Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 38

DYI 25 Bbo pli kʉ ná mali

Ni ká adi ni dyʉ li lojadha ro nì

Ni ká adi ni dyʉ li lojadha ro nì

“Ddikpa ke le si dzidzi ndirigoti nja ke le si bbabba.”​—MT. 24:40.

RI NǍ LO

I lo nǎ ko si loti Yesu bbʉngʉe ná gbo kʉ ná loroji djo ndirigoti ngbaribbai ma ri ma tso nju ngasini ná saa na ke si lod’i nari na nari ma na djo.

1. Yesu ká si rinji karrnga goti ngbǎ?

 KO DI nǎ ná iri kʉ bbo pli lo thika si øni ná saa! Karrnga goti Yesu si lod’i dz’ djó di ná ndrŭ krʉ djo. Yesu bbari ko chu fø lod’idha dhi ddo kʉ chøchø nari ndi unakpa dho ndi dhongʉe ndi si ngʉ nari dhǒ ná “alama” ma, “i dz’ tso si d’ø nari dhǒ ná lo ma na” nari chulu. (Mt. 24:3) Fø lo kʉ Matayo sura 24 na 25 ma na nǎ ndirigoti Marko sura 13 ndidhi Luka sura 21 nǎ.

2. I lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo ndirigoti ri ká si ko tsotso ko ngbaribbai?

2 Yesu njingʉe njí gbo kʉ ná loroji na ndiri kó ko tsotso ko tayarisha ko d’e. Ndirigoti ri kʉ lojadha ko dho. Føri kʉ chembø ma, ndrr ma, nyodyu dhi bikirá ma, rrchu ná bikirá ma, talata dhi loroji ma na. Fø loroji krʉ ko tsotso kó ko famu nari kʉ, Yesu si lod’i ndrŭ djo ndima nji ná lo ró ro. I lo nǎ ko si loti fø loroji djo ndirigoti ngbá somo ma ko ka ko ba ri nǎ ro nari djo. Ya kwanza akotilo chembø ma, ndrr ma na dhi loroji djo.

CHEMBØ NDIRIGOTI NDRR

3. Yesu ká si lod’i ndrŭ djo ngbá saa na?

3 Chembø ma, ndrr ma na dhi loroji nǎ Yesu pongʉeri ndi si lod’i ndrŭ djo ndrŭ ká ungʉe hwè lo-i u inga nzá nari ro ró ndirigoti ndrŭ ká kongʉe ndi djoi ché na d’rɨ ná kpa tsotso ngbà ma nari ró ro. (Mt. 25:31-46) Ke si lod’i “bbò mbudha” dhi saa djo Armagedoni si nari njí tse. (Mt. 24:21) Ddiddi miya ronga b’o ná ke adi chembø ma kana nga ndo ndrr na nari bbai, Yesu si chi ndima tøni ro kongʉe ndi djoi tsotso ná kpa nanga ndo nzá njingʉeri fø ná kpa na.

4. Isaya 11:3, 4 ridho nari bbai, Yesu si lod’i chø kʉ ná chu nǎ ndrŭ djo nari ká ko ka ko uu addudho? (Anja ji maddi.)

4 Biblia pori Yova vʉ Yesu ndi é lod’i ná ke nari dho, ke si lod’i chø kʉ ná chu nǎ ndrŭ djo. (Azø Isaya 11:3, 4.) Ke adi ndrŭ dhó ngaddidha ma, ndrŭ tso nǎ lo ma na njanja, føri tsu ndi nǎ ngbaribbai ma ndrŭ adi njini ndi djoi ché na le d’rɨ ná kpa na nari maddi. (Mt. 12:36, 37; 25:40) Yesu si ndi djoi ché na le d’rɨ ná kpa tsotso kongʉe njí na ná ndrŭ nyi chuchu. a Kristo djoi tsotso ko ka ko kó ná ddikpa bbo nǎ mana kʉ ná chu kʉ, hwè lo-i ko d’ra nari. Ndi djoi tsotso kongʉe ná ndrŭ ke si nzi “chølo dhi ndrŭ” ndirigoti ndrŭ si “cho ró nŭnŭ” di ná shinga ba i dz’ djó. (Mt. 25:46; Ufu. 7:16, 17) Føri kʉ bbo pli kʉ ná ledha! Njati kpa si tøni chi bbò mbudha kana ndirigoti bbò mbudha goti ró, kpa ró dho si ma theinga dho “shinga dhi buku” na.​—Ufu. 20:15.

