Ndaku munda

Ndaku ku tshikebelu

Mpungilu wa mikukuku wa mu 1919 wakajadikila bantu ba Nzambi ne: kabatshivua kabidi mu bupika bua Babilona Munene nansha

KAZUBU KA 9B

Bua tshinyi 1919?

Bua tshinyi 1919?

Bua tshinyi tudi tuamba ne: Nzambi uvua mumbushe bantu bende ku bupika bua Babilona munene mu 1919? Tshidi tshitufikisha ku diamba nanku, mpatudi tufuanyikija mêyi a buprofete adi mu Bible ne malu avua menzeke.

Mêyi a buprofete adi mu Bible ne malu avua menzeke bidi bileja ne: Yezu uvua mutuadije kukokesha bu Mukalenge mu diulu mu 1914, bijadika dituadija dia matuku a nshikidilu wa ndongoluelu wa Satana eu. Pakalua Yezu Mukalenge, tshiakenzaye ntshinyi? Uvua mumbushe diakamue bantu ba Nzambi ku bupika bua Babilona munene anyi? Uvua muteke “mupika wa lulamatu udi mudimuke” mu 1914 ne mutuadije mudimu munene wa dinowa anyi?​—Mat. 24:45.

Kabiena nanku to. Vuluka tshivua mupostolo Petelo muambe ne: dilumbuluisha divua ne bua ‘kutuadija ne nzubu wa Nzambi.’ (1 Pet. 4:17) Bia muomumue, muprofete Malaki ukavua pende muakule bua tshikondo tshivua Yehowa ne bua kulua ku nzubu wende pamue ne Muanende uvua “mutuadi wa mukenji wa tshipungidi.” (Mal. 3:1-5) Tshivua tshikondo tshia ditetshibua ne dilengejibua. Malu avua menzeke adi apetangana ne tshivua mêyi a buprofete au amba anyi?

Eyowa! Tshidimu tshia 1914 too ne ku ntuadijilu kua 1919 tshivua tshikondo tshikole bua Balongi ba Bible (muvuabu babikila Bantemu ba Yehowa) bualu bavua babatete ne babalengeje. Mu 1914, Balongi ba Bible ba bungi bavua bedibue mâyi ku makasa pavuabu kabayi bamone nshikidilu wa ndongoluelu wa malu eu mufike bu muvuabu batekemene. Mu 1916, bakalua kabidi kuedibua mâyi ku makasa bikole pavua muanetu Russell uvua ulombola mudimu wetu pa buloba bujima mufue. Bantu bavua banange muanetu Russell bikole bakabenga bulombodi bua muanetu Joseph Rutherford uvua mupingane pa muaba wende. Mu 1917 matapuluka akajuka, wowu kuamba kukosolola bulongolodi. Mu 1918, bamfumu ba bitendelelu bakafunda muanetu Rutherford ne bena diende muanda mutekete ku tubadi, ke tubadi kubakosela tshibawu kakuyi bualu, ne kubela mu buloko. Biro bietu bivua bilombola mudimu pa buloba bujima bia ku Brooklyn biakakanga. Bushuwa, Nzambi kavua muanji kumbusha bantu bende ku bupika bua Babilona Munene to!

Kadi tshiakenzeka mu 1919 ntshinyi? Malu kukudimuka mu mupodi wa dîsu! Ku ntuadijilu kua tshidimu atshi, bakapatula muanetu Rutherford ne bena diende abu mu buloko. Bobu kuditua mu mudimu! Bakalongolola diakamue mpungilu wa mikukuku ne dipatuka dia tshibejibeji tshipiatshipia tshia L’Âge d’or (anyi Tabulukayi!). Bavua benze tshibejibeji atshi bua kuenza natshi mudimu wa buambi. Bualu bukuabu budi ne: bakateka mukulu mu tshisumbu tshionso bua kulongolola mudimu au ne kuwuvudija. Anu tshidimu atshi, bakapatula tshibejibeji tshia Bulletin (anyi Mabeji a Tshisangilu tshia Nsombelu ne mudimu wetu) bua kulongolola mudimu wa diyisha.

Tshiakenzeka ntshinyi? Kristo wakapatula bantu ba Nzambi ku bupika bua Babilona Munene. Wakateka mupika wa lulamatu udi mudimuke. Mudimu wa dinowa uvua wenda wenzeka. Katshia anu ku tshidimu tshia mushinga mukole tshia 1919 atshi, mudimu eu mmuenzeke mu mushindu wa dikema!