Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 36

Yova dzá ndrŭ jirie chølo

Yova dzá ndrŭ jirie chølo

“Hwè na kʉ nari kʉ, chølo dhi ù ndirigoti ri dyu na kʉ ná ndrŭ.”​—MT. 5:6.

DYI 9 Yova kʉ kodhó Pi!

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO *

1. Yosefu ká bangʉeni ngbá kpakpalo na ndirigoti ke ká njingʉeri ngbǎ?

 YAKOBO dzá ngba Yosefu bangʉeni bbo kʉ ná mbudha na. Ddikpa isɨle pongʉeri ke ni ɨ, “Addo ma na.” Føri ngʉe kedhó bbonga, Potifa bbá le. Yosefu nyingʉe le po ndi njí ná fø lo nyi. Njaro njʉ nja ke ka ndi dhuri, ‘Yosefu ka nyingʉe fø lo ndi nji nari addudho?’ Potifa ro ngangʉe føga ri. Føri kina, Yosefu ngʉe noke ke bbá, føri dho fø isɨle ka ndi lieri kedhó maisha é kpakpa njati ke nyieri nyi ró. Nì mai ri kʉ føro, Yosefu ngʉ adi le po ndi njí ná fø lo nyinyi dhé krʉ ddo ró. Ká addudho? Ke pori: “Ma ká ka ma njí bbo kʉ ná afø di ná chelo ngbaribbai ndirigoti ma tani Mungu dho?”​—Mwa. 39:7-12.

2. Uzinifu le nji nari kʉ chenga Mungu nyǒ njí, nari ká Yosefu chungʉe ngbaribbai?

2 Yosefu ká chungʉe ndidzá Mungu ka ndi njae uzinifu “bbo kʉ ná chelo” nari ngbaribbai? Musa dhó Sheria pongʉeri wazi “nidho nzá ringani ni njí uzinifu ri,” ná fø yadha le vengʉe ndi cho mia aro goti. (Kut. 20:14) Yosefu chungʉe Yova bblo nari dho ke chungʉeri chu nari kʉ, Yova nzá ka ndi ue uzinifu tso ro ri. Loroji na, Yosefu chungʉeri nari kʉ, Yova pongʉeri ndoa ddikpa kpetsi ke ma chi ddikpa isile na. Ndirigoti ke ka ndi é ngʉe ngbà ndi rrngʉe ngbaribbai ma Yova b’ongʉe ndidzá mamai Sara ronga aro ina, ndiro le má chi ndibbá ke dho ndrŭ ngʉ rine ndima ddo le na kpakpanga na ná saa na ro. Isaka bbá le Rebeka bangʉeni fø di ná lo na ná saa na maddi Mungu b’ongʉe le ronga b’o. (Mwa. 2:24; 12:14-20; 20:2-7; 26:6-11) Fø lo djo Yosefu di ngaddi ná saa na, ke ka ndi chue Yova dhó nganjadha, bblo lo ma, chelo ma na djo. Yosefu jingʉe ndidzá Mungu ji nari dho, ke jingʉe Yova dhó chølo dhi sheria maddi ndirigoti ke vʉngʉeri ndi rrnga ri dho.

3. I lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?

3 Ni ká jirie chølo ngbà? Bbʉbbʉ dhé, ngbao. Ro ko krʉ e nzá kaka ná ndrŭ nari dho, njati ko é krr nga ró ri ka ndi é sʉsʉ dz’ dzá ngaddidha ø kodhó nganjadha thika chølo djo. (Isa. 5:20; Ro. 12:2) Føri dho ko si chølo ká kʉ addu nari nja, ndirigoti ri ko ji nari nǎ ro ká ko ka ko ba faida ngbaribbai ma nari nja. Føri goti ko si loti ko tsotso ka ndi kó nja ko ji Yova dhó sheria bbo d’e ná gbo kʉ ná lo djo.

CHØLO KÁ KɄ ADDU?

4. Bí kʉ ná ndrŭ ká e ngbá che kʉ ná ngaddidha na chølo djo?

4 Chølo djo ndrŭ di ngaddi ná saa na, bí kʉ ná ndrŭ ka ndima ddinga nodha dhi ke djo, chelo adi ti nja ndrŭ djo ná ke djo, ndirigoti chølo dhi ke ndi nja ndi ndiro ná ke djo. Ro, Mungu nzá jirie fø sifa krʉ ro ri. Dz’ djó Yesu ngʉe ná saa na, ke ongʉe dini djó bbobbonga na bbo kpa ngʉ chølo dhi sheria li ndima dho ndima ro nari dho. (Muh. 7:16; Lu. 16:15) Yova po chø kʉ ri ná lo nji ná ke nzɨ adi ndi nja mana na pli nja ndrŭ djolu ri.