Karrnga goti, Yesu si lod’i ndrŭ krʉ djo ndirigoti ke si ddikpa le ká dhongʉe ndi chembø inga ndrr ma nari dho. (Anja paragrafu 4)


5. Chembø ma, ndrr ma na dhi loroji nǎ ro ká ko ba ngbá somo ndirigoti ie ma ká ka ndima ba faida ri nǎ ro?

5 Atøni chi. Yesu tilo djo ná chembø ma, ndrr ma na dhi loroji loti dz’ djó ngab’odha na kʉ ndima si di theinga dho ná ndrŭ djo. Kpa udha dhǒ Kristo djoi tsotso ndima kó lod’radha dhi njí kana nari na ndirigoti kpa Yesu vʉ ná chi njí dhi noke dhó chutsoddadha dyø. (Mt. 24:45) Ra nǎ ngab’odha na kʉ ná kpa dho maddi ringani ndima li ndima dyu chembø ma, ndrr ma na dhi fø loroji ro. Ká addudho? Dhonalo Yesu adi ndi dyu li kpadhó nyi ma, kpa nji ná lo ma, kpa ti ná lo ma na ro. Føri kina ringani kpa tøni chi. Føri goti ke tingʉe lo ki aro kʉ ná loroji djo, føri kʉ lojadha ché na le d’rɨ ná ndrŭ dho. Fø loroji kʉ Matayo sura 25 nǎ. Kpadjo akotilo nyodyu dhi bikirá ma, rrchu ná bikirá ma na dhó loroji djo.

NYØDYU DHI BIKIRÁ MA, RRCHU NÁ BIKIRÁ MA NA

6. Mbʉ kʉ ná bikirá ká dhongʉe ndima nyodyu dhi ri ngbaribbai? (Matayo 25:6-10)

6 Fø loroji nǎ Yesu tingʉe lo kumi kʉ ná bikirá djo ndoa ba na ndima ra nju ro. (Mt. 25:1-4) Fø ndrŭ krʉ ngʉ riji ndima mbá ndoa ba goti kedhó fete dhi ngana. Yesu pongʉeri fø ndrŭ kana mbʉ kʉ nari ngʉe “nyodyu” kʉ ná ndrŭ ndirigoti mbʉ kʉ ná njari ngʉe “rrchu” ná ndrŭ. Nyodyu dhi bikirá kpengʉe ndima dhó lo bblo ndirigoti kpa ngʉe krr. Ndrŭ ngʉe tayari ndima b’o ndoa ba njati ke sie kuna ma ró. Føri dho ndrŭ singʉe ndima dhó tala nǎ ché na ndiri si ngai kuna d’e. Føri goti ndrŭ d’u ngʉe nja d’i ché ki maddi ndiri si ndima tsotso ko njati ndoa ba sie tse nzá ma ró. Føri dho kpa kpengʉe ndima dhó lo bblo ndiro nzɨ ndima dhó tala dhe ró. (Azø Matayo 25:6-10.) Ndoa ba singʉe ná saa na, nyodyu dhi bikirá ma, ke ma na tsungʉe fete dhi dza na. Føri bbai ché na le d’rɨ ná Wakristo ka ndima dhǒ ndima tayari, krr ndirigoti chi ndima tøni kpø Kristo si ná nga djo nari chulu. Føro kpa si ba ná ledha kʉ ndima tsu ndoa ba Yesu na ra nǎ Pidhinga na. b (Ufu. 7:1-3) Mbʉ kʉ ná rrchu ná bikirá ká ngbá lo bangʉe?

7. Mbʉ kʉ ná rrchu ná bikirá ká ngbá lo bangʉe ndirigoti addudho?

7 Mbʉ kʉ ná nyodyu dhi bikirá ró ro njonjo rrchu ná mbʉ kʉ ná bikirá ngangʉe tayari ndoa ba singʉe ná saa na ri. Kpadhó tala ngʉe chøchø ndi dhédhe ndirigoti kpa nzá d’ungʉe d’i ché ki ro maddi ri. Ndoa ba si chøchø nari kpa rrngʉe ná saa na ringangʉeni kpa rá d’i ché ki dzi. Føro ndoa ba singʉe nzá kpa d’e ngʉ go ro. Fø saa na “tayaringʉe ná nyodyu dhi bikirá ma tsungʉe ke ma na fete dhi dza na ndirigoti kpa ingʉe dzaitso.” (Mt. 25:10) Luti rrchu ná bikirá jingʉeri ndima tsu ná saa na, ndoa ba pongʉeri: “Ma nzá chu ni nyi ro ri.” (Mt. 25:11, 12) Fø bikirá nzá tayarishangʉe ndima kpø ke si ná nga djo ka ndima b’onga ná ngatsi ri. Ché na le d’rɨ ná Wakristo ká ka ndima ba ngbá somo fø lo nǎ ro?

