ndirigoti ke nanga adi jini bbo ri dho. (Zb. 110:3) Nde, fø njí kana ni nji ná njí kʉ bbo nari ká ka ndi kó ni tsotso ngbaribbai ddiro kʉ nari bbai ni ni mbu ná saa na? Akonja, Mauricio ró dho kʉ ná jadda kʉ ná le-djo dhó loroji. * Mauricio ba batiso nari goti tsé kedhó bbo pli ke jingʉe ná bbakau kana ddikpa ke bbangʉe Yova bba. Mauricio pori ɨ: “Ke bbangʉe Yova nari ma njangʉe ná saa na, ma nzá njangʉe ma ki ro mana na kʉ nari bbai vi ri. Ma ngʉ ridhu ma tsó ma dho ká ma nji ná tsodha ró njí ka ndi njini bbʉbbʉ ndirigoti ma má Yova dzá familia kana bbʉbbʉ? Ma mbungʉe ma ddiro kʉ nari bbai ndirigoti ma ngʉ riddi ddikpa le ma nzá ddi ka ndi famue ma ro ri.” Nde, Mauricio tsotso ká addu kongʉe? Ke pori, “ma ngangʉe bbo ma lod’ra nari tso. Føri kongʉe ma tsotso ma bbá ma djo dhé ma madhó ngaddidha li nari tso ndirigoti ngbaribbai ma, ma mbu nari djo ma ngaddi nari tso. Nja ndrŭ na ko lod’ra nari kongʉe ma tsotso ma ba hwè ndirigoti nzɨ má ma mbu ddiro kʉ nari bbai.” Bbʉbbʉ dhé, rie nzá ma ri ka ndi ka ko d’ralo ko lai Wakristo na ko ronga na ri ró, ko ka ko njí fø njí kpa ma na ddinga barua chulu ndirigoti telefone chulu maddi. Mauricio tsotso ká nja ngbá lo kongʉe? Ke pori ki ɨ: “Føri goti ma ngʉ adi kutaniko nǎ njínji bbo. Ma ngʉ adi kpakpanga nji bbo nja ma njí matayarisho ndiro ma njí wanafunzi dhó sehemu njudha dhi ngana d’e. Fø ma rinji nari lingʉeri ma nja ma nì na mana kʉ Yova dho ndirigoti nja ndrŭ dho ri.”

KO THÍ BɄNI NJONJO KɄ NÁ MBUDHA DZÁ LO DHO NÁ SAA DJO

8. Bbo pli kʉ ná mbudha ká adi rili ko mbu ko ngbaribbai?

8 Ko ka ko ba kpakpalo ngbà nga tso d’ø ná i saa na. (2 Ti. 3:1) Nja saa na, ko ka ko ba nzá djo ko ddienga ná kpakpalo ndirigoti nzá ko ddie ná saa na. Njaro chʉ ko ka ko bani mbø dhi kpakpalo na, inga ko ro che pli kʉ ná dhe ka ndi bani, inga ji ko ji ná ddikpa le ka ndi dhedhe. Fø saa na, ko thí ka ndi ba njedha bbo ndirigoti ko thí ka ndi bʉni bʉ, bbori rie i kpakpalo goti ko chá kpakpalo ba inga ko bí kʉ ná kpakpalo kpari ba ddikpa saa na ri ró. Rie føri bbai ma ri kʉ ri ró, anonga nari kʉ, Yova adi ko ronga b’o nì ndirigoti ko ka ko uri u nari kʉ, kedhó letsotsokodha chulu ko ka ko ve krʉ kʉ ná kpakpalo tso ve.

