Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 39

Adho ni kʉ kpakpa nari djø ni djøni nari chulu

Adho ni kʉ kpakpa nari djø ni djøni nari chulu

“Bboke dzá noke dho nzá ringani ndi njí lɨ ri, ro ringani ke é djø ndi djø krʉ ndrŭ laidjo ná ke.”​—2 TI. 2:24.

DYI 120 Tukuwe Wapole Kama Kristo

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1. Ndrŭ ká ka ndima dhu ngbá lo ko tso njí dhi ngana inga darasa nǎ?

 NI KÁ adi ni mbu ngbǎ njati ni lai njí dhi ke inga darasa nǎ ke di ngadhu nidhó udha djo ná saa na? Ni lu ká føri adi kani ka? Ko kana bí kʉ ná ndrŭ adi ndima mbu fø. Ro, fø di ná ngadhudha ka ndi kó ko tsotso ko famu ddikpa le dhó ngaddidha ma, le u ná lo ma na ndirigoti føri ka ndi liri ko d’ra hwè dhi lo-i le dho. Ro, nja saa na, nja le ka ndi dhunga ndi nzá gba ndi tso ko na ri inga ndi riji ndi gʉni gʉ ko na nari dho. Bí ina føri adi njini dhonalo kʉ, kpa dho ndrŭ d’ra kali dhi lo ko djo nari. (Mdo. 28:22) Føri djolu pli, ko di “ngatso d’ø ná saa nǎ” nari dho, bí kʉ ná ndrŭ “nzá ji rr le rrni nari ri” ndirigoti ndrŭ kʉ “makali.”​—2 Ti. 3:1, 3.

2. Ká addudho ko ka ko jiri ko é djø ko ko djø ro?

2 Njaro ni ka ni dhuri ni tso, ‘Ma ká ka ma é ko ma jotso ko ro ndirigoti nyodyu na ngbaribbai ddikpa le di rine ko gʉni gʉ ma urie ná lo djó ró?’ Nde, ni tsotso ká addu ka ndi kó? Ni tsotso ka ndi kó nari kʉ djø ni djøni nari. Djø ndi djø ná ke lu nzɨ lo adi kani lele ri, ro ke adi ko ndi jotso ko ro ndirigoti ke adi lonangane bblo logoti ndi ngʉ nari njí. (Mez. 16:32) Bbʉbbʉ dhé, djø le djøni nari nga e krʉ ddo ró sʉsʉ ri. Nde, ni ká ka ni liri ni é djø le djøni ná sifa na bbo ngbaribbai? Ni ká ka ni ngʉ logoti djø ni djøni ro ngbaribbai ddikpa ke u ni urie ná lo nzá ró? Ndirigoti ni é gø dhi le ró, ni ká ka ni kó nidzá nzø tsotso ngbaribbai ndiro kpa di ndima dhó udha nanga tu djø ndima djøni ro d’e? Akonja føri.

NGBARIBBAI MA LE KA LE É DJØ LE DJØNI NÁ SIFA NA BBO NARI

3. Ká addudho le ka le pori djø le djøni nari kʉ kpakpa le kʉ ri, ro nga zaifu le kʉ ri? (2 Timoteo 2:24, 25)

3 Djø ndi djø ná ke e kpakpa, ro nga zaifu ri. Ri uri le é kpakpanga na ndiro le é ko le jotso ko ro kpakpalo dhi saa na d’e. Djø le le djø nari kʉ “roho dzá tunda” kana ddiri. (Gal. 5:22, 23) Kigiriki nǎ le ripo “djø le le djø nari,” ná fø lo na le ngʉ adi njínji ndiri na le dhǒ tsó nǎ Kana (farasi) le ngʉ ndi é abba zǎ nari d’e. Addinga tsó nǎ Kana ngʉ djø djøni ná zǎ nari djo. Ngbà mai ri ngʉ djø djøni ná zǎ ro kpakpanga na i ri kʉ ni dhé. Nde, ndrŭ ko kʉ ro, ko ká ka ko é djø le djøni ná sifa na bbo ngbaribbai ndirigoti ko é kpakpanga na maddi? Fø di ná lo ro nzá ka ndi ka ko dho ko koro ri. Ringani ko nzi Mungu dhó roho, ko nziri ke kó ko tsotso ko é bblo pli kʉ ná fø sifa na. B’lo njini ná lo dhori fø lo ka ndi kaka. Loroji na, bí kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na adi djø le djøni nari dhǒ nja kʉ ná ndrŭ rine ndima gʉni gʉ kpa na ná saa na, ndirigoti føri liri nja ndrŭ é bblo kʉ ná nganjadha na Yova dzá Dimu djo. (Azø 2 Timoteo 2:24, 25.) Nde, ni ká ka ni njiri ngbǎ ndiro djø le djøni nari é nidhó kpakpanga kana ddiri d’e?

