Ndaku munda

Ndaku ku tshikebelu

Yehowa utu upa ‘batu bamulomba nyuma muimpe’

Yehowa utu upa ‘batu bamulomba nyuma muimpe’

Yehowa utu upa ‘batu bamulomba nyuma muimpe’

‘Nuenu bantu babi, binuamanya mua kupa bana benu bintu bimpe, Tatu wenu wa mu diulu kêna upa batu bamulomba nyuma muimpe anyi?’​—LUKA 11:13.

1. Ndîba kayi menemene ditudi dijinga ne nyuma muimpe?

‘TSHIVUA mua kukokesha nkayanyi to! Ndi mutantamene lutatu elu anu bua diambuluisha dia nyuma muimpe!’ Ukadiku mudiumvue pebe mushindu eu anyi? Bena Kristo ba bungi bakadi badiumvue mushindu eu. Pamuapa ke muuvua mumvue pavua munganga mukuambile ne: udi ne disama dia lufu. Anyi pavua muena kuebe mushiyangane ne buloba panyima pa bidimu bia bungi bia disomba pamue. Nansha kabidi pavua diteketa ku muoyo dinyange mmuenenu mulenga uuvua nende. Pavua nsombelu mikole mikufikile, uvua mua kuikala mumone ne: anu nyuma muimpe wa Yehowa ke uvua mukupeshe ‘bukole bupite’ bua pa tshibidilu bua kutantamena ntatu eyi.​—2 Kolinto 4:7-9; Musambu 40:1, 2.

2. (a) Nntatu kayi idi bena Kristo bapeta lelu? (b) Nnkonko kayi ituandamuna mu tshiena-bualu etshi?

2 Lelu bena Kristo balelela badi baluangana ne nsombelu mikole ne buluishi bua bena mu bulongolodi ebu budi bubenge Nzambi. (1 Yone 5:19) Satana Diabolo udi uluisha kabidi bena Kristo, yeye mene ke udi uluisha ne tshisumi tshikole bonso badi ‘batumikila mikenji ya Nzambi ne badi ne bumanyishi bua Yezu.’ (Buakabuluibua 12:12, 17) Ke bualu kayi tudi ne dijinga dikole dia diambuluisha dia nyuma wa Nzambi. Ntshinyi tshitudi mua kuenza bua tutungunuke ne kupeta nyuma wa bungi? Ntshinyi tshidi tshitushindikila ne: Yehowa mmusue anu kutupesha bukole butudi nabu dijinga mu tshikondo tshia ntatu? Tudi tupeta mandamuna a nkonko eyi mu mifuanu ibidi ya Yezu.

Nusambile misangu yonso

3, 4. Mmufuanu kayi uvua Yezu mulonde? Mmunyi muvuaye muenze nawu mudimu bua disambila?

3 Muyidi mukuabu wa Yezu wakamulomba ne: “Mfumu, utulongeshe mua kusambila.” (Luka 11:1, MMM) Mu diandamuna muyidi eu, Yezu wakalondela balongi bende mifuanu ibidi ivua ipetangana. Mufuanu wa kumpala ngua muntu wakakidila muenyi kuende ne muibidi ngua tatu wakakumbaja dijinga dia muanende. Tukonkononayi mpindieu mifuanu yonso ibidi eyi.

4 Yezu wakamba ne: ‘Mmuntu kayi wa munkatshi muenu udi ne mulunda wende? Biayeye kudi mulunda wende mundankulu ne: Mulunda, unsombeshe mitanda isatu; bualu bua mulunda wanyi wakulua ku luendu, tshiena ne tshia kuteka kumpala kuende; yeye udi mu nzubu neandamune ne: Lekela kuntatshisha; tshiibi tshidi tshinjila, bana banyi ne meme tudi mu bulalu; tshiena mumanye mua kubika bua kukupa tshintu. Ndi nnuambila ne: Bulelela, yeye kêna ubika bua kumupa tshintu bua yeye udi mulunda wende, kadi bualu bua dinanukila diende yeye neabike, neamupe bintu bionso bidiye nabi bualu.’ Pashishe Yezu udi umvuija mudi mufuanu eu utangila disambila, wamba ne: ‘Ndi nnuambila ne: Nulombe, nebanupe; nukebe, nenumone; nukokole, nebanunzuluile. Bualu bua muntu yonso udi ulomba, neapete; udi ukeba, neamone; udi ukokola, nebamunzuluile.’​—Luka 11:5-10.