5. Biblia ká dhori chølo kʉ addu? Abbʉ loroji.

5 Chølo kʉ bbo thonga ná sifa. Sese lo na, ri nǎ mana kʉ, Yova Mungu nyǒ djó kʉ chø ná lo le nji nari. Biblia nǎ “chølo” ma tso nju na ná ngaddidha kʉ, Yova dhó bbo ngbeni ná sheria na le njínji nari. Loroji na, Yova pongʉeri nari kʉ, turusa nji ná ke dho ringani ndi njinjí “chi kʉ ná kilo na.” (Kum. 25:15) “Chi” le nzǐ Kiebrania nǎ ná fø lo na mana ka ndi é “chø” maddi. Føri dho njati ddikpa Mukristo jiri ndi njí chølo Mungu nyǒ njí ró, kedho ringani ndi é chi, krʉ ndi nji turusa dhi lo kana ná lo nǎ. Chølo ji ndi njí ná ke ndrorie nzá thonga nari bbai le njini nja ndrŭ na nari ndro. Ndirigoti “ndiro ndi njí [Yova] nyǒ tho ná lo krʉ kʉ ná lo kana d’e,” bbʉbbʉ chølo nji ná ke ka ndi neri ndi chú Yova dhó nganjadha ndi nanga vʉ ná lo djo.​—Kol. 1:10.

6. Ko ká ka ko li ko thí addudho, Yova li chølo ma, nga kʉ chø ná lo ma na djo ná sheria djo? (Isaya 55:8, 9)

6 Biblia pori Yova kʉ chølo tso ngani ná nga. Ri kʉ føri dho i le adi ke nzǐ, “chølo di nǎ ná ke.” (Yer. 50:7) Yova kʉ Ngano ná ke nari dho, ke dhé kaka ndi li chølo ma, nga kʉ chø ná lo ma na djo kʉ ná sheria. Yova kʉ kaka ná ke nari dho kedhó nganjadha e njonjo, chølo ma, nga kʉ chø ná lo ma na djo kodhó nganjadha ró ro, dhonalo kodhó nganjadha ko kaka nzá nari adi cho. (Mez. 14:12; azø Isaya 55:8, 9.) Nì mai ri kʉ fø ro, ko le norie Mungu ró ji na nari dho, ri ka ndi kaka ko njí chølo ke nja ná lo. Ndirigoti ko jirieri ko njiri fø. Kodhí jidha dhi Baba ko ji nari adi ko cho ko njí kpakpanga nja ko dyø ke ko thí nǎ ro krʉ d’e.​—Efe. 5:1.

7. Ká addudho kodhó loji ngbà thonga ná sheria? Abbʉ loroji.

7 Ko adi faida ba njati ko gba ko tso Yova bbʉ bblo lo ma, chelo ma na djo ná sheria na ró. Ká addudho? Addinga dza chidha dhi kila sosiete di ritsi ddidha djo kʉ ná yadha li ndima dho ndima ro ró ka ndi banga ná lo djo. Føri ka ndi ngbʉnga bbo. Ndirigoti bbanganga ma, bbadoktere ma na di ngarr nzá dawa bbʉdha dho le li ná wazi kʉ ná shauri dho ró, føri ka ndi liri dhe dhi ndrŭ cheni che. Bbʉbbʉ dhé, ngbà thonga ná sheria adi ndrŭ ronga b’ob’o. Føri bbai Mungu dhó bblo lo ma, chelo ma na djo kʉ ná sheria adi ko ronga b’ob’o.

8. Chølo jirie ndima njí ná ndrŭ ká ngbá ledha b’o?

8 Yova adi nì kpakpanga nji nja ndima njínji ndidhó sheria na d’e ná ndrŭ ronga lele. Ke tsoni ɨ: “Chølo dhi ndrŭ dho dz’ si che ndirigoti kpa si di ri djó theinga dho.” (Zb. 37:29) Ni ká ngaddi nì, Mungu dhó sheria na ndrŭ krʉ si njínji ná saa na, ndrŭ tso si gbani ddi, ndrŭ sie ngoi na ndirigoti hwè na nari djo? Yova jiri ni ba fø di ná maisha. Bbʉbbʉ dhé, ko krʉ kʉ bblo kʉ ná sababu na ko ji chølo! Nde, ko ká ka ko li fø sifa laidjo ko kʉ na ná jidha kpakpa ngbaribbai? Akonja ko ka ko njí ná gbo kʉ ná lo.