4. Ko ká ka ko ba ngbá somo djø le djøni nari djo Isaka dhó loroji nǎ ro?

4 Biblia nǎ bí kʉ ná lo dho ngbá ngatsi ma, djø le djøni nari kʉ mana na bbo nari. Akonja Isaka dhó loroji. Wafilisti bbá eneo nǎ ke ngʉ di Gerari nǎ ná saa na, fø bbagʉ tamaa na ngʉe ná ndrŭ chongʉe kedzá baba bbɨngʉe ná dda tso ndima dho. Ro, Isaka njie lɨ fø dda djó nari rɨngana, ke ma rangʉe ndibbá familia ma na da ndirigoti kpa bbɨngʉe d’i dda ndima dho. (Mwa. 26:12-18) Ro, Wafilisti pongʉeri føga kpa bbɨ ná føri maddi kʉ ndima dhó dda. Nì mai ri ngʉe føro, Isaka njingʉe ngoi dhé. (Mwa. 26:19-25) Nde, ke tsotso ká addu kongʉe ke é djø le djøni ná sifa na nì mai nja ndrŭ ngʉ lo ta ndi tso na ro? Bbʉbbʉ dhé, ke njangʉe ndidzá gø dhi ndrŭ dhó loroji, ke bangʉe somo ngoi le nji nari djo Abrahamu dhó ro ndirigoti “ko le jotso ko nari ma, djø le djøni nari ma na” Sara dhó ro.​—1 Pe. 3:4-6; Mwa. 21:22-34.

5. Gø dhi ndrŭ ka ndima ddi djø le djøni nari kʉ mana na bbo nari nga ngbà ndima dhi nzø dho nari ká ngbá loroji dhǒ?

5 Wakristo kʉ ná gø dhi ndrŭ, aniuri u nari kʉ ni ma ka ni ddi djø le djøni nari kʉ mana na bbo nari nga ddi nidhi nzø dho. Akonja Maxence dhó loroji, 17 ndidhó cho kʉ ro. Ke ngʉ adi hwini thø na kʉ ná ndrŭ tso ró darasa nǎ ndirigoti lod’radha dhi njí kana. Ngatsovedha na kedhó gø dhi ndrŭ njingʉe kpakpanga ndima kó ke tsotso ndiro ke é djø le djøni ná sifa na bbo d’e. Kpa pori, “Maxence famuri njʉ nari kʉ ka le nanga kani ro inga fudjo na le lo nji nari kʉ sʉsʉ, ro bbo kʉ kpakpanga na nari kʉ cho ndi ronga tso cho ná ke.” Hwè dhi lo kʉ, djø le le djø ná føri ngʉ Maxence dhó kpakpanga.

6. Sala ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai ndiro ko é bbo djø le djøni ná sifa na d’e?

6 Ko ká ka ko njiri ngbǎ nja ndrŭ di ko chøchø ná saa na, loroji na ddikpa ke di che kʉ ná lo ti Mungu ró dho djo inga ke be Biblia pá ná saa na? Ringani ko nzi Yova dhó roho ma, kedhó nyodyu ma na nja ko ngʉ logoti ko ko jotso ko ro d’e. Ko ká ka ko njiri ngbǎ ko rá ri utso d’i luti nari kʉ ko nzá ngʉ logoti bblo ri ró? Ko ka ko nzinga ki vi fø lo djo ndirigoti ko ddinga ngbaribbai ma ko ka ko si logoti ngʉ bblo pli luti nari djo. Føro Yova si ndidzá roho takatifu bbʉ ko dho ndiro ko cho ko ronga tso ndirigoti ko é djø le djøni ná sifa na d’e.

