Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 48

DYI 97 Mungu dzá lo kʉ mana na bbo kodhó shinga dho

Yesu bbʉngʉe mukati ndrŭ dho ddù chulu nari nǎ ro ko ka ko ba ná somo

Yesu bbʉngʉe mukati ndrŭ dho ddù chulu nari nǎ ro ko ka ko ba ná somo

“Ma kʉ shinga dhi mukati. Ma dhi ngana si ná ke nzá ù ka ndi hwi karnø maddi ri.”​—YOH. 6:35.

RI NǍ LO

I lo nǎ ko si lo ti Yohana sura ya 6 nǎ ngbaribbai ma Yesu nyangʉe mukati nanga ma, bbe ma na bí ndrǔ dho nari djo ndirigoti fø lo nǎ ro ko ka ko ba ná somo.

1. Mukati ká ngʉe bbo na mana kʉ ná nyo ngbaribbai Biblia le ngʉ ndi ná saa na?

 MUKATI ngʉe bbo na mana kʉ ná nyo Biblia ndingʉeni ná saa na. (Mwa. 14:18; Lu. 4:4) Ri ngʉe mana na nari dho, nja saa na Biblia adi bí kʉ ná nyo nzi “mukati.” (Mt. 6:11) Yesu maddi njingʉe njí mukati na kedhó bblo chuni ná aro kʉ ná ddù nǎ. (Mt. 16:9, 10) Fø aro ddù kana ro ddikpa ri bani Yohana sura 6 nǎ. Njati ko chu lo fø ddù djo ró, ri ka ndi liri ko ba kodhó maisha nǎ ko ka ko njinjí na ná somo.

2. Ri ká kʉ ngbá saa na i bí kʉ ná ndrǔ dhó lo ungʉe nyo ri?

2 B’lo Yesu dhó mitume dyangʉe lod’radha dhi njí tso nari goti, kpadhó lo ungʉe kpa chʉ ndima ronga chʉ dhonalo kpa njengʉeni bbo. Kpa rangʉe Yesu ma na bbú nǎ Galilaya dhi jʉdda djolu ndiro ndima rá ndima ronga chʉ d’e. (Mk 6:7, 30-32; Lu. 9:10) Kpa rangʉe Betsaida dhi ngø na, nga ndrǔ ngʉe ná ddikpa ngana. Karnga goti, ndrǔ rrngʉe Yesu kʉ fø lu nari ná saa na, bí kʉ ná ndrǔ singʉe ke dhi ngana. Yesu nzá dingʉe kpa ri. Jidha na ke ngangʉe longaddidha tso kpa dho Mungu dzá Pidhinga djo ndirigoti ke gøngʉe dhe dhi ndrǔ gø. Nga ngʉ ra tɨtɨ nari dho, ke unakpa ngʉ ridhu ndima tso ngbaribbai ma fø ndrǔ krʉ ka ndima ba nyo nari djo. Njaro fø ndrǔ kana nja kʉ ná ndrǔ ngʉe nyo na nì, ro bí kʉ ná ndrǔ dhó lo ungʉeri ndima rá nyo dzi bba kalu. (Mt. 14:15; Yoh. 6:4, 5) Yesu ká ka ndi njie ngbá lo?