ALI YOVA DHÓ SHERIA LAIDJO NI KɄ NA NÁ JIDHA KPAKPA

9. Nja ko ji chølo d’e, ká addu si ko tsoto kó?

9 Ya kwanza ni ka ni njí ná lo: Aji fø sheria li ná ke ji. Ndiro ko ji chølo d’e ringani ko ji Yova bbo, bblo lo ma, chelo ma na djo ndi li yadha ro. Njati ko ji Yova bbo ró, ko si kedhó chølo dhi sheria na ko njínji nari ma ji bbo ddi. Loroji na: Njati Adamu ma, Eva ma na jie Yova ji ró, kpa ka ndima rr e nga rr ke dho.​—Mwa. 3:1-6, 16-19.

10. Abrahamu ká njingʉeri ngbǎ nja ndi famu Yova dhó ngaddidha bblo d’e?

10 Bbʉbbʉ dhé, ko nzá jiri ko njí Adamu ma, Eva ma na njingʉe ná fø kosa ri. Ko ka ko nyi fø chelo tso njati ko rá anzi Yova djo ko lochu nari na, ko nanga di jini kedhó sifa dho ndirigoti ko di kpakpanga nji ko famu kedhó ngaddidha ró. Njati ko njiri fø ró, ko si Yova ji bbo. Addinga Abrahamu djo. Ke jingʉe Yova bbo. Abrahamu ro nzá tsangʉe Yova ro, nzá mai ke famungʉe Yova vʉ nanga ná lo ro ri. Føri rɨngana ke njingʉe kpakpanga ndi chú Yova bblo. Loroji na, Abrahamu rrngʉeri Yova vʉri ndi sa Sodoma ma, Gomora ma na ná saa na, ya kwanza ke ngʉe do na, “dz’ lu djo adi lod’i ná ke” ká ka ndi sa chølo dhi ndrŭ ma, chelo dhi ndrŭ ma na ddinga nari djo. Abrahamu njangʉe fø lo nzá ka ndi njini ri, føri dho nyenyenga na ke dhungʉe njonjo kʉ ná ngadhudha Yova tsó. Yova ngʉngʉe kedhó logoti nì ndi ngatsove ro. Mwisho djó Abrahamu rangʉe ri utso d’i nari kʉ, Yova adi krʉ kʉ ná ndrŭ thí nǎ kʉ ná lo nja ndirigoti ke nzá ka ndi bbʉ malipizi ro kosa nji ná ndrŭ ma, nzá nji kosa ná ndrŭ ma na dho ddinga ri.​—Mwa. 18:20-32.

11. Abrahamu ká dhongʉeri ndi ji Yova ndirigoti ndi li ndi thí ke djó nari ngbaribbai?

11 Abrahamu ronga Yova na ndima tingʉe Sodoma ma, Gomora ma na djo ná lo løngʉe bbo. Bbʉbbʉ dhé, kedzá Baba laidjo ke ngʉe na ná jidha ma, heshima ma na ndringʉeni anziro nga djolu. Luti Abrahamu bangʉeni na ná lo lingʉeri ri é kpakpa ke dho ke li ndi thí Yova djo. Yova pongʉeri ke bbʉ ndidzá bbo ke ji ná ngba Isaka ndi dho. Abrahamu chungʉe ndidzá Mungu bblo nari dho, ke nzá dhungʉe nga ro ke tsó ri. Føri dho, Abrahamu njingʉe ndi tsó Yova nzingʉe ná fø lo nji. Addinga Abrahamu dzá vodha djo ke ngʉ ndi tayarisha fø njí dho ná saa na! Abrahamu dho ringangʉeni ndi ddinga bbo b’lo ndi chu Yova djo ná lo djo. Ke chungʉeri chu nari kʉ, Yova nzá ka ndi njí nga kʉ chø inga nga nǎ jidha kʉ ná lo ro ri. Mutume Paulo pongʉeri nari bbai, Abrahamu ddingʉeri nari kʉ, Yova kaka ndi gá ndidzá bbo ndi jingʉe ná ngba Isaka. (Ebr. 11:17-19) Føri goti, Yova tsongʉeni nari kʉ, Isaka si ngʉ ndrŭ tsɨ dzá baba, ro fø saa na, Isaka dzá ngangʉe nzø ro ri. Abrahamu jingʉe Yova ji nari dho ke ungʉeri nari kʉ, ndidzá Baba ka ndi njí chølo dhé. Nì mai fø lo ngʉe kpakpa ro, udha chongʉe ke ndi rrnga.​—Mwa. 22:1-12.