8-9. Ché na le d’rɨ ná Wakristo ká ka ndima ba ngbá somo bikirá dhó loroji nǎ ro? (Anja ji maddi.)

8 Adi tayari ndirigoti krr. Yesu nzɨ ngʉ riji ndi pori ché na le d’rɨ ná ndrŭ dhó kikundi sie aro ri, ddikpa ri sie ngbà tayarisha ndima i dz’ dzá mwisho b’odha dho ná ndrŭ ndirigoti ddiri sie nzá tayarisha ndima ri dho ná ndrŭ ri. Føri na ke ngʉ riji ndi po nari kʉ, njati ché na le d’rɨ ná kpa tayarisha ndima nzá ndirigoti kpa di krr chi ndima tøni ro kpø mwisho djo nzá ró ka ndi sie kpa ba ná lo. Njati kpa é tayari nga ró kpa nzá ka ndima ba ndima kobe ro ri. (Yoh. 14:3, 4) Føri kʉ bbo na mana kʉ ná lo! Njati ko é ra nǎ inga dz’ djó ngab’odha na ma ró, ringani ko li ko thí bikirá dhó loroji nǎ ro ko ba ná lojadha djo. Ko krʉ dho ringani ko tayarisha ko, ko di krr ndirigoti ko ve ngatso kpø mwisho djo.​—Mt. 24:13.

9 Yesu tingʉelo bikirá dhó loroji djo ndiri na ndi dhǒ tayari le kʉ ndirigoti krr le di nari na mana d’e, ná føri goti ke tingʉe lo talata dhi loroji djo. Fø loroji ngadhi tss ro le njínji nari na mana dhǒ.

Ko krʉ dho ringani ko li ko thí bikirá dhó loroji nǎ ro ko ba ná lojadha djo ko tayarisha ko, ko di krr ndirigoti ko ve ngatso kpø mwisho djo (Anja paragrafu 8-9)


TALATA

10. Aro kʉ ná nokpá ká dhongʉe ndima chi ngbaribbai? (Matayo 25:19-23)

10 Talata dhi loroji nǎ Yesu tingʉe lo chi dhongʉe ndima, ndima dhó njí dhi bboke dho ná aro kʉ ná kpa djo ndirigoti nzá njingʉeri fø ná ddikpa ke djo. (Mt. 25:14-18) Aro kʉ ná fø nokpá dhongʉe ndima chi kpakpanga na ndima njinjí nja ndima dhó bboke dhó mbø dhidhi d’e nari chulu. D’i ngø na ndi ra nari njí ke ndongʉe talata kpa dhona, føri ngʉe mbø bí. Aro kʉ ná fø nokpa ngangʉe tss ri ndirigoti kpa njingʉe njí nyodyu na fø mbø na. Ná føri ká bbʉngʉe ngbá matokeo? Kpadhó bboke ngʉngʉe ná saa na, ke singʉe b’lo kpa nya fø mbø nanga aro ina ro. Ke mangʉe kpa bbo ndirigoti kpa tsungʉe “[ndima dhi] bboke dhó hwè na.” (Azø Matayo 25:19-23.) Nde, ya tatu noke dhó lo ká dingʉe ngbǎ? Ke ká njingʉe addu ndidzá bboke bbʉngʉe ndi dhona ná mbø na?

11. “Tss” dhi noke ró ká ngbá lo njingʉeni ndirigoti addudho?

11 Ya tatu noke dhona le bbʉngʉe talata ddikpa, ro ke rangʉe bani “tss.” Kedzá bboke jingʉeri ke njinjí fø talata na nyodyu na. Føri rɨngana ke rangʉe ri d’ø dz’ na. Kedzá bboke ngʉngʉe nari ngʉe nzá dhé fø noke d’e ndi dhona le bbʉngʉe ná mbø nanga nya ri. Fø noke dhó nganjadha ngangʉe bblo ri. Ndi koé zø ndidzá bboke tso ndi nya mbø nanga nzá nari dho nari rɨngana, ke pongʉeri ndidzá bboke kʉ “kpakpa dhó lo ronga dyu na ke.” Fø noke tso ro nzá ndidzá bboke ungʉeri. Føri kina ke dhó ro le dhʉngʉe talata dhʉ ndirigoti le pʉngʉe ke bbaidjo ndidzá bboke bbá dza nǎ ro.​—Mt. 25:24, 26-30.

