Skip to content

Skip to table of contents

NDRŬ DHÓ MAISHA DJO TILO NÁ LO

Ma nzɨ adi ma tso ro cho lo ma chu nari ró ri

Ma nzɨ adi ma tso ro cho lo ma chu nari ró ri

MA MBAI po bbo Yova kʉ madhó “Bbò Mwalimu” nari dho. (Isa. 30:20) Kedzá ndrŭ dho ke adi longa ddi Biblia ma, ke no ná ké dho le nanga ka ndi keni ná ritsi ma, ndirigoti kedhó tengenezo ma na chulu. Godhé, ke adi longa ddi ko dho ko djo-i ma, ko ve-i ma na chulu. Ngbà mai madhó cho si chøchø 100 ro, ma adi ra anzi dhé Yova dhó ro si ná lochudha na njonjo fø chu nǎ. Anibba ma tú føri ma po dho ná lo nanga.

Ko kʉ madhó familia ma na cho 1948 na

Ma gøni 1927 na, Étas-Unis nǎ, chøchø Chicago dhi vile kuso Illinois nǎ. Madhó gø dhi ndrŭ dzá ko ngʉe nzø 5; Jetha, Don, ma, Karl, ndidhi Joy na. Ko vʉngʉeri ko thí nǎ ro krʉ ko njínjí Yova dho. Jetha zøngʉe Gileadi nǎ masomo ya pili 1943 na. Don tsungʉe Brooklyn nǎ Beteli na 1944 na, Karl tsungʉe Brooklyn nǎ Beteli na 1947 na ndirigoti Joy tsungʉe Brooklyn nǎ Beteli na 1951 na. Kpadhó bblo loroji ma, madhó gø dhi ndrŭ dhó ri ma na chongʉe ma ronga ndiro ma bbʉ ma bbo Yova dzá njí kana d’e.

NGBARIBBAI MA MADHÓ FAMILIA CHU BBɄBBɄLO NARI

Madzá gø dhi ndrŭ ngʉe nì Biblia zø ná ndrŭ ndirigoti ngbà ji Mungu ná ndrŭ, ná føri dho kpa jingʉeri ko ma njiri føri bbai. Baba nǎ ro dini dyu ka sini sødda dzá njí ndi njingʉe Europe nǎ Dz’ djolu gble dangʉe ná ya Kwanza vita kana nari goti. Mama nanga jingʉeni bbo madzá baba ngʉngʉe shi ndi kʉ ro nari dho, føro le pongʉeri ɨ ke dho: “Karl, akora Mungu dzá dza na anziro ko ngʉ adi ri nji nari bbai.” Føro Baba ka ripo: “Ma mba ni goti dhé, ro fø dza na i nzɨ ma ro tsu ri.” Føro le ka ridhu: “Ká addudho?” Ke ka ripo: “Lɨ kana, dini djó bbobbonga ngʉ ndima dhó bbasødda ronga lé ndiro kpa ra nja kpa che d’e nì mai ndima krʉ kʉ ddikpa dini nǎ ro! Mungu ká ka ndi ée ie ma laidjo?”

Mama ngʉe kanisa na ná saa na, aro kʉ ná Yova dzá Dimu singʉe ko bba. Kpa bbʉngʉe buku aro baba dho. Fø buku djǒ ngʉe Light ndirigoti ri ngʉ adi Ufunuo nǎ lo nanga tu. Baba nanga jingʉeni bbo ri dho ndirigoti ke kongʉe ri ko. Ma mama ngʉngʉe abba ná saa na, le njangʉe fø buku ndirigoti le ngangʉe ri zødha tso. Ddikpa cha le njangʉe ddikpa jurnale djó le ndi ri nari kʉ, ngbà jiri ndima jifunza Biblia buku Light chulu ná ndrŭ ka ndima sisi. Føri dho le vʉngʉeri ndi rara fø ngana. Le singʉe følu ná saa na, ngó ngʉ ná ddikpa isɨle kongʉe le. Fø ngó le thó thí ngʉe baba dho kpa bbʉngʉe ná aro buku kana ddi ri ndirigoti mama dhungʉeri fø le tso, “Ni ká adi i buku zø iga?” Le ngʉngʉe logoti “Oo, bblo sidha ni dho.” Luti yenga ddo na mama rangʉe ko na ndirigoti fø nga djó ro ko ngʉ adi ra krʉ ddo ró.

