Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 9

“Ringuru Terruok!”

“Ringuru Terruok!”

“Neguru fuonni mag ringreu manie piny, ka uweyo terruok, gi tim ma ok ler, kod owruok gi gombo mag terruok, gi gombo ma kelo hinyruok, kod ich-lach, ma en lamo mar sanamu.”​—JO-KOLOSAI 3:5.

1, 2. Ere kaka Balam notemo hinyo jotich Jehova?

 JALUPO dhiga kama ong’eyo ni nitie rech modwaro mako. Oyiero oniambo, okete e olowo, kae to odiro olowono e pi. Ohore mondo rech odhi e oniambono kae to oywaye dichiel gi olowo mi omak rech.

2 Gima kamano bende nyalo timore ne dhano. Kuom ranyisi, ka Jo-Israel ne chiegni chopo e Piny ma Nosingi, ne gigoyo kambi e Pewe mag Moab. Ruodh Jo-Moab nonyiso ng’at moro miluongo ni Balam ni obiro miye pesa mang’eny ka oyie kuong’one Jo-Israel. Gikone, Balam nofwenyo yo ma nonyalo wuondogigo mondo giyud kuong’. Noyiero obadho ma nonyalo makogigo. Nooro nyi Moab e piny Israel mondo gilomb chwo ma Jo-Israel ma ginind kodgi.​—Kwan 22:1-7; 31:15, 16; Fweny 2:14.

3. Ere kaka Jo-Israel ne olwar e obadho ma ne Balam oketonegi?

3 Be obadho ma ne Balam oyierono notiyo? Ee. Chwo ma Jo-Israel mang’eny ne ‘oterore gi nyi Moab.’ Bende, ne gichako lamo nyiseche manono kaka nyasach nindruok miluongo ni Baal ma Peor. Timno nomiyo Jo-Israel 24,000 otho mana ka ne gichiegni chopo e Piny ma Nosingi.​—Kwan 25:1-9.

4. Ang’o momiyo Jo-Israel mang’eny ne oterore?

4 Ang’o momiyo Jo-Israel mang’eny ne olwar e obadho ma ne Balam oketonegi? Ne giparo mana ber ma ne ginyalo yudo kuom chopo gombogi mag ringruok kendo wigi ne osewil gi gik ma ne Jehova osetimonegi. Nitie gik mang’eny ma ne nyalo miyo Jo-Israel omakre gi Nyasaye. Ne ogologi e piny Misri kama ne gin wasumbni, ne opidhogi ka ne gin e thim, kendo ne oseritogi maber nyaka gichopo machiegni gi Piny ma Nosingi. (Jo-Hibrania 3:12) Kata kamano, pod ne giterore. Jaote Paulo nondiko niya: “Kendo kik waterre, kaka moko kuomgi ne oterore.”​—1 Jo-Korintho 10:8.

5, 6. Gik ma notimore e Pewe mag Moab puonjowa ang’o?

5 Piny manyien chiegni chopo. Omiyo, wan bende wachalo gi Jo-Israel ma ne chiegni donjo e Piny ma Nosingi. (1 Jo-Korintho 10:11) E kindegi, ji ohero timbe mag nindruok moloyo kata Jo-Moab. Jotich Jehova bende nyalo chako timo gigo e yo mayot. Obadho ma Satan tiyogo ahinya en terruok.​—Kwan 25:6, 14; 2 Jo-Korintho 2:11; Juda 4.

6 Penjri ane kama: ‘Be daher yudo mor mana mar kinde machuok koso daher dak nyaka chieng’ e piny manyien ka amor?’ Donge owinjore aluw chik Jehova ma wacho ni: “Ringuru terruok”?​—1 Jo-Korintho 6:18.

TERRUOK EN ANG’O?

7, 8. Terruok en ang’o? To ang’o momiyo en wach mapek?

7 E kindegi, ji mang’eny ohero timbe mag wang’-teko kendo ok giluw chike ma Jehova oketo ma wuoyo e wi nindruok. E Muma, itiyo gi wach mar terruok kiwuoyo kuom nindruok e kind joma ok okendore kaluwore gi chike manie Muma. Mano oriwo timbe mag nindruok mitimo e kind chwo gi chwo, mon gi mon, kata ma dhano timo gi le. Bende, oriwo tim nindruok mar dhok, sianda, kata mulo duong’ mar ng’ato mondo ichier gombone mag nindruok.​—Som Weche Momedore namba 23.

8 Muma wacho maler ni ka ng’ato dhi nyime gi timbe mag terruok, ok onego odhi nyime bedo e kanyakla. (1 Jo-Korintho 6:9; Fweny 22:15) E wi mano, ng’at ma terore chayorega kendo ji ok nyal gene. Terruok keloga mana rach lilo. Onyalo miyo ng’ato obed gi chuny ma chandore, onyalo miyo ng’ato omak ich ma ok ochan, onyalo kelo chandruoge mag kend, tuoche, kata mana tho. (Som Jo-Galatia 6:7, 8.) Ka ng’ato nyalo paro matut kuom gik maricho ma terruok kelo, mano nyalo konye mondo owere gi terruok chuth. Kata kamano, kinde mang’eny gima miyoga ng’ato chako terore en ka oketo pache mana kuom chopo gombone mar ringruok. Thothne, gombo marichogo chakorega mana gi neno ponografi.