12. Ko ká ka ko dyø Abrahamu ngbaribbai? (Zaburi 73:28)

12 Abrahamu ká ko ka ko dyø ngbaribbai? Ke bbai, ringani ko rá anzi Yova djo ko lochu nari na. Ko njiri fø ró, ko kana nga si ngʉ chøchø ke na ndirigoti ko si ke ji bbo. (Azø Zaburi 73:28.) Føri ka ndi liri kodhó zamiri vʉ longa Yova jiri nari bbai. (Ebr. 5:14) Føri si rili njati ddikpa ke di ko cho chelo njidha dho ró, ko gʉ fø lo gʉ. Ko si njedha ka ndi bbʉ kodhi ji dhi Baba dho ná lo krʉ ndrondro ndirigoti sa ka ndi sa ko kana kau ke ma na ná ngaddidha ma na. Nde, ko ji chølo nari ki ká ko ka ko dhǒ ngbaribbai?

13. Chølo ká ko ka ko ne ngbaribbai? (Mezali 15:9)

13 Ya pili ni ka ni njí ná lo: Krʉ ddo ró adi kpakpanga nji nja ni ji chølo d’e. Njati ko jiri ko ndí ró nyó (muscle) ngʉ kpakpa ró, ringani ko di kpakpanga nji ko di ri zoeza krʉ ddo ró. Fø ko rinji krʉ ddo ró nari ngae kpakpa bbo ko dho ri. Yova e kiasi na nari dho ke nzá ka ndi nzi ko njí nzá ka ndi njini ko dho ná lo ro ri. (Zb. 103:14) Ke pori ko dho nari kʉ, “ndi jirie chølo ne ná ke.” (Azø Mezali 15:9.) Njati ko li ddikpa muradi ko nji ró, ko adi kpakpanga nji nja ko si ri djo d’e. Rie chølo ko ji ko ne ri ró maddi ri ka ndi é fø. Ndirigoti ngatsovedha na Yova si ko tsotso ko nja ko njí maendeleo, ndirigoti ko di kodhó lothika thɨ krʉ ddo ró d’e.​—Zb. 84:5, 7.

14. “Le badjo ronga b’o ná chølo dhi ritsi” ká kʉ addu, ndirigoti ri ká kodhó loji addudho?

14 Jidha na Yova rid’ra ko dho nari kʉ, chølo le nji nari nga kʉ li o ná no ri. (1 Yo. 5:3) Føri dzá njonjonga kʉ ri kʉ lerongab’odha, føri kʉ krʉ ddo ró kodhó loji ná ritsi. Ano mutume Paulo tingʉe lo djo ná la dho le thó ná ritsi nga. (Efe. 6:14-18) Sødda thí ronga ká addu ngʉ adi b’o? Ringʉe “le badjo ronga b’o ná chølo dhi ritsi,” føri kʉ Yova dhó chølo dhi sheria. Ddiddi le badjo ronga b’o ná ritsi ka ndi b’o le thí nganga ronga nari bbai, Yova dhó chølo dhi sheria ka ndi b’o nidhó loroji dhi ni thí ronga. Føri dho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo, ni li nidhó la dhi ritsi kana le badjo ronga b’o ná chølo dhi ritsi maddi!​—Mez. 4:23.

15. Ni ká ka ni thó le badjo ronga b’o ná chølo dhi ritsi ngbaribbai?

15 Le badjo ronga b’o ná chølo dhi ritsi ká ni ka ni thó ngbaribbai? Ni ka ni njiri fø Mungu adi ji ni njí krʉ ddo ró ná lo djo ni ngaddi longa ni vʉ ná saa djo nari chulu. Loroji na, ni loti djo ná lo ma, ni rr ná muziki ma, ni kpa ná kpà ma, ni zø ná buku ma na ni vʉ nari njí adhuri ni tso: ‘Ri ká ngani ma zʉ ngbǎ di ná lo ma thí na? Fø lo tso ká Yova ka ndi u ngbà? Inga ri ká ma cho ma njí nga kʉ chø Yova nyǒ njí ná lo, loroji na, uasherati dhi lo ma, jeuri ma, tamaa dhi lo ma, le dhé le ji nari ma na?’ (Flp. 4:8) Ni vʉ nanga ná lo gbani Yova ji ná lo na ngbà ró, ni thí ronga ka ndi b’oni b’o che kʉ ná lo ró.