YESU BBɄNGɄE MUKATI DDÙ CHULU

3. Yesu ká gbangʉe fø bí kʉ ná ndrǔ dhó lo tso ngbaribbai? (Anja ri chuti ji maddi.)

3 Yesu pongʉeri ndidhó mitume dho ɨ: “Ri nzá ngani ndrǔ ra ri; anibbʉ nyo fø ndrʉ nyó.” (Mt. 14:16) Fø lo ngʉe kpakpa bbo dhonalo fø ngana kpetsi kpa ngʉe njaro 5 000. Ndirigoti isɨ ndrǔ ma, nzø ma na dhó hesabu ngʉe njaro 15 000 ndirigoti kpa krʉ dhó lo ungʉe nyo. (Mt. 14:21) Andrea pongʉeri ɨ: “Iga kʉ ná ddikpa jadda kpetsi ngba dhó kʉ orgi dhi dzi-ra na le thi ná mukati 5 ndirigoti nini bbe aro na. Ro, føri ká kʉ addu i ndrǔ kpari dho?” (Yoh. 6:9) Orgi dhi dzi-ra na le thi ná mukati ngʉe njedha dhi ndrŭ ma, nja ndrǔ ma na ngʉ adi nyo ná nyo ndirigoti njaro bbe ngʉe dyu le dyu ná ri. Nì mai ri kʉ fø ro, jadda ngba dhó kar fø nyo ká ka ndi kongʉe fø ndrǔ kpari tsotso ddi?

Yesu gbangʉe ndrŭ dhó lo u ná lo tso kiroho nǎ ndirigoti kimwili nǎ (Anja paragrafu 3)


4. Ko ká ka ko ba ngbá somo Yohana 6:11-13 nǎ ro? (Anja ji maddi.)

4 Yesu jingʉe ndi njí bblonga ndrǔ dho, føri dho ke pongʉeri ndrǔ krʉ di gʉna tsó djolu gba ndima gba ndima tso ro. (Mk. 6:39, 40; Azø Yohana 6:11-13.) Biblia pori Yesu pongʉe mbai ndidzá Baba dho mukati ma, bbe ma na djotsina. Fø ke njingʉeri nari na, ke dhongʉeri pʉlʉpʉlʉ nari kʉ, Mungu i kʉ nyo adi bbʉ ná ke. Føri kʉ bblo kʉ ná longanodha ko dho ndiro ko di Yesu dhó loroji dyø sala le nji nyo njí nari na, ri é ko kʉ ddiro ma inga nja ndrǔ ma na ko kʉ ri ró. Føro Yesu pongʉeri mitume dho kpa ndo nyo ndrǔ dho ndirigoti ndrǔ nyongʉe nga kpø ndima o lili nanga djo. Nyo ngʉe bbo nari dho ndrǔ bbangʉe nyo gʉ bba, ro Yesu nzá jingʉeri nyo ro sani ddikpa maddi ri. Føri dho, Yesu pongʉeri ndi unakpa dho kpa gbá ma ma ná nyo gʉ tso krʉ njaro ri kpa si nyo luti nari dho. Yesu bba bblo kʉ ná loroji ko dho ndiro ko di njínji nyodyu na kodhó kimwili nǎ ritsi na d’e. Njati ni é gø dhi le ró, ni ka ni njínjí Biblia nǎ i lo na ndiro ni ddi longa nidzá nzø dho kpa chu sala le nji nyo njí nari ma, bblolo le nji nja ndrǔ dho nari ma, ledhó kʉ ná ritsi ro le bbʉ nja ndrǔ dho nari ma na kʉ bbo na mana kʉ ná lo, Yesu njingʉeri nari bbai.

Adhuri ni tso, ‘Ma ká adi sala nji nyo njí Yesu njingʉe ri nari bbai i ni?’ (Anja paragrafu 4)


5. Ndrŭ ká njingʉeni ngbaribbai fø dyi Yesu njingʉe ná lo djotsina ndirigoti ke ká njingʉe ngbá lo?

5 Ndrŭ nanga kengʉeni Yesu dhó longaddidha ma, ke ngʉ nji ná ddù ma na dho. Kpa chungʉeri nari kʉ, Musa tsongʉeni Mungu ka si ddikpa bbò nabi bbʉ kpa dho, njaro kpa ngʉ ridhu ndima tso, ‘Yesu i ká kʉ ndi dhi nabi?’ (Kum. 18:15-18) Njaro kpa ngʉ riddi Yesu sie bbo Pi ndirigoti ke sie kpakpanga na ndi bbʉ nyo Israeli nǎ ndrŭ krʉ dho. Føro ndrŭ jingʉeri ndima “li ke [Yesu] pi.” (Yoh. 6:14, 15) Njati Yesu ue fø lo tso ró, njaro ke ka ndi tsue ndi Roma dhó pidhinga tsena ngʉe ná Wayahudi dhó politiki dhi lo na. Nde, ke ká njingʉeri fø? Nzá. Biblia ripo Yesu ‘rangʉe ddiro ngøtsi djo.’ Ngbà mai bí kʉ ná ndrŭ jingʉeri ke ngʉ pi ro, ke nzá tsungʉe ndi politiki dhi lo na ri. Føri ká bbʉ ngbá somo ko dho!