Ddi dyi njudha dhi ngana, lo dho ngʉ chutso ddá ná ke pongʉeri ma zø Zaburi 144:15, fø andiko adi ripo Yova má ná ndrŭ e hwè na. Fø verse thongʉe ma nyǒ bbo ndirigoti bbo thongʉe ma nyǒ ná nja ri kʉ 1 Timoteo 1:11, ri adi ripo Yova kʉ “hwè dhi Mungu” ndirigoti Waefeso 5:1, adi ripo ko “é Mungu dyø ná ndrŭ.” Ma rangʉe ri utso d’i nari kʉ ma ka ma é hwè na njati ma njínjí ma no ná ke dho ndirigoti ma po mbai ke dho ke nji ná fø lo dho ró. Føri i kʉ madhó maisha nǎ ma mburie ma njí ná aro kʉ ná lo.

Chøchø ngʉe ná kutaniko ngʉe 32 km djó Chicago nǎ. Ro, ko ngʉ adi rara dhé njudha dhi ngana ndirigoti ma ngʉ lochu bbo Biblia djo. Ma ddikpa cha lo dho ngʉ chutso ddá ná ke nzingʉeri Jetha bbʉ komater ná ddo ngano. Ma rrngʉe Jetha dhó komater ná saa na, ma pongʉeri ma ni: ‘Ma chue føri chu. Ma ka ma ngbée ma kù ndiro ma bbʉ komater d’e.’ Ma ngangʉe bblo má ma tayarisha na ri ma, komater ma bbʉ madhó lo nganga na nari ma na tso. Føri djolu pli, madhi djona ma, madhi vena ma na bbai, ko kana kau Yova na ngʉngʉe chøchø bbo. Ma bangʉe batiso 1941 na.

YOVA DJO MA LOCHU ASAMBLE NǍ NARI

Ma adi 1942 na Cleveland, Ohio nǎ ko njingʉe ná asamble ngano bbo. États-Unis nǎ njonjo 50 djolu kʉ ná ngalu kʉ ná ndrŭ njingʉe fø asamble telefone chulu. Kodhó familia ma, nja ndrŭ ma na dingʉe hema tsena asamble le ngʉ nji ná nga kuso. Dz’ djolu gble dangʉe ya Pili ná vita tso gangʉeni ndirigoti ndrŭ ngʉ Yova dzá Dimu nza bbo fø saa na. Ngasdjo ma njangʉe le-djoi no li ndima dhó mutokari na ndirigoti kpa lengʉe tala tso d’i ngana. Kpa krʉ rrngʉeni ndima kana nari kʉ, krʉ mutokari é ndi ronga b’o kuna ná ke na. Njati ndima nja fudjo si nji ná ndrŭ ró, ringʉngani mutokari ronga e b’o ná le-djoi lé tala tso fø ndrŭ djo ndirigoti kpa njí makilele. Føro nja le-djoi ka ndima sie kpa tsotsokodha dho. Ma pongʉeri ma ni, ‘Yova dzá ndrŭ kpe ndima bblo pli krʉ kʉ ná lo dho!’ Che kʉ ná lo ro nzá njingʉeni ri. Ma ddongʉe bblo dhonalo ma mbungʉe ma ko jotso ko ri.

Cho bí goti ma di ngaddi fø asamble djo ró, ma rae ri utso d’i nari kʉ mama nanga ro nzɨ ri ngʉ d’o ndirigoti le nga ngʉe do na ri. Le lingʉe ndi thí bbo Yova ma, ndidzá tengenezo ma na djo. Ma nzá ka ma vi ledzá bblo loroji nga ro ri.

Fø asamble njí madzá mama ngangʉe painia wa kawaida dhi njí tso. Føri dho le lingʉe ndi dyu bbo krʉ saa ró le njínji Mungu dho nari djo tilo ná hotuba ro. Abba ko ngʉ ngʉ ná saa na le pongʉeri, “Ma ka ma jieri ma ra anzi painia dzá njí na, ro ri nzá ka ndi ka ma njí ri ndirigoti ma njí adzá njí bblo ri.” Le dhungʉeri njati ko ká ka ko kó ndi tsotso ngbà ma nari. Ko ungʉeri ritso u. Føri dho le bbʉngʉe ko kana nja ke ddiro ka ndi di nanga ʉ ná chumba ddikpa inga aro bbʉtso nyo ko si nyo nari njí. Darasa na ko ra nari goti, le ngʉ adi si ri ká ko nji bblo ngbà ma nari nja ndiro ndi chu ri ká kʉ bblo nì ma nari ndirigoti le ngʉ adi ra lod’ra. Nì mai le ngʉe bbo njínji ná le ro, le ngʉ adi ndidzá nzø ronga b’o bblo. Dyi nanga dhi nyo dho ma, darasa goti ma ko ngʉ abba ró, ko ngʉ adi si le ro abba dhé ndi ko b’o ro. Darasa goti nja dyi ko ngʉ adi ra le ma na lod’ra ndirigoti føri ngʉ adi ko tsotso kó ko famu painia dhi njí bblo.

