Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SIGANA MAR 78

Ndiko e Kor Ot

Ndiko e Kor Ot

ANG’O matimore kae? Ji timo nyasi maduong’. Ruodh Babulon ogwelo welo modhial gana achiel. Gitiyo gi okombe kod bakunde mag dhahabu gi fedha ma ne ogol e hekalu mar Jehova man Jerusalem. Kata kamano, apoya nono, lwet dhano wuok e yamo to chako ndiko e kor ot. Luoro mako ji duto.

Belshazar, ma nyakwar Nebukadnezzar, e ruoth. Oluongo gi dwol matek mondo okelne jorieko mage. Ruoth wacho ni: ‘Ng’ato ang’ata ma nosomna ndiko manie kor ot-ni, kendo nyisa tiende, ibiro miye mich mang’eny kendo obiro bedo ruoth mar adek e pinyruoth.’ Kata kamano, onge kata achiel kuom jomariek-go manyalo somo ndiko manie kor ot no, kata mana loko tiende.

Min ruoth winjo kokono, kendo obiro e od gago maduong’no. Onyiso ruoth ni, ‘Kik iluor. Nitie ng’ato e pinyruodhi, ma ong’eyo nyiseche maler. Kinde ma Nebukadnezzar ma kwaru ne ruoth, ne oket ng’atno obedo jatend jomariek duto. Nyinge en Daniel. Or mondo oluongnigo, kendo obiro lokoni tiend wechegi duto.’

Kuom mano, ikelo Daniel mapiyo piyo. Bang’ tamruok kawo mich moro amora, Daniel chako wacho gimomiyo Jehova kinde moko ne ogolo Nebukadnezzar ma kwar Belshaza e loch. Owachone ni, Nebukadnezzar ne oting’ore malo ahinya. Nikech mano, Jehova nomiye kum.’

Daniel nyiso Belshaza ni, ‘In to ning’eyo gigo duto ma ne otimorene, to ema podi iting’ori malo mana kaka en. Ikelo okombe kod bakunde mag hekalu mar Jehova kendo isemetho kodgi. Ipako nyiseche molos gi yien kod kite, kendo podi ok imiyo Jachwech Man Malo duong’. Mano ema omiyo Nyasaye ooro lwedono mondo ondik wechegi.’

Daniel wacho ni: ‘Ma e gima ondiki, MENE, MENE, TEKEL, UFARSIN.’

‘MENE tiende ni, Nyasaye osekwano kinde mag pinyruodhi, kendo osekelo gikone. TEKEL tiende ni, osepimi e ratil, kendo osenwang’ ni irem. UFARSIN tiende ni pinyruodhi omi Jo-Media kod Jo-Persia.’

To kata ma Daniel pod loso, Jo-Media gi Jo-Persia osechako monjo Babulon. Gikawo dalano kendo ginego Belshaza. Weche mondik e kor ot chopo e otienono! Kata kamano, ang’o makoro biro timore ni Jo-Israel? Wabiro ng’eyo mano machiegni, to we mokwongo wane gima timore ni Daniel.