5. Mufuanu wa muntu uvua unanukila kulomba udi utulongesha tshinyi bua masambila etu?

5 Mufuanu eu wa muntu uvua ulomba ne disuminyina udi utulongesha lungenyi lutudi ne bua kuikala nalu patudi tusambila. Katupu muoyo ne: Yezu wakamba muvua muntu au mupete bivuaye nabi dijinga bualu uvua “unanukila ne dilomba, kayi ufua bundu.” (Luka 11:8, MMV) Tshiambilu ‘unanukila kayi ufua bundu’ tshidi mu Bible anu musangu umue. Misangu ya bungi batu bangata kupanga bundu bu ngikadilu mubi. Tshidibi, kulomba tshintu tshimpe kakuyi bundu anyi ne dinanukila kudi kulua ngikadilu mulenga. Ke mudibi bua muntu udi muakidile muenyi mu mufuanu eu. Kavua mumvue bundu bua kutungunuka ne kulomba tshivuaye natshi dijinga to. Bu mudi Yezu uleja muntu eu bu tshilejilu tshia kulonda, tudi petu ne bua kusambila ne disuminyina. Yehowa mmusue bua tuikale ‘tulomba, tukeba, tukokola.’ Ne yeye pende neandamune pikalaye mua ‘kupa batu bamulomba nyuma muimpe.’

6. Mmunyi muvua bantu bamona tshilele tshia kuakidila benyi mu tshikondo tshia Yezu?

6 Yezu kavua anu mutuleje mushindu wa kusambila ne dinanukila katuyi tufua bundu, kadi uvua mutuleje kabidi tshitudi ne bua kuenzela nanku. Bua tuetu kumvua dilongesha edi bimpe, tudi ne bua kuanji kumanya muvua bantu bavua bateleja mufuanu wa Yezu wa muntu uvua unanukila ne dilomba bamona tshilele tshia kuakidila benyi. Kudi mvese ya bungi idi ileja ne: mu bikondo bia kale, kuakidila muenyi tshivua tshilelele tshivuabu bangata ne mushinga wa bungi nangananga kudi basadidi ba Nzambi. (Genese 18:2-5; Ebelu 13:2) Kubenga kuakidila muenyi kuvua bualu bua bundu bua bungi be! (Luka 7:36-38, 44-46) Mpindieu bu mutudi bamanye bualu ebu, tukonkononayi kabidi mufuanu wa Yezu eu.

7. Bua tshinyi muakididianganyi wa mu mufuanu wa Yezu kêna ne bundu bua kubisha mulunda wende?

7 Muntu wa mu mufuanu eu, uvua muakidile muenyi mundankulu. Muena kumbelu udi udimona mu dibanza dia kupesha muenyi wende tshiakudia, kadi kêna ne ‘tshia kuteka kumpala kuende.’ Pa kumona nanku, bidi bikengela kuenza malu ne mitalu! Udi ne bua kukeba tshiakudia nansha bia munyi. Udi uya kua mulunda wende bua kumubisha kayi ne bundu, umuambila ne: “Unsombeshe mitanda isatu.” Yeye kusuminyina too ne muakapetaye tshivuaye ukeba. Bua yeye kumueneka bu muakididi wa benyi mulenga, uvua ne bua kupingana kumbelu ne biakudia.

Tshitudi tujinga bikole, tutshilombe kabidi bikole

8. Bua tshinyi tudi ne bua kulomba nyuma muimpe ne dinanukila?

8 Mufuanu eu udi utulongesha tshinyi pa bidi bitangila tshitudi tusambidila ne dinanukila? Muntu au uvua utungunuka ne kulomba mampa bualu uvua mumanye ne: avua ne mushinga bua yeye kuikala muakididi wa benyi. (Yeshaya 58:5-7) Yeye kayi mupete mampa, kavua mua kukumbaja mudimu wende bimpe to. Bia muomumue, bu mutudi bamanye ne: bua kuenza bimpe mudimu wetu wa bena Kristo tudi dijinga ne nyuma muimpe, tudi tutungunuka ne kulomba Nzambi nyuma wende eu. (Zêkaya 4:6) Tuetu katuyi ne nyuma muimpe, katuena mua kuenza tshintu to. (Matayo 26:41) Udiku mumvue mushinga wa dilongesha ditudi tupetela mu mufuanu eu anyi? Tuetu batuishibue ne: nyuma muimpe udi ne mushinga wa bungi, tudi ne bua kumulomba ne dinanukila dionso.