9. Ad’ra Yobu bangʉe ná mbudha ro.

9 Akonja ngbaribbai ma Yova kongʉe chi ngʉ tøni ná kpetsi ke Yobu tsotso nari. Sese kʉ ná wakati kana ke bangʉe vodha ka ndi bbʉ ndi dho ná bí kʉ ná kpakpalo. Yobu dho ndrŭ singʉe rid’ra nari kʉ, kedhó zǎ (miya) ndrŭ d’u krʉ ndirigoti nja ri cheni che ndirigoti kedzá njí dhi kpa ma, kedzá nzø ma na krʉ cheni che. Fø lo krʉ njingʉeni ddikpa cha. (Yob. 1:13-19) Føri goti tsé, go ke hwini fø bbo pli kʉ ná vodha na ná saa na, Yobu che bbo kʉ ná dhe løngʉe ndirigoti nzá dho le ka le chue ke nyi maddi ná dhe. (Yob. 2:7) Yobu dhó hali ngʉngʉe che bbo nari dho ke pongʉeri ɨ: “Ma ndro madzá shinga ndro ndirigoti ma nzá jiri ma ki di shi ri.”​—Yob. 7:16.

Nja Yobu u Yova ngaddi ndi djo nì nari d’e, Yova tingʉe lo ke dho ndidhó nononi ná ritsi ronga ndi adi b’o ná bí kʉ ná chu djo (Anja paragrafu 10)

10. Nja Yobu ve kpakpalo tso d’e, ká Yova kongʉe ke tsotso ngbaribbai? (Anja ri chuti ji.)

10 Yova ngʉ Yobu ronga b’o nì dhé. Yova jingʉe Yobu ji nari dho, ke kongʉe ke tsotso ke si fø kpakpalo djolu ndirigoti ke tøni chi d’e. Yova tingʉe lo Yobu dho ná saa na, Yova nongʉe Yobu dho ndidhó nzá tso d’ø ná nyodyu nga ndirigoti jidha na ndi adi nononi ná ritsi ronga b’o nari nga ke dho. Ke tingʉe lo ké dho le nanga keni ná zǎ kpari djo. (Yob. 38:1, 2; 39:9, 13, 19, 27; 40:15; 41:1, 2) Føri goti chi ngʉ tøni ná jadda ke Elihu chulu Yova lingʉe Yobu kpakpa ndirigoti ke pɨngʉe ke iso pɨ. Elihu pongʉeri ke dho nari kʉ, krʉ ddo ró Yova adi kpakpalo tso ve ná ndi dho njínji ná ndrŭ kobe bbʉbbʉ. Ro Yova chongʉe Elihu ronga ndiro ke bbʉ shauri ro maddi Yobu dho d’e. Elihu kongʉe Yobu tsotso nja ke bbá bbo ndi ngaddi ndi djo nari tso ndirigoti ke nongʉe ringa Yobu dho nari kʉ, ko kʉ sese bbo le ddi ko Ngano ná ke Yova na ró. (Yob. 37:14) Føri goti Yova bbʉngʉe ddikpa njí Yobu dho na; ke pongʉeri Yobu njí sala ke lai gbo kʉ ná kpa njingʉe ná chenga djotsina. (Yob. 42:8-10) Yova ká adi ko tsotso kó ngbaribbai njʉ kpakpalo na ko bani ná saa na?

11. Kpakpalo kana ko kʉ ná saa na, ká Biblia bbʉ ngbá leisopɨdha ko dho?

11 Njʉ nzɨ Yova adi loti ko dho théi ndi tingʉe lo Yobu dho nari bbai ri, ro ke adi loti ko dho Biblia chulu. (Ro. 15:4) Ke adi ko iso pɨ gosi ná saa djo ndi bbʉ ko dho ná ngab’odha chulu. Akonja Biblia nǎ ko iso ka ndi pɨ ná lo ro sese njati rie kpakpalo na ko bani ri ró. Biblia nǎ Yova pori ko dho nari kʉ, ddikpa ritsi ro ma nzá ddi “ka ndi ndó ko kana nga ro kedzá jidha na ri.” Fø lo kana kʉ bbo pli kʉ ná kpakpalo ro mai. (Ro. 8:38, 39) Føri goti ke pori ko dho nari kʉ, ndi “kʉ chøchø krʉ ndi nzǐ” sala chu ná ndrŭ ró. (Zb. 145:18) Yova rid’ra ko dho njati ko li ko thí ndi djo ró, ko ka ko ve krʉ kʉ ná kpakpalo tso ve ndirigoti ko ka ko é hwè na nì mai ko nzani nza ro. (1 Ko. 10:13; Yak. 1:2, 12) Godhé, Mungu dzá Lo ripo nari kʉ, ko ba ná kpakpalo kʉ sese kʉ ná saa dho ndirigoti sese pli le ddi ndi ke si bbʉ ko dho ná choro nŭnŭ di ná shinga na ró. (2 Ko. 4:16-18) Yova bbʉ ko dho ná bbʉbbʉ kʉ ná ngab’odha kʉ, ndi si krʉ kʉ ná kpakpalo adi bbʉ ná ke Shetani Ibilisi sasa ndirigoti ke bbai chelo nji ná ndrŭ ma na. (Zb. 37:10) Ni ká lirie ni tsotso ka ndi kó ná verse ro ngbà ni djǒ na ndiri si ni tsotso ko gosi ná saa na ni si bani na ná kpakpalo na d’e?