7. Nja kʉ ná maandiko ro ko li ko djǒ na nari ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai kpakpalo dhi saa na? (Mezali 15:1, 18)

7 Ko tsotso ka ndi kó ná verse kʉ bí rie kpakpa djø ko djøni ro ko loti nari si ko dho ri ró. Mungu dhó roho ka ndi liri ko no fø andiko nga no. (Yoh. 14:26) Loroji na, Mezali dzá buku nǎ kʉ ná kanuni ka ndi kó ko tsotso nja ko é djø ko djøni ro d’e. (Azø Mezali 15:1, 18.) Ndirigoti Biblia nǎ fø buku dho addudho ma ri kʉ bblo ko di ko ko jotso ko ro kpakpalo dhi saa na nari ko dho.​—Mez. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15.

NGBARIBBAI MA LO UTSOD’IDHA KA NDI KÓ KO TSOTSO KO DJØNI DJØ NARI

8. Ká addudho ringani ko neri ko chú ddikpa le ronga ká addu ka ndi cho ndi dhunga kodhó udha djo nari?

8 Lo utsod’idha ka ndi kó ko tsotso maddi. (Mez. 19:11) Lo utsod’idha na kʉ ná ke adi ndi ronga tso chocho kpakpalo na ndi bani ndidhó udha djó ná saa na. Bí ina ndrŭ di ngadhu ko tso ró, ndrŭ nzɨ adi nga ndima dhu dho ná sababu nganga ro d’rari. Føri dho, logoti ko ngʉ nari njí ringani ko chu nari kʉ, ko nzá ka ko chu addudho ma ddikpa le ngadhu ko tso nari ro ri.​—Mez. 16:23.

9. Gideoni ká dhongʉe lo utsod’idha ma, djø le djøni nari ma na ngbaribbai Efraimu nǎ kpa na ndi ngʉ loti ná saa na?

9 Akonja ngbaribbai ma Gideoni ngʉngʉe Efraimu nǎ kpa dhó logoti nari. Ka ndima nanga kani ro kpa dhungʉeri ke tso, ke ká nzie ndima nzá addudho ndiro ndima rá là nji Waizraeli dhó mbubai tso ró d’e. Nde, kpa nanga ká kangʉeni fø ngatsi addudho? Njaro kpa ngʉ ndima mbu che ró le njiri nari bbai. Rie ngbaribbai ma lo ngʉe ri ró, Gideoni dhongʉeri ndi kʉ lo utsod’idha na. Ke nengʉeri ndi famu addudho ma lo kani kpa lu fø ngatsi nari ndirigoti ke ngʉngʉe logoti kpa dho nyenyenga na. Biblia pori ko dho nari kʉ, føri bbai ke ngʉ logoti nari goti “kpa jotso kongʉe ko.”​—Amu. 8:1-3.

10. Ko tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ko chu ngbaribbai ma ko ka ko ngʉ logoti kodhó udha djo dhunga ko tso ná ndrŭ dho nari d’e? (1 Petro 3:15)

10 Njaro ko lai njí dhi ke inga ko lai darasa nǎ ngba ka ndi dhu addudho ma ko adi njínji Biblia nǎ kanuni na nari ko tso. Ko ka ko njí kpakpanga ko tu ko urie ná lo nanga, ro ko bbʉ heshima nja ndrŭ dhó nganjadha dho maddi. (Azø 1 Petro 3:15.) Føri dho, ni ddieri ke ngadhu ndi ta na lo ni tso na nari rɨngana, addinga ngbaribbai ma ke dhu ná fø lo ka ndi kó ni tsotso ni chu bbo na mana kʉ ke dho ná lo nari djo. Rie addudho ma ddikpa ke ngadhu ri ró, ri kʉ bblo ko ngʉ logoti djø ko djøni ro ndirigoti bblo kʉ ná chu nǎ. Ngbaribbai ma ko ngʉ kedhó logoti nari ka ndi liri ke ddinga bbo ndidhó nganjadha djo. Njati rie nga ma ke dhó heshima kʉ inga ke di rine ndi gʉni gʉ ma ko na ró, ringani ko di logoti ngʉ bblo dhé.​—Ro. 12:17.