PONOGRAFI E OKANG’ MOKWONGO MA TERO JI E TERRUOK

9. Ang’o momiyo ponografi rach?

9 Ponografi olos mondo ochier gombowa mag ringruok. E kindegi, ponografi yudore kamoro amora. Oyudore e gasede, buge, thumbe, televison, kod e Intanet. Ji mang’eny neno ni ponografi ok en gima rach, kata kamano, en gima rach ahinya. Onyalo miyo ng’ato obed misumba timbe mochido mag terruok gi gombo maricho kinde duto. Sama ng’ato osechako neno ponografi, ochako timo gik maricho kaka tugo gi duong’ne e tieko gombo mag nindruok, onyalo bedo gi chandruoge e kend, kata kend mare nyalo kethore chuth.​—Jo-Rumi 1:24-27; Jo-Efeso 4:19; som Weche Momedore namba 24.

Dwarore ni wati gi rieko sama watiyo gi Intanet

10. Ere kaka puonj ma yudore e Jakobo 1:14, 15 nyalo konyowa mondo kik waterre?

10 Ber ka wang’eyo ni timbe mag terruok nyalo lombowa. Ne ane siem mimiyowa e bug Jakobo 1:14, 15. Ndikono wacho kama: “Ng’ato ka ng’ato itemo ka iywaye kendo ka iyondhe gi gombone owuon. Eka ka gomboneno osetegno, onyuolo richo; kae to richono kelo tho.” Omiyo, ka paro maricho odonjoni, golgi mapiyo. Ka po ni ineno picha moro makelo gombo maricho, ng’i kamachielo. Lor kompyuta kata lok stesen. Kik iyie mondo gombo maricho odonj e chunyi. Ka ok itimo kamano to gombo marichogo nyalo bedo gi teko ahinya ma bedni matek gologi.​—Som Mathayo 5:29, 30.

11. Ere kaka Jehova nyalo konyowa ka po ni wan gi paro maricho?

11 Jehova ong’eyowa moloyo kaka wang’ere wawegi. Ong’eyo ni wan dhano morem. Kata kamano, ong’eyo ni wanyalo kwedo gombo maricho. Jehova nyisowa kama: “Neguru fuonni mag ringreu manie piny, ka uweyo terruok, gi tim ma ok ler, kod owruok gi gombo mag terruok, gi gombo ma kelo hinyruok, kod ich-lach, ma en lamo mar sanamu.” (Jo-Kolosai 3:5) Kata obedo ni kwedo gombo marichogo ok yot, Jehova hore kodwa kendo oikore konyowa. (Zaburi 68:19) Owadwa moro ma rawera nodonjo e tim mar neno ponografi kod tugo gi duong’ne e tieko gombo mag nindruok. Osiepene ma osomogo ne neno ni timbego ne gin mana gik mapile ma ng’ato nyaka kalie sama odongo, kata kamano, owadwano wacho kama: “Timbego ne omiyo abedo gi chuny ma chandore kendo ne gimiyo adonjo e terruok.” Nofwenyo ni ne dwarore ni okwed gombo maricho, kendo Jehova nokonye mi owere gi timbego. Ka po ni in gi paro maricho mag terruok, kwa Jehova mondo omiyi “teko mokalo ma pile” mabiro konyi bedo gi paro maler.​—2 Jo-Korintho 4:7; 1 Jo-Korintho 9:27.

12. Ang’o momiyo dwarore ni ‘warit chunywa’?

12 Solomon nondiko kama: “Rit chunyi moloyo gik moko duto monego iriti, nikech en e soko mar ngima.” (Ngeche 4:23) “Chuny” ma ndikono wuoye en gima wan gie iye, dhano ma iye ma Jehova neno. Gik ma waneno nyalo mulo ngimawa e yore mang’eny. Ayub nowacho kama: “Asetimo singruok gi wengena. Omiyo, ere kaka dang’i dhako machielo ka agombe?” (Ayub 31:1) Mana kaka Ayub, dwarore ni wanon gik ma waneno kod gik ma waparo. Kwayowa chal gi mar jandik zaburi ma nondiko niya: “Lok wang’a kik ong’i gik ma kayiem nono.”​—Zaburi 119:37.