9, 10. (a) Fila tshilejilu tshidi tshileja bua tshinyi tudi ne bua kunanukila mu masambila bua kulomba nyuma muimpe. (b) Ndukonko kayi lutudi ne bua kudikonka ne mbua tshinyi?

9 Bua kuleja mushinga wa dilongesha edi matuku etu aa, tufuanyikija ne: disama didi dikuata umue wa ku bena mu dîku diebe mundankulu. Udiku mua kubisha munganga bua kumuondapa anyi? Disama diodi dikese, kuakumubisha to. Kadi disama diodi dikale dikole bu mudi dia muoyo, dîba adi kuena mua kumvua bundu bua kubikila munganga to. Bua tshinyi? Bualu udi kumpala kua bualu bua lukasa lukasa. Udi mujingulule ne: diambuluisha dia muntu udi ne dimanya dia bungi didi ne mushinga wa bungi. Dîba adi wewe kuyi mulombe diambuluisha, muntu udi mua kufua. Mu mushindu wa muomumue, bena Kristo badi pabu mu nsombelu udi ulomba bua kuenzabu malu ne mitalu, bualu Satana udi ukungula bu “nyama wa ntambue” ukeba wa kudiaye. (1 Petelo 5:8) Bua tuetu kuikala mu malanda makole ne Yehowa, bidi bikengela tuikale ne nyuma wende. Kubenga kulomba nyuma eu kudi mua kushipesha muntu. Nunku tudi tulomba Nzambi nyuma wende katuyi tufua bundu. (Efeso 3:14-16) Bua ‘kunanukila too ne ku nshikidilu,’ bidi bikengela tuikale tulomba nyuma muimpe.​—Matayo 10:22; 24:13.

10 Pa kumona tshikondo tshikole tshitudi, mbimpe tuetu kudikonkaku imue misangu ne: ‘Ndiku nnanukila mu masambila anyi?’ Tuvuluke ne: patudi tumvua ne: tudi dijinga ne diambuluisha dia Nzambi, ke patudi tunanukila mu masambila bua kulomba nyuma muimpe.

Ntshinyi tshidi tshitusaka bua kusambila ne dieyemena?

11. Mmunyi muvua Yezu muleje muvua mufuanu wa tatu ne muanende upetangana ne disambila?

11 Mufuanu wa Yezu wa muntu uvua muakidile muenyi udi uleja lungenyi lua muena kuitabuja udi usambila. Mufuanu mukuabu udi uleja lungenyi lua Yehowa Nzambi, muteleji wa masambila. Yezu wakakonka ne: ‘Tatu kayi wa munkatshi muenu, biamulomba muanende mushipa, neamupe nyoka? Muomumue, biamulombeye dikela, neamupe kaminyiminyi?’ Yezu udi utungunuka bua kuleja mudi mufuanu eu upetangana ne disambila, wamba ne: ‘Nunku nuenu bantu babi, binuamanya mua kupa bana benu bintu bimpe, Tatu wenu wa mu diulu kêna upa batu bamulomba nyuma muimpe anyi?’​—Luka 11:11-13.

12. Mmunyi mudi mufuanu wa tatu udi upesha muanende tshidiye ukeba uleja lungenyi lua Yehowa lua kuandamuna masambila etu?

12 Mu tshilejilu tshia tatu udi upesha muanende tshidiye ulomba, Yezu udi uleja mudi Yehowa umvua bua muntu udi umulomba. (Luka 10:22) Kumpala, tuanji kumona dishilangana didi mu mifuanu eyi ibidi. Yehowa mmushilangane ne muntu wa mu mufuanu wa kumpala uvua mujoboke pavuabu bamulombe biakudia; Yeye udi bu tatu wetu eu, udi pabuipi bua kukumbaja dilomba dia muanende. (Musambu 50:15) Ndekelu wa bionso, Yezu udi uleja muoyo udi nawu Yehowa bua kuambuluisha bantu padiye wakula kumpala bua tatu wa pa buloba pashishe bua Tatu wa mu diulu. Yezu udi wamba ne: bikala tatu wetu wa pa buloba eu, nansha mudiye ‘muntu mubi’ bua bubi budi Adama mumushile, upesha muanende bintu bimpe, Tatu wetu wa mu diulu udi ne muoyo muimpe yeye neenze bipite, upesha bantu badi bamutendelela nyuma muimpe!​—Yakobo 1:17.