Njati ni ddinga ya kwanza ddikpa le ká nzi ni ndrŭ gøni ná ddo le má nari dhi fete dho addudho ma nari djo ró, ni ka ni ngʉ logoti bblo (Anja paragrafu 11-12)

11-12. (a) Ri ká ngani ko ddinga ngbá lo djo kpakpa kʉ ná lo goti ko ngʉ nari njí? (Anja ji maddi.) (b) Nga le dhu nari ká ka ndi kló chutso lotidha dho ngbaribbai? Abbʉ loroji.

11 Loroji na, njati ni lai njí dhi ke dhu addudho ma ko adi ndrŭ gøni ná ddo ma nzɨ nari ró, addinga i lo djo: Njaro ká ke rine ndi chu ko ká adi hwè ro nji nì nari? Njaro ká ke riddi ko ndrŭ gøni ná ddo má nzɨ ná føri na ko ka ko sa ko njínji na ná ndrŭ kana kʉ ná kau sa? Ri ka ndi é bblo ya kwanza ko po mbai ke dho, ke ngaddi nja ndrŭ djo nari dho ndirigoti ko dhori ke dho nari kʉ ko maddi jirieri ko é hwè na njí dhi ngana. Føri ka ndi liri ko tilo ke na bblo Biblia po ndrŭ gøni ná ddo le má nari djo ná lo djo.

12 Ko ka ko njiri fø ddikpa le dhunga ko tso kpakpa kʉ ná nja lo djo ná saa na maddi. Njaro ko lai darasa nǎ ngba ka ndi pori, Yova dzá Dimu dho ringani ndima ø ndima dhó ngaddidha thika ø kpetsi ro inga isɨ ro le ddó le kana nari djo. Nde, fø lo ke po dho nari ká kʉ, ke nzá famu Yova dzá Dimu adi po kpetsi ro inga isɨ ro ndrŭ ddó ndima kana nari djo ná lo bblo ri nari dho? Inga ke ká fø lo po ndidhó kau inga ndidhó familia nǎ kʉ kpetsi ro inga isɨ ro ddó ndima kana ná ndrŭ ro thé nari dho? Inga ke ká riddi nari kʉ ko ndrorie kpetsi ro inga isɨ ro ddó ndima kana ná ndrŭ ndro? Ri ka ndi uri ko dhori ke dho nari kʉ, ko adi ngaddi krʉ ndrŭ djo ndirigoti ko adi heshima bbʉ nja ke ddiro kʉ haki na ndi vʉ lonanga ndi dho ndi ndiro nari dho. b (1 Pe. 2:17) Føri goti ri ka ndi kaka ko d’ra Biblia d’ra ná lo ke dho ndirigoti ngbaribbai ma fø lo dho ko ngarr nari adi rili ko é hwè dhi maisha na nari.

13. Ddikpa ke di Mungu le u nari nja pá le kʉ ri, ná ke tsotso ká ni ka ni kó ngbaribbai?

13 Njati ddikpa ke gba ndi tso ro ko na sese ma nzá ró, ri nzá ngani ko ddiri lele nari kʉ ko chu fø ke u ná lo b’lo ri. (Tit. 3:2) Loroji na, ni ká ka ni pori ngbǎ njati ni lai darasa nǎ ngba pori Mungu le u ná føri kʉ nga ledhó akili kʉ ri ró? Ringani ni ne nanga nari kʉ ke ká urie mageuzi bbo inga ke ká churie lo bbo ri djo? Njaro nzá ke chu lo bbo mageuzi djo ri. Mageuzi djo ni ngae lotidha tso nari rɨngana, ni ka ni bbʉ luti ke ka ndi si lonangaddi djo ná ritsi ke dho. Njaro ni ka ni dhǒ ritsi le norie no nari djo tilo ná lo jw.org djó. Ke ka ndi sie tayari ndi tilo ni na luti ndi si ro ná lo djo inga ná video djo. Njati ko di heshima dhǒ føri bbai ró, ke ka ndi jiri ndi chu lo bbo Biblia po ná lo djo.