Nidhó chølo ka ndi é “jʉdda djó dda gru bbai” (Anja paragrafu 16-17)

16-17. Ri ka ndi kaka ko dyø Yova dhó sheria theinga dho nari ká Isaya 48:18 dhǒ ngbaribbai?

16 Ni ká d’e rie ri ro dhu ni tso b’lo, ni dho ká ri ka ndi kaka ni rá anzi krʉ ddo ró ndirigoti krʉ cho ró Yova dhó chølo dhi sheria na ni njínji nari na? Addinga Isaya 48:18. (Azø.) nǎ Yova njingʉe na njí ná ddikpa loroji djo. Yova tsoni djo nari kʉ, kodhó chølo sie “dda gru bbai.” Addinga ni tøni ddikpa bbo jʉdda tso ró, ni dda gru ndi bú nga dhi mwisho ro nari nja. Fø ga ni tøni ná saa na, ká ni ka ni ddiri ddikpa cha fø dda grʉ ka si tøni tø maddi? Nzá! Ni churi chu nari kʉ føri bu ndi fø ga cho maelfu b’lo, ndirigoti ri si ndi bú fø dhé.

17 Nidzá chølo ka ndi é ddiddi jʉdda djó dda gru bbai! Ká ngbaribbai? Ddikpa lo nanga ni vʉ nari njí, addinga Yova ká ka ndi jieri ni njí addu nari djo. Føri goti anji fø lo. Longavʉdha é kpakpa ngbá ngatsi ma ró, nidzá ji dhi Baba ka ndi é krʉ ddo ró ni kuso ndiro ndi bbʉ kpakpanga ni dho ndirigoti ndi kó ni tsotso ni rá anzi chølo ni nji krʉ ddo ró nari na d’e.​—Isa. 40:29-31.

18. Ká addudho ringani ko bbá nja ndrŭ djo ko lod’i kodhó sheria ró ro nari tso?

18 Ya tatu ni ka ni njí ná lo: Abba lod’idha Yova dhona. Njati rie ko kpakpanga nji ko njinjí Yova dhó chølo dhi sheria na ri ró, ringani ko bbá nja ndrŭ djo ko lod’i nari tso ndirigoti nzɨ ko di ko nja chølo dhi ndrŭ nja ndrŭ djolu. Nja ndrŭ ká Yova ji ndima njí ná lo nji nì, ná fø longavʉdha nga kʉ kodhó njí ri, ringani ko no nga nari kʉ, “dz’ lu djo Lod’i” ná ke kʉ Yova. (Mwa. 18:25) Yova nzá bbʉ fø di ná lod’idha ro kodhó ri. Yesu jangʉeri ɨ: “Anibba lo ni d’i ndrŭ djo nari tso ndiro nzɨ lo si d’ini ni djo ró.”​—Mt. 7:1. *

19. Yosefu ká dhongʉe ndi li ndi thí Yova dhó lod’idha djó nari ngbaribbai?

19 Akoddinga ki chølo dhi kpetsi ke Yosefu djo. Ke ngʉ adi nja ndrŭ djo le lod’i nari pʉpʉ ndi ró ro, rie nzá thonga nari bbai njingʉeni ndi na ná ndrŭ ma ró. Ke djoi nganga løngʉe ke ndirigoti kpa dzingʉe ke nanga nja ke ngʉ noke d’e, ndirigoti kpa lingʉeri ndima dhi baba uri nari kʉ, ke dhedhe. Føro Yosefu ki vengʉe nju ndidhó familia nǎ ndrŭ na cho bí goti. Luti Yosefu ngʉngʉe bbonga na ná saa na, ke ka ndi d’ielo ndi djoi djo nga nǎ zø ro ndirigoti ndi øe ndi be ø. Ngbà mai Yosefu djoi kongʉe zø ndima njingʉe ná fø lo dho ndima thí nǎ ro krʉ ro, kpa nganga ma do ngʉ nji ddi Yosefu ka ndi njieri fø nari dho. Ro Yosefu pongʉeri kpa dho nari kʉ: “Nzɨ ni nji do. Ma ká kʉ Mungu rɨngana?” (Mwa. 37:18-20, 27, 28, 31-35; 50:15-21) Nyenyenga na Yosefu bbangʉe lod’idha Yova dhona.