KRɄ SAA RÓ LE NJÍNJI NARI TSO MA NGA NARI

Ma ngangʉe painia dhi njí tso 16 madhó cho kʉ ro. Nzá mai baba d’engʉe ngʉ Yova dzá Dimu go ro, ke nanga ngʉ adi jini bbo ma maendeleo nji nari dho. Ddikpa cha ngasdjo, ma pongʉeri ke dho nì mai ma kpakpanga nji ro, ma nzá d’e ji nanga jini ná le ro ba ndiro ko jifunza ndi na Biblia d’e ri. Ddì nga go ko djo nari goti ma dhʉngʉeri, “Ni nanga ká ka ndi jini nzá ko jifunza Biblia ni na d’e?” Ke ddingʉe nga fø lo djo nari goti ke pongʉeri, “Ma nzá chu føri ma ka ma nyi dhonalo ro ri.” Føri dho, madzá baba i ngʉe ya kwanza ma Biblia jifunza na ná mwanafunzi. Føri ngʉe bbò pendeleo!

Ko jifunzangʉe buku, “The Truth Shall Make You Free.” Kodhó funzo ngʉ ra anzi nari bbai, ma rangʉe ri utso d’i nari kʉ, baba rili ma é bblo kʉ ná mwanafunzi ndirigoti bblo kʉ ná mwalimu. Loroji na, ddikpa cha ngasdjo b’lo ko zø paragrafu ddi nari goti ke pongʉeri: “Ma famu i buku po ná lo b’lo. Ro, ni ká chu i buku po nari kʉ bbʉbbʉlo nari ngbaribbai?” Ma nzá tayarishangʉe ma ro fø lo dho ri nari dho ma pongʉeri, “Ma nzá ka ma d’ra føri ni dho kpadjo ri, ro kodhó gosi ná funzo nǎ i ringani ma si fø logoti ngʉ.” Fø dyi ma singʉe fø logoti ngʉngʉ. Ma bangʉe ko tingʉe lo djo ná lo dyʉ ndi ró ná verse. Utafiti njidha nga ma chu nari lingʉeri ma tayarisha ma bblo kodhó funzo dho. Føri lingʉeri ko dhidhi madzá baba ma na kiroho nǎ. Ke njingʉe njí ndi jifunza ná lo na ndirigoti ke bangʉe batiso 1952 na.

BETELI NA MA RANGɄE ANZI LO MA CHU NARI NA

Ma rangʉe ko abba ro 17 madhó cho kʉ ro. Jetha a ngʉngʉe misionere ndirigoti Don rangʉe Beteli na. Kpa krʉ jingʉe ndima dhó bbʉni ná njí ji, ná føri lingʉe ma kpakpa. Føro ma jazangʉe fomu Beteli ma, Gileadi nǎ darasa ma na dho ndirigoti ma bbangʉe lo Yova dhona. Føro ká ngbá lo njingʉeni? Ma le nzingʉe Beteli na 1946 na.

Cho bí kana ma njingʉe njonjo njí Beteli nǎ, føri dho ma chungʉe wø lo bbo. Bbʉbbʉ dhé, cho 75 ma nji Beteli nǎ nari kana ma chu ngbaribbai ma le adi buku thɨ ndirigoti mbø dhi njínji (Comptabilité) nari. Føri kina ma chungʉe Beteli dhó lo u ná ritsi le dzi ndirigoti d’i ngana le ritsi chó nari maddi. Ro, føri djolu krʉ ma nanga jingʉeni kiroho nǎ ma ba Beteli nǎ bbʉtso nga dhi ibada ma, Biblia ró dyʉ ndi ná ngazødha ma na nǎ ro ná longaddidha dho.

Ma longa ddi Wazee dhó darasa nǎ

Føri kina ma chungʉe lo ma goti ke Karl dhó ro, ke singʉe Beteli na 1947 na. Ke ngʉe bblo kʉ ná mwanafunzi ndirigoti bblo Biblia nǎ longa ddi ná mwalimu. Ddikpa saa na ma pongʉeri ke kó ma tsotso ma si bbʉ ná hotuba na. Ma pongʉeri ke dho ma ba njonjo kʉ ná lo, ro ma nzá chu ngbǎ ma ri na ma njínji nari ri. Ke dhungʉeri ma tso, “Joel, nidhó hotuba djǒ ká pori ngbǎ?” Føro ma famungʉe ke ji ndi po ná lo thei. Ma dho ringangʉeni ma njínji hotuba djǒ nanga tu ná lo na dhé, ro nga nja ri kpari na ri. Ma nzá ka ma vi ke pongʉe ná fø lo nga ro ri.