14. Niall ká kongʉe ndi lai darasa nǎ ngba tsotso ngbaribbai kodhó eternete dhi site na ndiro ndi sisi Yova dzá Dimu djo ndrŭ adi ti ná kali dhi lo djolu d’e?

14 Niall ró dho kʉ ná ddikpa jadda ke ngʉ adi njínji kodhó eternete dhi site na ndiro ndi dhori nja ndrŭ adi po Yova dzá Dimu djo nari nga e bbʉbbʉlo ri nari d’e. Ke pori, “Ma lai darasa dhi ke ngʉ adi ripo bí ina nari kʉ, ma nzɨ adi darasa nǎ lo uri dhonalo ma lirie ma thí ngɨ kʉ nǎ ná buku djó, ro nga bbʉbbʉlo djó ri.” Fø ke nzá bbangʉeri Niall tu ndi u ná lo nanga ri nari dho, Niall chongʉe ke jw.org djó ɨ djǒ ripo ná lo djo, “Sayansi na Biblia.” Luti Niall d’ingʉe ri utso nari kʉ, fø ke zø ndi bbʉ ke dho ná fø lo ngbà ndirigoti ke jiri ji ndima tilo shinga tso ká ngarieni ngbaribbai ma nari djo. Ni ma ka ni ba fø di ná matokeo ddi.

ANITAYARISHA NI FAMILIA NǍ

15. Gø dhi ndrŭ ká ka ndima kó ndima dhi nzø tsotso ngbaribbai ndiro nzø di logoti ngʉ djø ndima djøni ro, kpa lai darasa nǎ nzø gʉ kpa urie ná lo gʉ ná saa na?

15 Ri ka ndi kaka gø dhi ndrŭ ddi lo ndima dhi nzø dho ngbà thonga nari bbai, ndiro kpa ngʉ logoti djø ndima djøni ro kpa bani kpakpalo na ndima dhó udha djotsina ná saa na. (Yak. 3:13) Nja kʉ ná gø dhi ndrŭ adi mazoezi nji ibada ya familia dhi saa na. Kpa adi ngaddi nzø ka ndima bani na darasa nǎ ná lo djo, kpa adi loti ri djo ndirigoti ngbaribbai ma le ka le ngʉ logoti nari djo ndirigoti ngbaribbai ma nzø ka ndima tilo djø ndima djøni ro inga ngbà thonga ná chu nǎ nari ngaddi kpa dho.​—Anja kisanduku “ Mazoezi ni nji nari ka ndi kó nidhó familia tsotso ko.”

16-17. Mazoezi le nji nari ká ka ndi kó jadda nzø tsotso ngbaribbai?

16 Mazoezi le nji nari ka ndi kó jadda nzø tsotso ndima u bbʉbbʉlo ndirigoti ndima tu ndima u ná lo nanga nja ndrŭ dho. Anja jw.org djó “Vijana Wanauliza” tsena ɨ djǒ ripo ná lo, Karatasi za Mazoezi kwa Ajili ya Vijana. Fø lo ka ndi kó jadda kpa tsotso ndiro kpa li ndima dhó udha kpakpa ndima u ná lo djo ndirigoti kpa chu ngbaribbai ma ndima nganga ka ndima ngʉ logoti nari. Ko di fø lo zø familia nǎ nari ka ndi kó ko krʉ tsotso ko chu ngbaribbai ma ko ka ko tu kodhó udha nanga djø ko ko djø ro ndirigoti ngbà thonga nari bbai nari.