6. Ko ká ka ko dyø Yesu dhó loroji ngbaribbai? (Anja ji maddi.)

6 Bbʉbbʉ dhé, nja ndrŭ nzá ka ndima pori ko nyá nyo nanga ma, ko gø dhe ma ddù chulu ri inga kpa nzá ka ndima pori ko ngʉ ndima dhó pi maddi ri. Ro, njaro kpa ka ndima pori ko njí vote inga ko gba ko tso ndima ji ngʉ pi ná ke na. Nì mai ri kʉ fø ro, Yesu dhó loroji kʉ wazi ko dho. Ke gʉngʉe politiki dhi lo na ndi ndi tsu nari gʉ ndirigoti luti ke pongʉeri: “Madzá Pidhinga nga kʉ i dz’ dzá sehemu ri.” (Yoh. 17:14; 18:36) Ko kʉ Wakristo nari dho, ringani ko ddinga Yesu ngʉ ngaddi nari bbai ndirigoti ko dyø kedhó loroji. Ko adi Mungu dzá Pidhinga tsotso kó, lo ko d’ra ri djo ndirigoti ko ri nzi ri sisi nari na. (Mt. 6:10) Akotilo ki vi Yesu bbʉngʉe mukati ddù chulu nari djo ndirigoti akonja ri nǎ ro ko ka ko ba ná nja somo.

Yesu nzá tsungʉe ndi politiki dhi lo na ri, ringani ko dyø kedhó loroji (Anja paragrafu 6)


“MUKATI NA MANA”

7. Yesu ma, mitume ma na ká njingʉe ngbá lo? (Yohana 6:16-20)

7 B’lo Yesu bbʉ nyo ndrŭ nyó nari goti, ke ma, mitume ma na rangʉe fø ga ro bbú na ndirigoti kpa ngʉngʉe Kapernaumu na. Ndrŭ ngʉ ri ji ndima li ke pi kpakpanga na nari dho, ke rangʉe di ddiro ngøtsi djo. (Azø Yohana 6:16-20.) Mitume ngʉ ra ná saa na, bbò vʉvʉ tangʉe dda djo ndirigoti dda-kó ngʉ ndi ngbé bbo. Føro Yesu singʉe dda djolu bbi ndi bbi ro kpa dhi ngana. Ndirigoti ke nzingʉe mutume Petro maddi ndi bbí dda djolu. (Mt. 14:22-31) Ro, Yesu djingʉe bbú na ná saa na, vʉvʉ jotso kongʉe thei. Ke unakpa nanga kengʉeni bbo nari dho, kpa pongʉeri ɨ: “Bbʉbbʉ dhe, ni kʉ Mungu Ddu.” a (Mt. 14:33) Ro, kpa nzá njangʉe fø ddù ma ronga ká nju ngbá chu nǎ ma Yesu bbʉngʉe nyo bí ndrŭ dho nari na nari ri. Marko pori fø lo djo ɨ: “[Mitume] nanga kengʉeni bbo pli dhonalo kpa nzá famungʉe mukati na mana ro ri, ro kpa thí ngʉ o li ri ndima famu nari dho.” (Mk 6:50-52) Mitume nzá famungʉe Yova bbʉ kpakpanga Yesu dho ndiro ke njí nja lo ki pli mukati nanga ke nyangʉe nari djolu nari ro ri. Føri goti, Yesu tingʉe lo ki vi mukati nanga ke nyangʉe ddù chulu nari djo ndirigoti ke ddingʉe nja kʉ ná somo ko dho ri nǎ ro.

