Enda ku bidi'mo

Enda ku kifunka

Shi Muntu Osenswe Wafu

Shi Muntu Osenswe Wafu

“Nakomenwe kya kulonga kitatyi kyafwile tutu wami mu kitulumukila. Mu bula bwa myeji, nadi muvuluka ne kwivwana bulanda pamo’nka bwa ami wakinkwa lupete ku mutyima. Kadi mu kine kitatyi’kya nadi mulobe. Le kyafwidile tutu kine i kika? Nadi netopeka’mba nkyadipo mpityija nandi kitatyi kivule.”—Vanessa, wa mu Ostrali.

SHI kodi mufwilwe muntu osenswe, padi nobe weivwene uno muswelo, bwadi bulanda ke bushiyena ne kukomenwa kya kulonga. Padi kadi waivwene bulobo, kwitopeka, ne moyo. Padi weipangwile shi būmi bobe bukidi na mvubu.

Kulupila’mba njia ke kiyukenopo kya bukōkekōke. Ayo ilombola’mba wadi utele uno muntu osenswe mutyima. Ino, le bibwanika kusengibwa ku njia yobe mikatampe?

MWALONGELE BANTU BAMO

Shi misanshi yobe imweka bu keipupo, ubwanya kusengibwa na ano madingi alonda’ko:

WITŪDILE’KO KITATYI KYA KUMWEKEJA BULANDA

Batwe bonso ketumwekejangapo bulanda mu muswelo umo nansha mu bula bwa kitatyi kimo. Nansha nankyo, kudila kubwanya kukukwasha ku misanshi yobe. Vanessa, otwatelanga kala unena’mba: “Nadi ndila’nka kudila; nsaka kupwa’ko misanshi imo.” Sofía, wafwidilwe nkasandi mwana-mukaji mu kitulumukila unena’mba: “Kitatyi kyonangulukilanga pa lufu lwandi binsansanga bininge, bidi pamo bwa kukutulula kilonda kiyule bīshi ne kwikikenda. Bisansanga bininge, inoko bikalanga bikwasha kilonda kikome.”

LOMBOLA MILANGWE YOBE NE MOWIIVWANINA

Na bubine, kyaba kimo ubwanya kusaka kwikala pa bunka. Inoko bulanda i kiselwa kilēma kyokubwanyapo kusela bunka. Jared, wa myaka dikumi ne isamba-ibidi, mwine wafwidilwe shandi unena’mba: “Nalombwele’mo bantu bakwabo monadi neivwanina. Nadi nkimba bishima pa kwibasapwila, inoko nasangele pa kwibasapwila’mo.” Janice, utelelwe mu kishinte kibajinji ulombola bintu bikwabo byawamwenine’mo amba: “Kupityila’mo bantu bakwabo kwaunsengele bya binebine. Namwene amba baungivwene kadi nkyemwenepo amba ngidi bunka.”

ITABIJA BUKWASHI

Dokitele umo unena’mba: “Boba bafwidilwe balekanga babutule ne balunda nabo bebakwashe kitatyi kyobakifwilwafwilwa [kyobakidi na kyaso], bapēlelwanga kūminina bulanda bwabo ne kwibunekenya.” Lombola balunda nobe bayuke byobakokeja kulonga pa kukukwasha; padi basakanga kukukwasha ino kuyuka mwa kukukwashisha mpika.—Nkindi 17:17.

FWENA KUDI LEZA

Tina unena’mba: “Pafwile wami mulume mu kitulumukila na misongo ya dyaya, nkyadipo kadi mbwanya kumulombola yami myanda, o mwanda kintu kyonso nadi kenombola’kyo Leza! Difuku dyonso nadi mulomba ankwashe mpityije difuku biyampe. Leza waunkweshe mu miswelo keibadika.” Tarsha, wadi na myaka 22 pafwile inandi unena’mba: “Kutanga Bible difuku ne difuku kwadi kunsenga. Kwaumpele kintu kikankamika kya kulangulukila’po.”

MONA LUSANGUKILO MU ÑENI

Tina ubweja’ko amba: “Dibajinji lukulupilo lwa lusangukilo kelwadipo lunsenga mwanda nadi nsakilwa wami mulume, kadi bami bana nabo badi basakilwa shabo mu kine kitatyi’kya. Ino pano, byopapita myaka iná, nkwatyije luno lukulupilo. Kondi i kintu kya mvubu. Mfwatakanyanga potukemona nandi monka, kadi kulonga namino kundetelanga ndoe ne nsangaji!”

Padi kukasengwepo bukidibukidi ku bulanda bobe. Inoko, bintu byemwenine Vanessa bibwanya kuleta kikulupiji. Unena’mba, “Ubwanya kulanga’mba kusapo kwivwana biyampe, ino mwenda mafuku ukevwana biyampe.”

Vuluka’mba, nansha shi ukidi na misanshi ku mutyima, būmi bobe bukidi na mvubu. Na bukwashi bwa Leza bwa kanye, ubwanya kupwana na bantu kipwano kilumbuluke ne kwikala na būmi bwa kitungo. Ne kadi, panopano ponka Leza usa kusangula bafwile. Ukusakila ukepambe monka bīpa na muswe obe. Mu kine kitatyi’kya misanshi idi mu obe mutyima ikapwa lonso!