17 Matthew ró dho kʉ ná jadda ke d’ra ngbaribbai ma mazoezi kongʉe ndi tsotso nari. Ibada ya familia dhi saa na, Matthew ma, ndidhó gø dhi ndrŭ ma na ngʉ adi utafiti nji bí ina darasa nǎ kpa ka ndima bani na ná lo djo. Ke pori: “Ko ngʉ adi ngaddi ko ka ko bani na ná lo djo ndirigoti ko ngʉ adi mazoezi nji ngbaribbai ma ko ka ko hwini ri tso ró ko nji ná utafiti ró ro nari djo. Njati ma chu ma ká u ddikpa lo addudho ma nari bblo ró, ma e ngoi na ndirigoti ma adi rinja ri kʉ sʉsʉ ma dho ma tilo djø ma ma djø ro nja ndrŭ na.”

18. Wakolosai 4:6 ká dho ngbá lo dhi faida?

18 Bbʉbbʉ dhé, ngbà mai ko ka ko tu lonanga wazi ndirigoti ngbà le ka le famu nari bbai ro, nja ndrŭ nzá dhé ka ndima jiri ndima u ko po ná lo ro ri. Ro, ko di loti heshima na ndirigoti djø ko ko djø ro nari ka ndi kó ngatsotso ko. (Azø Wakolosai 4:6.) Ko u ná lo ko d’ra ddikpa ke dho nari le ka le ddi dja ko bu fø ke djo nari na. Ko ka ko bu dja dzodzo inga kpakpanga na. Njati ko bu dja dzodzo ró ri ka ndi é sʉsʉ ko lai ke lø dja ndirigoti ke bu ri ki ko djo. Føri bbai, njati ko di loti heshima na ndirigoti djø ko ko djø ro ró, ndrŭ ka ndima jiri ji ndima rr ko ndirigoti ko rá anzi lotidha na. Njati ddikpa ke di rine ndi gʉni gʉ ko na inga ndi be ko pá ró, ri nzá ngani ko rá anzi lotidha na ri. (Mez. 26:4) Ro, bí kʉ ná ndrŭ i nzá ka ndima jiri ndima njiri føri; bí kʉ ná ndrŭ ka ndima rr kodhó lo ngbà.

19. Ri ká ngani ngbá lo cho ko ronga ndiro ko é djø ko djøni ro, kodhó udha nanga ko tu ná saa na d’e?

19 Bbʉbbʉ dhé, ko adi faida ba bbo njati ko di djøni djø ró. Anziri Yova bbʉ nidhó lo u ná kpakpanga ni dho ndiro ni é djø ni djøni ro, ndrŭ di rine ndima gʉni gʉ ni na inga ndrŭ di loti d’idhé ni djo ró. Anonga nari kʉ djø ni djøni nari ka ndi liri nzɨ lo gʉ ngʉ che pli nzá djo nidhó ngaddidha tso nju ná lo djo. Djø ni djøni nari ma, heshima na ni logoti ngʉ nari ma na ka ndi liri nidhó lo rr ná ndrŭ ø ndima dhó nganjadha thika ko djo ndirigoti Biblia nǎ bbʉbbʉlo djo. Adi “tayari krʉ ddo ró ni tilo” nidhó udha djo, “anji fø lo djø ni djøni ro ndirigoti bbo kʉ ná heshima na.” (1 Pe. 3:15) Bbʉbbʉ dhé, adho ni kʉ kpakpa nari djø ni djøni nari chulu!

DYI 88 Addi nidzá chu nga ma dho

a I lo d’ra ko ka ko njí ná lo ndiro ko chu ngbaribbai ma ko ka ko tu kodhó udha nanga djø ko ko djø ro, njati ndrŭ tá lo ma ko tso ro inga ko bani kpakpalo na ma nja ndrŭ dhó ro ró.

b Ndiro ni chu ni ka ni njí ná lo d’e, anja 2016 nǎ Amuka! Na. 4 nǎ ɨ djǒ ripo ná lo “Biblia Inasema Nini Kuhusu Ngono ya Wanaume kwa Wanaume ao Wanawake kwa Wanawake?

c Ni ka ni ba ni tsotso ka ndi kó ná lo jw.org djó ɨ djǒ ripo ná lo tsena “Vijana Wanauliza” ndirigoti “Maulizo Yenye Watu Wanaulizaka Sana juu ya Mashahidi wa Yehova.