8-9. Yesu ulu ká ndrŭ ngʉ ra addudho? (Yohana 6:26, 27)

8 Yesu bbʉngʉe nyo dho ná ndrŭ ngʉ riddi ke si ndima dhó kimwili nǎ mahitaji tso gba ndirigoti ke si ndima ji ná lo nji. Ká ngbaribbai? Fø bbʉdyi kpa njangʉe Yesu ma, ndidhó mitume ma na b’lo ndima ra ro. Føro ndrŭ djingʉe Tiberia nǎ ro singʉe ná nja bbú na ndirigoti kpa rangʉe Kapernaumu dhi bba gʉ ndiro ndima si Yesu ro d’e. (Yoh. 6:22-24) Nde, kpa ká jingʉeri ndima rr lo Pidhinga djo? Nzá. Kpa ngʉ ngaddi ndima dhó kimwili nǎ nyo djo. Nde, ko ká chu fø lo ngbaribbai?

9 Anzingaddi ndrŭ singʉe Yesu ro chøchø Kapernaumu dhi bba gʉ ná saa na bangʉe nga ná lo djo. Yesu pongʉeri kpa dho pʉlʉpʉlʉ nari kʉ, kpa si ndi ne kpadhó lo ji nyo nari dho. Ke chungʉeri bblo pli nari kʉ, kpa “nyoe mukati ndirigoti kpa o lie li” “sa ka ndi saeni ná nyo” na. Ke jangʉeri kpa dho kpa njínjí “cho ró nŭnŭ di ná nyo” dho. (Azø Yohana 6:26, 27.) Yesu pongʉeri ndidzá Baba i ka ndi bbʉ fø di ná nyo. Ndrŭ rrngʉe lo cho ró nŭnŭ di ná shinga ka ndi bbʉ ná nyo djo ná saa na, ndrŭ nanga kengʉeni bbo! Ri ká ngbá nyo i ka ndi njie fø lo ri ndirigoti Yesu dhó lo ngʉ rr ná ndrŭ ká famungʉe fø lo ngbaribbai?

10. Ndrŭ dho ká ringangʉeni ndima njí ngbá lo ndiro ndima ba “cho ró nŭnŭ di ná shinga” d’e?

10 Rinjani nari kʉ, fø Wayahudi jingʉe ndima chu ndima dho ká ringani ndima njí ngbá lo ndiro ndima ba fø nyo d’e nari. Njaro kpa ngʉ ngaddi Musa dhó yadha pongʉe ná “njí” djo. Ní mai ri ku fø ro, Yesu pongʉeri kpa dho: “Mungu dzá njí kʉ, ni li nidhó udha ke cho ná ke djo.” (Yoh. 6:28, 29) Kpa dho ringangʉeni ndima li ndima dhó udha Mungu chongʉe ná ke djo ndiro ndima “ba cho ró nŭnŭ di ná shinga” d’e. Ná fø lo djo Yesu tingʉe lo b’lo anziro. (Yoh. 3:16-18, 36) Luti, Yesu tingʉe lo ngbaribbai ma ko ka ko ba cho ró nŭnŭ di ná shinga nari djo.​—Yoh. 17:3.

