Ndaku munda

Ndaku ku tshikebelu

NKONKO YA BABADI

Bua tshinyi Bible kena utela mêna a bamue bantu?

Bua tshinyi Bible kena utela mêna a bamue bantu?

Mu Bible mu mukanda wa Luta, mbabikile muntu uvua mubenge bua kulonda Mikenji ya Mose bua tshilumbu tshia bumpianyi ne: mulumiana. (Luta 4:1-12) Tudi mua kuamba ne: ki mbatele mêna a bamue bantu mu Bible bualu bavua bantu babi anyi bualu kabavua ne mushinga anyi?

Tòo. Tuangate bilejilu ebi. Dîba divua Yezu ujinga kulongolola Pasaka wende wa ndekelu, wakambila bayidi bende bua kuya “mu tshimenga kudi muntu kampanda” bua kulongolola malu mu nzubu muende. (Matayi 26:18) Tudi mua kuamba ne: muntu udibu babikila mu mvese eu bu “muntu kampanda” uvua muntu mubi peshi kavua ne mushinga bua kutelabu dîna diende anyi? Kabiena nanku to; kakuyi mpata “muntu kampanda” udibu batele muaba eu, uvua muyidi wa Yezu. Bu muvua dîna diende kadiyi ne mushinga mu muyuki emu, ke bualu kayi ki mbaditele to.

Kadi mu Bible mudi mêna a bungi a bantu bavua benze malu mabi; mudi kabidi bilejilu bia bungi bia bantu bavua ne lulamatu kudi Nzambi badibu kabayi batele mêna abu to. Tshilejilu, dîna dia Eva mukaji wa kumpala ndimanyike bikole. Kadi, dijinga dia Eva dia kudisankisha ne dibenga kutumikila Nzambi diakafikisha Adama ku dienza mpetaku, mpekatu udi mutukebele tuetu bonso ntatu. (Lomo 5:12) Pabi, ki mbatele dîna dia mukaji wa Noa mu Bible to, kadi tudi bamanye ne: kavua ne diditambishi, uvua utumikila bayende ne umuambuluisha mu mudimu munene wa mushinga mukole uvuaye wenza. Kabiena bileja ne: bu mudibu kabayi batele dîna diende mu Bible, kavua ne mushinga anyi ne: Nzambi kavua umuanyisha to.

Kudi amue mêna adibu kabayi batele mu Bible a bantu bavua benze malu manene bua kukumbaja malu adi Nzambi mulongolole. Tudi mua kuakula bua muana mukese wa bakaji wa mu Isalele uvua mupika mu nzubu mua Nâmana, mfumu wa basalayi muena Suliya. Wakambila mfumuende, mukaji wa Nâmana ne dikima dionso bualu bua muprofete wa Yehowa wa mu Isalele. Bualu ebu bua kafikisha ku tshishima tshinene. (2 Bakelenge 5:1-14) Muana wa bakaji wa Yefeta mulumbuluishi wa mu Isalele wakashiya pende tshilejilu tshimpe tshia ditabuja. Wakitaba bua kubenga kusedibua ne kulela bana bua kukumbaja mutshipu uvua tatuende muenze. (Balumbuluishi 11:30-40) Bia muomumue, ki mbatele mu Bible mêna a bantu bavua bafunde misambu mipite pa 40 ya mu mukanda wa Misambu ne baprofete bavua bakumbaje ne lulamatu mudimu munene uvuabu babapeshe to.​—1 Bakelenge 20:37-43.

Imue misangu, tshilejilu tshikuabu tshinene ntshia banjelu ba lulamatu. Banjelu badi miliyare ne miliyare kadi anu mêna a banjelu babidi ke adibu batele mu Bible; Gabaliele ne Mikaele. (Danyele 7:10; Luka 1:19; Yuda 9) Bakuabu bonso badi bashale ki mbatele mêna abu mu Bible to. Tshilejilu, muanjelu uvua Manowa tatuende wa Shimishona muebeje ne: ‘Dîna diebe nganyi, bua tuetu tukutumbishe pajika mêyi ebe?’ Muanjelu au wakamuandamuna ne: ‘Udi unkonka dîna dianyi bualu kayi?’ Muanjelu wakabenga ne budipuekeshi buonso bua kuitaba butumbi buvua bukumbanyine anu Nzambi nkayende.​—Balumbuluishi 13:17, 18.

Bible kena umvuija mu bualu buonso bua tshinyi mbatele amue mêna a bantu ne makuabu kabayi baatele. Kadi tudi mua kulongela malu a bungi kudi bena lulamatu bavua benzele Nzambi mudimu kabayi ne dijinga dia kuenda lumu anyi kumanyika to.