12. Yova ká rinzi ko tso ko njí addu rie ngbà ko jiri ko ba faida bbo ndidzá Lo nǎ ro ri ró?

12 Yova rinzi ko tsó ko di Biblia zø krʉ ddo ró ndirigoti ko di ngaddi bbo ko zø ná lo djo. Ko di njínji ko chu ná lo na ró, kodhó udha adi ngʉ kpakpa ndirigoti ko kana nga adi ngʉ chøchø kodhi ra nǎ Baba na. Fø ko rinji nari ka ndi li ko kpakpa nja ko ve kpakpalo tso d’e. Yova adi ndidzá roho takatifu bbʉ nì ndima thí li ndidzá Lo djo ná ndrŭ dho. Ndirigoti fø roho ka ndi bbʉ “ni e ná kpakpanga djolu da ná kpakpanga” nja ko ve krʉ mbudha tso d’e.​—2 Ko. 4:7-10.

13. “Nyodyu dhi chi njí dhi noke” adi bbʉ ná kiroho nǎ nyo ká adi ko tsotso kó ngbaribbai nja ko ve kpakpalo tso d’e?

13 Yova dhó letsotsokodha chulu, “nyodyu dhi chi njí dhi noke” bí kʉ ná zødha dhi ritsi ma, video ma, miziki ma na bbʉ ko dho, nari rili kodhó udha ngʉ kpakpa ndirigoti ko kana nga ngʉ chøchø Yova na. (Mt. 24:45) Ringani ko di njínji bblo krʉ Yova bbʉ kodho ná fø ritsi na. B’lo dae ná ddo kana États-Unis nǎ ddikpa le-ve poe mbai bbo kiroho nǎ krʉ kʉ ná nyo dho. Le poeri: “Ma njinjí Yova dho cho 40 nari kana ma ba mbudha bí ndirigoti godhé ma ndi ba ro.” Le hwieni bí kʉ ná kpakpalo tso ró, ledzá tate wari (mulevi) ná ddikpa chofere hwingʉe ndirigoti ledzá gødhi ndrŭ ro che kʉ ná dhe tangʉe nari chengʉe ndrŭ che ndirigoti le ba kaser dhi dhe aro ina. Nde, le tsotso ká addu kongʉe nja ndi ve fø lo tso d’e? Le pori: “Yova ngʉ adi ma ronga b’o krʉ ddo ró. Nyodyu dhi chi njí dhi noke chulu, ke bbʉ ná kiroho nǎ nyo kongʉe ma tsotso nja ma ve ngatso d’e. Føri dho ma ka ma mbu ma Yobu bbai, ɨ ndi pongʉe ri ro: ‘Kpø ma dhedhe ná nga djo ma nzɨ bba chi ma tøni nari tso ro ri!’”​—Yob. 27:5.