11. Wayahudi ká dhongʉe ndima dhó lo ji ndima ba nyo dhé nari ngbaribbai? (Zaburi 78:24, 25)

11 Fø Wayahudi nzá ungʉe Yesu ddingʉe “Mungu dhó wø njí” djo ná lo ri. Kpa dhungʉeri ke tso: “Ni ká ké dho le nanga ka ndi keni ná ngbá lo nji ndiro ko nja ri ndirigoti ko u ni d’e?” (Yoh. 6:30) Ndirigoti kpa pongʉeri Musa dhó saa na, ndrŭ ngʉ Mana ba ddù chulu ndiro ndima nyo ri d’e, ná føri ngʉe kpadhó krʉ ddo ró mukati. (Ne. 9:15; azø Zaburi 78:24, 25.) Bbʉbbʉ dhé, kpa ngʉ ngaddi bbo kimwili nǎ nyo djo. Ndirigoti Yesu tingʉe lo “ra nǎ ro si ná bbʉbbʉ mukati” djo, cho ró nŭnŭ di ná shinga ri si bbʉ kpa dho ná føri ngʉe njonjo Mana ró ro. Ro, kpa nzá dhungʉe fø lo na mana ki ro ri. (Yoh. 6:32) Kpa lingʉe ndima thí kimwili nǎ ritsi djo, nga Yesu ngʉ ji ndi ddi cho ró nŭnŭ di ná shinga ka ndi bbʉ kpa dho ná bbʉbbʉlo djo ri. Ko ká ka ko ba ngbá somo fø lo nǎ ro?

ANZIRO RINGANI KO LI NÁ LO

12. Yesu ká dhongʉeri bbo na mana kʉ nari kʉ ngbá lo?

12 Yohana sura 6 nǎ kʉ bbo na mana kʉ ná somo ko dho. Anziro ringani ko li ná lo kʉ, kodhó kiroho nǎ mahitaji. Shetani mbungʉe Yesu ná saa na, Yesu dhongʉeri pʉlʉpʉlʉ nari kʉ Yova dho le ngarr nari na mana kʉ bbo kimwili nǎ nyo djolu. (Mt. 4:3, 4) Ndirigoti ngøtsi djó Yesu njingʉe ná mahubiri nǎ ke dhongʉe nari kʉ, ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo le kana kau é bblo Mungu na. (Mt. 5:3) Nde føri dho, ko dho ringani ko dhuri ko tso, ‘madhó maisha nǎ ká ma adi ngbá lo li anziro; ri ka e kiroho nǎ lo inga kimwili nǎ lo?’

13. (a) Nyo hwè le nji nari ká kʉ che nga addudho? (b) Ko dho ká ringani ko li ko thí ngbá lojadha djo? (1 Wakorinto 10:6, 7, 11)

13 Ri nga kʉ che ko di sala nji kodhó lo u kimwili nǎ ná ritsi djo ri ndirigoti ko di ri hwè nji ri. (Lu. 11:3) Biblia ripo ri kʉ bblo ddikpa le dho le nyonga, le jø jødha dhi ritsi ndirigoti le njí ndidhó kpakpa njí hwè, dhonalo føri “si bbʉbbʉ Mungu dhó ro.” (Muh. 2:24; 8:15; Yak. 1:17) Bbʉbbʉ dhé, ri kʉ mana dhi lo le li kimwili nǎ ritsi ndi dhi ngana. Ko ka ko ba somo fø lo nǎ ro mutume Paulo ndingʉe Wakristo dho ná barua nǎ. Ke tingʉe lo Waisraeli dhongʉe ná che kʉ ná loroji djo ngødjà nǎ ndima ngʉe ná saa na ndirigoti kpa njingʉe Sinai dhi ngø kuso na lo djo. Ke jangʉeri Wakristo dho “nzɨ kpa ji che kʉ ná lo, [Waisraeli] jingʉe ri nari bbai.” (Azø 1 Wakorinto 10:6, 7, 11.) Yova bbʉngʉe nyo Waisraeli dho ddù chulu. Ro, nyo djo kpa lingʉe ndima thí bbo nari dho, nyo ngʉngʉe “che kʉ ná ritsi ni” kpa dho . (Hes. 11:4-6, 31-34) Ndirigoti tsi kalʉ kpa mangʉe ná saa na, kpa nyongʉe nga ma, kpa jøngʉe jø le jø ná ritsi ma, kpa njingʉe ri hwè ma, Yova dho ndima rr ée nga nari djolu. (Kut. 32:4-6) Yerusalemu ma, ndi nǎ hekalu ma na ka ndi sie sani sa cho 70 na Y.G.G nari dho, Paulo tingʉe lo fø loroji djo ndiro ri é lojadha fø saa njí ngʉe ná Wakristo dho d’e. Ko maddi di i dz’ si sani sa nari njí kʉ ná ddo kana nari dho, ringani ko ba somo mutume Paulo bbʉngʉe ná fø lojadha nǎ ro ndiro nzɨ ko njini Waisraeli bbai ró.