13. Ntshinyi tshitudi ne bua kuikala bashindike patudi tusambila Yehowa?

13 Ndilongesha kayi ditudi tupeta muaba eu? Tuikala bashindike ne: patudi tulomba Tatu wetu wa mu diulu nyuma muimpe, udi pabuipi bua kutupeshaye ne muoyo mujima. (1 Yone 5:14) Tuetu batungunuke ne kusambila Yehowa misangu ne misangu, kakuamba musangu nansha umue mêyi bu aa: ‘Lekela kuntatshisha; tshiibi tshidi tshinjila.’ (Luka 11:7) Ke bualu kayi Yezu wakamba ne: ‘Nulombe, nebanupe; nukebe, nenumone; nukokole, nebanunzuluile. (Luka 11:9, 10) Bushuwa, Yehowa utu ‘utuitaba dituku ditudi tumubila.’​—Musambu 20:9; 145:18, MMM.

14. (a) Ndungenyi kayi lubi ludi bamue bantu nalu padibu mu ntatu? (b) Patudi mu ntatu, bua tshinyi tudi ne bua kusambila Yehowa ne dieyemena?

14 Mufuanu wa Yezu wa tatu udi ukumbaja majinga a muanende udi uleja kabidi mudi buimpe bua Yehowa bupite budi tatu yonso wa pa buloba mua kuikala nabu. Nanku muntu nansha umue kamonyi ntatu idiye nayi bu mushindu udi Nzambi umuleja bu ne: kêna mumusue nansha. Muluishi wetu munene Satana ke udi musue bua tuikale tuela meji mushindu eu. (Yobo 4:1, 7, 8; Yone 8:44) Kakuena mvese nansha umue udi ne lungenyi lua kudipisha lua mushindu eu to. Yehowa kêna ‘uteya muntu ne malu mabi.’ (Yakobo 1:13) Kêna ututumina makenga (bu nyoka anyi tuminyiminyi) bu mateta to. Tatu wetu wa mu diulu udi ‘upa badi bamulomba bintu bimpe.’ (Matayo 7:11; Luka 11:13) Nanku, patudi tumvua bimpe bulenga bua Yehowa ne mudiye musue bua kutuambuluisha, bidi bitusaka bua kumusambila ne dieyemena. Patudi tuenza nanku, tudi petu mua kumvua anu muvua mufundi wa Misambu mumvue pavuaye mufunde ne: ‘Bulelela, Nzambi wakangumvuila; wakateleja matshi ku dîyi dia kulomba kuanyi.’​—Musambu 10:17; 66:19.

Mushindu udi nyuma muimpe utuambuluisha

15. (a) Ntshinyi tshivua Yezu mulaye pa bidi bitangila nyuma muimpe? (b) Mmushindu kayi udi nyuma muimpe utuambuluisha?

15 Mêba makese kumpala kua Yezu kufuaye, wakashindika kabidi tshikavuaye muambe mu mifuanu yende. Pavuaye wakula bua nyuma muimpe, wakambila bapostolo bende ne: ‘Nendombe Tatu, yeye neanupe musambi mukuabu, ikale nenu tshiendelele.’ (Yone 14:16) Yezu uvua mulaye ne: musambi anyi nyuma muimpe uvua ne bua kuikala ne balongi bende mu matuku avua kumpala too ne etu aa. Mmushindu munene kayi utudi tupetela diambuluisha dia musambi eu lelu’eu? Nyuma muimpe udi utupesha bukole bua kutantamena makenga etu. Mmushindu kayi? Mupostolo Paulo uvua pende mupete ntatu ya bungi; udi umvuija mu umue wa ku mikanda ivuaye mutumine bena Kristo ba mu Kolinto muvua nyuma wa Nzambi mumuambuluishe. Tukonkononayi mpindieu mu tshikoso malu avuaye mufunde.

16. Mmunyi mudi nsombelu wetu mua kufuanangana ne wa Paulo?

16 Tshia kumpala, Paulo uvua muambile bena kuitabuja nende patoke ne: uvua uluangana ne lutatu kampanda luvua bu “dieba mu mubidi” wende. Wakasakidila ne: ‘Bua tshintu etshi ngakalomba Mukalenge misangu isatu ne: Tshiumuke kundi.’ (2 Kolinto 12:7, 8) Nansha muvua Paulo mulombe Nzambi bua kutshiumusha, tshivua anu tshishale kudiye. Pamuapa udi pebe mu nsombelu wa mushindu umue. Udi mua kuikala ukadi mulombe Yehowa ne disuminyina ne dieyemena anu bu Paulo bua kujikijaye lutatu luebe. Kadi nansha muukadi mulombe misangu ne misangu, lutatu luebe ludi anuku. Abi bidi biumvuija ne: Yehowa mmubenge bua kuandamuna masambila ebe ne nyuma wende kêna ukuambuluisha anyi? Kabiena nanku to! (Musambu 10:1, 17) Tutangile tshivua Paulo mulue kusakidila kabidi.