Ko ká ka ko é ledha nja ndrŭ dho kutaniko nǎ ngbaribbai? (Anja paragrafu 14)

14. Yova ká adi njínji ko lai Wakristo na ngbaribbai nja ndima kó ko tsotso kpakpalo dhi saa na d’e? (1 Watesalonike 4:9)

14 Yova zoeza ndidzá ndrŭ nja kpa jini ji ndirigoti kpa di ndima iso pɨ ndima kana kpakpalo dhi saa na d’e. (2 Ko. 1:3, 4; azø 1 Watesalonike 4:9.) Elihu ndima dyø nari chulu ko djoi ma, ko vei ma na adi riji ndima kó ko tsotso nja ko tøni chi kpakpalo na ko bani ná saa na d’e. (Mdo. 14:22) Loroji na, akonja ngbaribbai ma Diane dhó kutaniko nǎ ndrŭ lingʉe le kpakpa ndirigoti kpa kongʉe le tsotso nja le ma kana nga ngʉ chøchø Yova na, le bbá ke bangʉeni afya dhi kpakpalo na ná saa na nari d’e. Le pori: “Ringʉe kpakpa bbo. Ro ko njangʉe Yova thó kpakpa kʉ ná ri ndirigoti jidha dhiri kpakpa tso ngʉ o ná fø bi kana. Kodhó kutaniko njingʉe bí kʉ ná lo ko tsotsokodha dho. Kpa ngʉ adi ko ronga be, kpa ngʉ adi ko nzǐ telefone na ndirigoti kpa ngʉ adi ko mbʉ, ná føri krʉ lingʉeri ko ve kpakpalo tso. Ma dho nzɨ mutokari adi dyani ri nari dho, le-djoi ma, le-vei ma na adi rine ndima chú ma ka si ngbà njudha dhi ngana ndirigoti lod’radha dhi ngana, ngbà ri ka ndi ká ma dho ná saa na nari.” Ko kʉ hwè na bbo dhonalo ko kʉ jiji ko ná ko djoi ma, ko vei ma na kutaniko nǎ nari dho!

MBAI BBO YOVA DHÓ JIDHA DHI LERONGAB’ODHA DHO

15. Ká addudho ko uri u nari kʉ, ri ka ndi kaka ko hwini kpakpalo tso ró?

15 Ko kana nja le ddiro ka ndi si bani ddikpa kpakpalo na ngbà dhé. Nì mai ri kʉ føro, ko chueri nari bbai, ko nzɨ si kpakpalo tso ve ko koro dhé ri. Yova adi ko ronga b’o krʉ ddo ró jidha dhi Baba bbai. Ke kʉ ko kuso chøchø, tayari kodhó sala rrdha dho nja ndi kó ko tsotso d’e, ndirigoti ke jirie ri ji ndi kó ko tsotso. (Isa. 43:2) Ko uri u nari kʉ, ri ka ndi kaka ko ve kpakpalo tso dhonalo ke adi kodhó lo u nja ko ve ngatso d’e ná ritsi krʉ bbʉ ko dho ji ndi nanga jini ro. Ke bbʉ ko dho ná kado kʉ sala ma, Biblia ma, kiroho nǎ nyo kpari ma, jiji ko ná ko djoi ma, ko vei ma na nja ndima kó ko tsotso uhitaji dhi saa na d’e.

16. Ko ká ka ko njí addu nja Yova b’o ko ronga d’e?

16 Ko adi mbai po bbo ko dhi ra nǎ Baba ko ronga b’o nì nari dho! “Ko thí adi hwè nji ke nǎ.” (Zb. 33:21) Ko ka ko dhǒ ko mbai po nì Yova dhó jidha dhi lerongab’odha dho nari, ke bbʉ ko tsotsokodha dho ná ritsi krʉ nǎ ro ko rine ko ba faida nari chulu. Føri kina, ringani ko maddi njí kodho ngani ná lo nja ke b’o ko ronga d’e. Njati ko rá anzi Yova dho ko ngarr nari na ndirigoti ko di ke nyǒ tho ná lo nji ró, ke si ko ronga b’o theinga dho!​—1 Pe. 3:12.

DYI 30 Baba Yangu, Mungu Wangu, na Rafiki Yangu

^ Kodhó lo jiri Yova kó ko tsotso ndiro ko si njʉ ko ba ná njonjo kʉ ná kpakpalo djolu d’e. I lo si dho ko dho nari kʉ, Yova adi ndidzá ndrŭ ronga b’o nì. Ke adi ko kana njale ddiro bani na ná kpakpalo krʉ njanja, ndirigoti ke adi kodhó lo u ná lo bbʉ ko dho nja ko si fø kpakpalo djolu d’e.

^ Nja dho thika øni ø.