14. Biblia ká po ngbá lo wø dz’ djó sie ná nyo djo?

14 Yesu tingʉe lo “kodhó njʉnga dhi mukati” djo ná saa na, ke ngʉ Mungu ji ná lo si njini “dz’ djó ddiddi ri njini ra nǎ nari bbai” nari dhǒ. (Mt. 6:9-11) Fø lo ká rili ni ddinga ngbá lo djo? Biblia ri dhǒ Mungu ji ná lo si njini i dz’ djo nari tsu ndi nǎ bblo nyo sie nari maddi. Ddiddi Isaya 25:6-8 ri dhǒ nari bbai, kimwili nǎ nyo sie bbo Yova dhó Pidhinga tsena. Zaburi 72:16 pori ɨ: “Nyo-kpa kae bbo pli dz’ djó ndirigoti ri ka si o bbo ngøtsi djolu.” Anzingaddi fø nyo-kpa na ni bbo ni jie ná mukati thɨ inga nzá ro ni d’erie thɨ ná mukati ni thɨ nari djo di? Føri kina, ni si tunda ma, ni zʉ ná mizabibu ma na hwè nji. (Isa. 65:21, 22) Ndirigoti dz’ djó ndrŭ krʉ si fø ritsi hwè nji bbo.

15. Nde, ga si ga ná ndrŭ ká si ngbá somo ba fø lo nǎ ro? (Yohana 6:35)

15 Azø Yohana 6:35. Anzingaddi Yesu bbʉngʉe mukati ma, bbe ma na dho ná ndrŭ djo ki vi di. Gadha dhi saa na, ni ka si nju kpa kana nja ndrŭ na nju. Nzá mai fø ndrŭ dhongʉe udha ro, njaro kpa si gaga. (Yoh. 5:28, 29) Kpa si Yesu pongʉe na i lo na mana chu: “Ma kʉ shinga dhi mukati. Ma dhi ngana si ná ke nzá ù ka ndi hwi karnø maddi ri.” Kpadhó lo si ri u ndima dhǒ udha Yesu bbʉngʉe ná le ødha dhi be djo ndirigoti ndima dhǒ udha ke bbʉngʉe ndidho shinga kpa djotsina nari djo. Ga si ga na ndrŭ ma, wø dz’ djó si gøni ná nzø ma na dho le si longaddi Yova djo ndirigoti kedhó kusudi djo. Ri sie bbo thonga ná lo ko si longaddi fø ndrŭ dho! Føri njidha sie bbo na mana kʉ na lo kimwili nǎ mukati nyodha djolu. Bbʉbbʉ dhé, kiroho nǎ lo njidha sie bbo thonga ná lo.

16. Gosi ná lo nǎ ká ko si lo ti ngbá lo djo?

16 Ko tilo Yohana sura 6 nǎ lo ro djo, ro Yesu ngʉe “cho ró nŭnŭ di ná shinga” djo ndi ka ndi ddie ná lo na bí. Yesu ngʉ loti dho ná fø Wayahudi dho ringangʉeni ndima li dhima thí bbo fø lo djo, ko dho ma ringani ko njiri fø i. Gosi ná lo nǎ ko ki si ra anzi lonanganedha na Yohana sura 6 nǎ lo djo.

DYI 20 Ni bbʉngʉe nidzá bbo ni ji ná Ngba

a Ndiro ni chu lo bbo fø lo djo d’e, anja ɨ djo ripo ná kitabu Yesu​—ni njia, kweli, na uzima paje 131 ndirigoti Tuige Imani Yao, paje 185.