12. Chi tøngʉeni ná aro fø nokpá ká le ddi ie na njʉ?

12 Aro kʉ ná fø nokpa le ddi ché na le d’rɨ ná Wakristo na. Kpadhi Bboke Yesu nzi kpa tsu “[ndima dhi] bboke dhó hwè na.” Kpa adi ndima kobe ba ra na ná føri kʉ ya kwanza gadha. (Mt. 25:21, 23; Ufu. 20:5b) Tss ngʉe ná fø noke dhó loroji kʉ lojadha ché na le d’rɨ ná ndrŭ dho. Ká ngbaribbai?

13-14. Ché na le d’rɨ ná ndrŭ ká ba ngbá somo talata dhi loroji nǎ ro? (Anja ji maddi.)

13 Anjinjí nga dhi tss ro. Talata ma, bikirá ma na dhó loroji chulu Yesu nzɨ ngʉ rid’ra ché na le d’rɨ ná ndrŭ sie ngʉ tss ri. Føri rɨngana ke ngʉ ngbá lo ma ka ndi bae kpa njati kpa njínji kpakpanga na nzá ro nari nanga tu. Føri ka ndi lieri nzɨ kpa “nzini ndirigoti nzɨ [kpa] vʉni” ndirigoti kpa tso nzá ka ndi sie uni nja ndima tsu ra nǎ Pidhinga na d’e ri.​—2 Pe. 1:10.

14 Yesu tilo djo ná bikirá ma, talata ma na dhi loroji ridho pʉlʉpʉlʉ nari kʉ, ché na le d’rɨ ná Wakristo krʉ dho ringani ndima tayarisha ndima, ndima di krr ndirigoti ndima njínji nga nǎ tss ro. Ro, Yesu ká pongʉe nja d’i lo ki ro maddi ndi é lojadha ché na le d’rɨ ná kpa dho d’e? Ddio! Ko ka ko ba fø lojadha Matayo 24:40, 41 nǎ.

Yesu adi riji ché na le d’rɨ ná Wakristo njínji nga nǎ tss ro kpø mwisho djo (Anja paragrafu 13-14) d


IE MA I KÁ “LE SI DZI”?

15-16. Matayo 24:40, 41 ridho nari bbai, ché na le d’rɨ ná ndrŭ dho ká ringani ndima di kere addudho?

15 Gbo kʉ ná loroji djo ndi loti nari njí, Yesu tingʉe lo ya mwisho le si lod’i ché na le d’rɨ ná kpa djo nari djo, føri i ka ndi dhoe ddikpa ke tso ká uni u ma nari. Føri goti ke tingʉe lo nzagʉ ngʉ njínji ná aro kʉ ná kpa djo ndirigoti dju djó ngʉ ngau ná aro kʉ na ɨsi ndrŭ djo. Ri njani fø lo nǎ aro ndrŭ krʉ ddiddi di ná njínji nari bbai, ro Yesu pongʉeri “kpa kana ddike le si dzidzi, ro nja ke le si bbabba.” (Azø Matayo 24:40, 41.) Føri goti ke jangʉeri ndi unakpa dho ɨ: “Anidi kere dhonalo ni nzá chu ngbá dyi ma nidhi Bboke ngʉ nari ri.” (Mt. 24:42) Bikirá dhó loroji djo ndi tilo nari goti Yesu tingʉe lo føri bbai di ná nja lo djo maddi. (Mt. 25:13) Fø lo tso ká nju ddi? Ri njani ddio. Ri kʉ bbʉbbʉ le d’rɨ ché na ndirigoti nì tøni chi ná kpa dhé “le si dzi ri” ndirigoti ke si kpa kobe bbʉ ra nǎ Pidhinga nǎ.​—Yoh. 14:3.

16 Adi kere. Ché na le d’rɨ ná kpa ra anzi kere ndima kʉ kiroho nǎ nari na nzá ró, kpa tso nzɨ le si gba “vʉ le vʉ ná kpa na ri.” (Mt. 24:31) Føri kina, dz’ djó ngab’odha na kʉ ná ndrŭ dho maddi ringani ndima di kere ndirigoti ndima ra anzi chi ndima tøni nari na.

17. Ká addudho ringani nzɨ ri d’o ko nanga Yova ndrŭ d’rɨ ché na njʉ nari dho?

17 Ko chu Yova bblo pli ná føri dho, ko adi ko thí li ke dhó lod’idha djo. Føri dzá lo dho njati rie ø da ná cho kana ke vʉe ché na le d’rɨ ná nja ndrŭ ri ró, føri nzɨ adi ko nanga d’o ri. c Ko adi saa 11 na singʉe mizabibu dhi nzagʉ ná njí dhi kpa djo Yesu pongʉe ná lo ngano. (Mt. 20:1-16) Luti singʉe nzagʉ ná kpa ma bangʉe mbø ddiddi dhé ya kwanza sie ná kpa ma na. Føri bbai, rie ngbá saa na ma le vʉ ché na le d’rɨ ná kpa ró, kpa si ndima kobe ba ra nǎ njati ndima tøni chi ngbà ró.