17. Mmunyi muvua Yehowa muandamune masambila a Paulo?

17 Yehowa uvua muandamune disambila dia Paulo wamba ne: ‘Ngasa wanyi udi ukukumbana, bua bukole buanyi budi bukumbajibua tshishiki mu butekete buebe.’ Paulo wakamba ne: ‘Nunku ndi ne disanka pa kuditumbisha mu matekete anyi, bua bukole bua Kristo buikale [pa mutu panyi bu ntenta, NW].’ (2 Kolinto 12:9; Musambu 147:5) Nanku, Paulo wakamona ne: ku butuangaji bua Kristo, Nzambi uvua umukuba bikole ne dikuba diende edi divua bu ntenta pamutu pende. Lelu kabidi, Yehowa udi wandamuna masambila etu mu mushindu wa muomumue. Udi ubalula bukubi buende bu ntenta pamutu pa basadidi bende.

18. Bua tshinyi tudi mua kutantamanena ntatu?

18 Bushuwa, ntenta kêna mua kukanda mvula bua kaloki anyi bua tshipepele katshiditutshi, kadi utu utukuba ku bintu ebi. Bia muomumue, bukubi budi bufumina ku ‘bukole bua Kristo’ kabuena buimanyika makenga bua kaatukuatshi anyi nsombelu mikole bua kayitufikidi nansha. Kadi budi butupesha bukubi bua mu nyuma butudi nabu dijinga bua kukandamena bintu bibi bia mu bulongolodi ebu bidi mua kutuenzela bibi ne buluishi bua mfumu wabu Satana. (Buakabuluibua 7:9, 15, 16) Nanku, nansha wewe uluangana ne lutatu kampanda ludi kaluyi lujika, ikala anu mushindike ne: Yehowa mmumanye mvita iudi nayi ne ukadi mukuandamune ku ‘muadi webe.’ (Yeshaya 30:19; 2 Kolinto 1:3, 4) Paulo wakafunda ne: ‘Nzambi udi mua kueyemenyibua, ngudi kayi witabuja bua nuenu nutetshibue ne diteta didi dinupita bukole; kadi palua diteta, yeye neanuenzele njila wa kupandukila, bua nuenu numanye mua kutantamana mu diteta.’​—1 Kolinto 10:13; Filipoi 4:6, 7.

19. Udi mudisuike bua kuenza tshinyi ne mbua tshinyi?

19 Kabidi, mu ‘matuku a ku nshikidilu’ a bulongolodi bua Satana aa, kudi “malu makole.” (2 Timote 3:1) Nansha mudiku malu makole, bena Kristo balelela badi amu ne tshidibu mua kuenza bua kuatantamena. Bua tshinyi? Bua diambuluisha ne bukubi bua nyuma muimpe wa Yehowa udiye ufila wa bungi ne muoyo mujima kudi bonso badi bamulombaye ne dinanukila ne dieyemena. Bua bualu ebu, tuikalayi badisuike bua kutungunuka ne kusambila bua kulomba nyuma muimpe dituku dionso.​—Musambu 34:6; 1 Yone 5:14, 15.

Udi mua kuandamuna bishi?

• Ntshinyi tshitudi ne bua kuenza bua kupeta nyuma muimpe?

• Bua tshinyi tudi ne bua kuikala bashindike ne: Yehowa neandamune masambila etu patudi tumulomba nyuma muimpe?

• Mmunyi mudi nyuma muimpe utuambuluisha bua kunanukila mu ntatu?

[Nkonko ya dilonga]

[Tshimfuanyi mu dibeji 21]

Ndilongesha kayi ditudi tupetela ku mufuanu wa Yezu wa muntu uvua muakidile muenyi?

[Tshimfuanyi mu dibeji 22]

Utu usambila ne dinanukila bua kulomba nyuma muimpe anyi?

[Tshimfuanyi mu dibeji 23]

Nudilongesha kayi ditudi tupetela ku mufuanu wa tatu mulenga pa bidi bitangila Yehowa?