20-21. Le le nja pli kʉ chølo dhi le nja ndrŭ djolu ná føri ká ko ka ko pʉ ko ró ro ngbaribbai?

20 Yosefu bbai ko maddi adi lod’idha bba Yova dhona. Loroji na, ko nzá ka ko chu ko djoi ma, ko vei ma na ká addu choe nja ndima njí ddikpa lo d’e nari ro d’ʉ ri. Ko nzá ka ko chu ndrŭ thí nǎ lo ro ri, ri kʉ “Yova dhé adi ndrŭ ronga choe ná lo chu ri.” (Mez. 16:2) Ke jirie krʉ namna dhi ndrŭ ma, krʉ ngø nǎ ro si ná ndrŭ ma ndirigoti krʉ desturi dhi ndrŭ ma na. Ndirigoti Yova rija ko dho ko “wé [ko] thí tso pʉlʉ.” (2 Ko. 6:13) Ko adi rine ko ji ko djoi ma, ko vei ma na ji, ro nga ko di lod’i kpa djo ri.

21 Ndirigoti fø lo na mana kʉ, ri nzá ngani ko di lod’i nga kʉ kutaniko nǎ ná ndrŭ djo maddi ri. (1 Ti. 2:3, 4) Ni ká d’e rie lo ro d’i nidhó familia nǎ nga kʉ Yova dzá Dimu ná ddikpa le djo nzá, ɨ ni ripo nari na, “Fø ke nzɨ Yova dzá lo ro rr ngbá dyi maddi ri”? Bbʉbbʉ dhé, føri kʉ lo nji le da ri ndirigoti pli le le nja, chølo dhi ke nja ndrŭ djolu ri. Yova bba saa godhé “krʉ ngalu kʉ ná ndrŭ krʉ dho” nja kpa leni le d’e. (Mdo. 17:30) Krʉ ddo ró adi ngano nari kʉ, pli ndima nja chølo dhi ndrŭ nja ndrŭ djolu ná føri nga kʉ chølo dhi ndrŭ ri.

22. Ká addudho ni vʉri ni ji chølo?

22 Akobbari Yova dhó chølo dhi sheria ko ji nari bbʉ hwè ko dho ndirigoti ri kó ko tsotso ko é bblo kʉ ná loroji nja ndrŭ dho, ndiro kpa ji ko ndirigoti kpa ji Mungu bbo d’e. Nzɨ ko bba “chølo dhi ù ndirigoti ri dyu” ko hwi ná ritso. (Mt. 5:6) Auri u nari kʉ, Yova adi ni nji ná kpakpanga nja nì ndirigoti krʉ ddo ró ke adi hwè ba ni nji ná maendeleo dho. I dz’ djó ndrŭ chølo nji nzɨ nari ra anzi nari bbai, anipɨ ni iso! Krʉ ddo ró, adi ngano nari kʉ, “Yova jirie chølo dhi ndrŭ ji.”​—Zb. 146:8.

DYI 139 Wazia Uko mu Dunia Mupya

^ Che kʉ ná i dz’ djó chølo dhi ndrŭ le ba nari kʉ kpakpa. Ro mamilioni kʉ ná ndrŭ kʉ ni dhé ndima rine ndima njí chølo ro. Bbʉbbʉ dhé, ni ma kʉ fø ndrŭ kana ddi. Ni adi rimbu ni njiri fø dhonalo ni jirie Yova ndirigoti Yova jirie chølo. Nde, ko ká ka ko ji chølo bbo ngbaribbai? I lo nǎ ko si chølo ká kʉ addu ndirigoti chølo ko ji nari nǎ ro ká ko ka ko ba faida ngbaribbai nari nja. Føri goti ko si ko ká ka ko njí addu nja ko ji fø sifa bbo d’e nari nja.

^ Nja saa na ri ka ndi uri kutaniko nǎ wazee d’i bbo chenga dhi lo inga le lé leni nari dhi lo. (1 Ko. 5:11; 6:5; Yak. 5:14, 15) Nì mai ri kʉ fø ro, nyenyenga na kpa adi ngano nari kʉ ndima nzá churie ndrŭ thí nǎ lo ro ri, ndirigoti ndima adi lod’i Yova dho. (Anja 2 Mambo ya Nyakati 19:6.) Krr ndima kʉ ro kpa adi njínji Mungu dhó kiasi ndirigoti zølo na kʉ ná chi kʉ ná sheria na.