ALI NI THÍ LOJADHA DJO

18-19. Ko ká ba ngbá somo fø loroji nǎ ro?

18 Ko ká tilo ngbá lo djo? Dz’ djó ngab’odha na kʉ ndima si di theinga dho ná ndrŭ ba chembø ma, drr ma na dhó loroji nǎ ro ná somo kʉ, ndima dho ringani ndima tøni chi Yova dho kpadjo ndirigoti bbò mbudha dhi saa na. Fø saa na Yesu si kʉ lod’i ngbà tøngʉeni chi ná ndrŭ djo ndirigoti ke si kʉ “cho ró nŭnŭ di ná shinga” bbʉ kpa dho.​—Mt. 25:46.

19 Føri kina, ko tilo aro kʉ ná loroji djo, ná føri kʉ lojadha ché na le d’rɨ ná kpa dho. Nyodyu dhi bikirá ma, rrchu ná bikirá ma na dhó loroji djo Yesu tilo nari kana, mbʉ kʉ ná sinzø dhongʉe ndima nyodyu dhi ri. Ndrŭ tayarishangʉe ndima ndirigoti ndrŭ ngʉ di krr, ndiro ndima b’onga kpø ndoa ba si ná nga djo d’e. Ro, rrchu ná bikirá nzá tayarishangʉe ndima ro ri. Føri dzá lo dho i ndoa ba gʉngʉe kpa tsu ndidhó ndoa dhi fete dhi ngana nari gʉ. Føri bbai ringani ko é tayari nga ko b’o ro njati rie thɨcha ma ddo da i dz’ tso Yesu si d’ø nari njí ri ró. Føri kina Yesu dhó talata dhi loroji nǎ ko tilo chi tøngʉeni ndirigoti nga nǎ tss ro njingʉe njí ná aro kʉ ná nokpá djo. Kpa njingʉe njí kpakpanga na ndima dhi bboke dho ndirigoti ke ungʉe kpa tso u. Ro, tss dhi noke bboke gʉngʉe gʉ. Fø lo nǎ somo ká kʉ addu? Ringani ko ra anzi kpakpanga na ko Yova dzá njínji nari na kpø mwisho djo. Ya mwisho ko tilo djo nari kʉ addudho ma ché na le d’rɨ ná kpa dho ringani ndima di kere nari ndiro Yesu si “kpa dzi” ndi si kpa kobe bbʉ ra na d’e. Fø kpa adi ri b’o bbò ù na Yesu “si ndima tso gba” ra na. B’lo Armagedoni dhi lɨ da nari goti, kpa si ngʉ Yesu bbá le chembø dzá Ngba dhó ndoa kana.​—2 Te. 2:1; Ufu. 19:9.

20. Yova ká si addu nji li ndima dyu li lojadha ro ná ndrŭ dho?

20 Nì mai, Yesu si lod’i ná saa kʉ chøchø ro, ri nzá ngani ko di do nji ri. Njati ko tøni chi ngbà ró, kodhi ra nǎ ji dhi Baba si dada “kodhó kpakpanga djolu nari bbʉ ko dho” nja ko si . . . tøni ndrŭ Ddù nji d’e.” (2 Ko. 4:7; Lu. 21:36) Njati ko é ra nǎ ngab’odha na inga dz’ djó ri na ma ró, ko krʉ si hwè bbʉ kodhi ra nǎ Baba dho njati ko di ko dyu lili Yesu dhó loroji nǎ kʉ ná lojadha ro ró. Yova dzá nzá tso ka ndi koé le djo ná zølo dzá lo dho ko ró dho si “bani ndi ndi ndini ro shinga dhi buku” na.​—Da. 12:1; Ufu. 3:5.

DYI 26 Føri ni njie ma dho

a Anja 2024 nǎ Bi 5 dhi Dzamu dhi Munara nǎ ɨ djǒ ripo ná lo “Ngbaribbai ma Yova si lod’i ndrŭ djo nari djo ká ko chu ngbá lo?

b Ndiro ni chu lo bbo d’e, anja 2015 nǎ Bi 5 dhi Munara wa Mulinzi nǎ ɨ djǒ ripo ná lo Utaendelea Kukesha?

d JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Ché na le d’rɨ ná le-ve Biblia nǎ longaddi lo ndi e d’ra ro ndima njue na ná singba dho.