Ndiro ko é hwè na Beteli nǎ d’e ringani ko di lod’ra bbo ndirigoti føri ka ndi liri ko chu lo bbo. Bbo nga ma no nari kʉ ddikpa cha ngasdjo Bronx nǎ, New York City nǎ ko njungʉe na ná lo. Ddikpa le-djo ma na ko rangʉe b’lo kongʉe Munara wa Mulinzi ndirigoti Amuka! ro anziro ná le ronga be. Ko ngangʉe lo tso ɨ, “I ngasdjo ko ndrŭ tsotso kó ndima ba kpakpa ka ndi li ndima ná lo Biblia nǎ ro.” Le pongʉeri, “Njati rie Biblia nǎ lo ró, anisi.” Ko zøngʉe ndirigoti ko tingʉe lo Mungu dhó Pidhinga ma, wø dz’ ma na djo tilo ná njonjo maandiko djo. Fø lo thongʉe le nyǒ bbo nari dho le nzingʉe ndidhó bbakau nja ndima si ndima tso gba ko na bbʉ yenga ddo na d’e. Luti, le ma, ndibbá ke ma na ngʉngʉe chi tøni Yova dho ná njí dhi ndrŭ.

MABBÁ LE DHÓ RO MA LOCHU NARI

Ma vʉngʉeri ma chi ndoa. Ro, cho 10 goti i ma vengʉe ra bblo pli kʉ ná le-ve ba. Addui ká kongʉe ma tsotso ma ba bblo pli kʉ ná fø isɨle d’e? Ma nzingʉe nga bbo Yova tso ndirigoti ma ddingʉe nga bbo addu ma ko ka ko si nji mabbá le ma na ndoa ko chi nari goti nari djo.

Mary ma na ko kʉ muzunguko dhi njí nǎ

Cho 1953 na Yankee Stadium nǎ dangʉe ná asamble nǎ, ko njungʉe le-ve Mary Aniol na. Le ma, Jetha ma na njingʉe Gileadi nǎ ya pili darasa ndirigoti kpa njingʉe misionere dzá njí ddikpa ngana. Ji ndi nanga jini ro Mary d’rangʉe ma dho ngbaribbai ma ndidhó misionere dzá njí bbí Caraïbe nǎ ndirigoti cho bí kana ndi ngʉ ongoza ná funzo ngʉ bbí nari. Ko ngʉ ko chu ko kana nari bbai, ko rangʉe ri ba ko krʉ dhó kiroho nǎ muradi tso njunju. Ko kana jidha dhingʉe dhi ndirigoti ko chingʉe ndoa Bi 4 nǎ 1955 na. Njonjo chu nǎ Mary dhongʉe ndi Yova dhó ro si ná kado ndirigoti ngbà le ka dyø ná loroji. Le nanga ngʉ adi jini ji krʉ bbʉni ndidhó ná njí dho. Le ngʉ adi njínji kpakpanga na, le ngʉ adi ngaddi bbo nja ndrŭ djo ndirigoti krʉ ddo ró le ngʉ adi Mungu dhó Pidhinga li anziro. (Mt. 6:33) Ko njingʉe muzunguko dhi njí cho 3 nari goti le nzingʉe ko Beteli na 1958 na.

Ma chungʉe lo bbo Mary dhó ro. Loroji na, wø ko chingʉe ndoa ro ko vʉngʉeri ko di Biblia zø ddinga ndirigoti ko zø verse chøchø 15. Ko kana ddikpa le zø ddikpa sehemu b’lo ró, ko ngʉ adi tøni ko tilo fø verse djo ndirigoti ko nja ngbaribbai ma ko ka ko njínji ri na kodhó maisha nǎ nari d’e. Bí ina Mary ngʉ adi loti ma dho Gileadi nǎ ndirigoti misionere dzá njí kana ndi chu ná lo djo. Fø lo lingʉeri ma chu lo bbo ndirigoti ma di hotuba bbʉ bblo ndirigoti ma chu ngbaribbai ma, ma ka ma li le-vei kpakpa nari.​—Mez. 25:11.

Madzá bbo ma ji ná le Mary dhengʉe 2013 na. Ma kʉ hwè na bbo ma si le nja wø dz’ djó nari dho! Kpadjo ma vʉri ma rá anzi lo ma chu Yova djo ndirigoti ke djo ma ma thí li ma thí nǎ ro krʉ nari na. (Mez. 3:5, 6) Ma adi kpakpanga ma, hwè ma na ba Yova dzá ndrŭ si nji wø dz’ djó ná lo djo ma ngaddi nari dho. Føri li ndi nǎ kodhó Bbò Mwalimu dhó ro ko si chu ná wø lo ma, ke djo ko si chu ná lo ma na! Bbʉbbʉ dhé, ma mbai po bbo Yova ddienga ma dho ná lo krʉ dho ndirigoti ke dho nzá tso ka ndi koe ma djo ná jidha ma dho njonjo chu nǎ nari dho.

a Anja Jetha Sunal dhó maisha djo tilo ná lo Mnara wa Mlinzi, Bi 3 ddo 1, 2003 paje 23-29.