YIERO MARACH MA NE DINA OTIMO

13. Dina ne oyiero osiepe machalo nade?

13 Osiepewa nyalo chiko ngimawa e yo maber kata marach. Kiyiero osiepe ma luwo puonj mag Jehova, ginyalo konyi mondo in be iluw puonjgo. (Ngeche 13:20; som 1 Jo-Korintho 15:33.) Gima notimore ne Dina nyalo konyowa neno kaka yiero osiepe en gima onego wakaw mapek. Dina ne en nyar Jakobo kendo joodgi ne lamo Jehova. Dina ne ok ohero timbe maricho, kata kamano, ne omako osiep gi nyi Kanaan ma ne ok lam Jehova. Jo-Kanaan ne nigi paro mopogore gi ma jotich Nyasaye ne nigo e wi weche mag nindruok, kendo ne ging’ere kaka joma ohero timbe mag terruok. (Tim Jo-Lawi 18:6-25) Ka ne Dina odhi limo nyi Kanaan ma ne gin osiepene, dichwo moro miluongo ni Shekem nonene mi ohere ahinya. Shekem ne en ng’at ma “omi luor moloyo” ji duto e dalagi. Kata kamano, Shekem ne ok ohero Jehova.​—Chakruok 34:18, 19.

14. Ang’o ma notimore ne Dina?

14 Shekem notimo gima ne oparo ni ber. Nikech nohero Dina, “nokawe monindo kode githuon.” (Som Chakruok 34:1-4.) Wachno nokelo chandruok mang’eny ne Dina kod joodgi duto.​—Chakruok 34:7, 25-31; Jo-Galatia 6:7, 8.

15, 16. Ere kaka wanyalo bedo mariek?

15 Ok ochuno ni watim gik maricho ma ne Dina otimo eka wang’e kaka chike ma Jehova oketonwa konyowa. Ngeche 13:20 wacho kama: “Ng’at ma wuotho gi jo mariek nobed mariek, to osiep jo mofuwo biro hinyore.” Tem matek mondo ing’e “yore duto mabeyo,” nikech mano biro konyi mondo kik iyud lit kod chandruoge ma ok ochuno.​—Ngeche 2:6-9; Zaburi 1:1-3.

16 Wanyalo bedo mariek ka wapuonjre Wach Nyasaye, walemo ka pok watimo yiero moro, kendo ka waluwo puonj mabeyo ma jatich mogen kendo mariek miyowa. (Mathayo 24:45; Jakobo 1:5) En adier ni waduto wan gi nyawo kendo warem. (Jeremia 17:9) Kata kamano, ang’o minyalo timo ka ng’ato onyisi ni ichiegni donjo e terruok? Be ibiro chwanyori koso ibiro bolori kendo rwako kony momiyi?​—2 Ruodhi 22:18, 19.

17. Chiw ane ranyisi manyiso kaka siem mowuok kuom Jakristo wadwa nyalo konyowa.

17 Kuom ranyisi, par ane wachni. Dichwo moro temo sero nyaminwa moro sama gin kar tich, kendo okwayo nyaminwano mondo gidhi bayo kode. Dichwono ok en janeno, kata kamano, ober kendo ong’won. Nyaminwa moro machielo nenogi ka gin kanyachiel kendo otemo sieme e wi wachno. Nyaminwa misero kar tichno biro timo nang’o? Be obiro tamore siem momiyeno koso obiro rwako siemno? Nyalo bedo ni nyaminwano ohero Jehova kendo odwaro timo gik makare. Kata kamano, ka odhi nyime bayo gi dichwono, be onyiso ni ‘oringo terruok’ koso ‘ogeno chunye owuon’?​—Ngeche 22:3; 28:26; Mathayo 6:13; 26:41.

PUONJ MA WAYUDO KUOM RANYISI MAR JOSEF

18, 19. Ler ane kaka Josef noringo terruok.

18 Josef nobedo misumba e piny Misri ka ne pod en rawera. Pile ka pile, chi ruodhe ne dwaroga mondo onind kode, to Josef nong’eyo ni timo kamano en richo. Josef nohero Jehova kendo ne odwaro more. Omiyo, kinde ka kinde ma dhakono ne temo sere, Josef ne tamore nindo kode. Nikech ne en misumba, ne ok onyal weyo tiyo ne ruodhe. Chieng’ moro ka chi ruodhe notemo chune mondo onind kode, Josef ‘noringo mowuok oko.’​—Som Chakruok 39:7-12.

19 Weche dine obedo mopogore ahinya ka dine bed ni Josef gomboga dhakono kata oheroga paro gik maricho. Kata kamano, Josef ne neno ni winjruokne gi Jehova e gima duong’ moloyo gimoro amora. Nonyiso dhakono kama: “Ruodha . . . pok otama gimoro amora e ode mak mana in, nikech in chiege. Ere kaka datim richo maduong’ kamano kendo ketho e nyim Nyasaye?”​—Chakruok 39:8, 9.

20. Wang’eyo nade ni Jehova ne mor gi Josef?

20 Kata obedo ni Josef ne ni mabor gi dalagi kod joodgi, Jehova ne oguedhe nikech nomakore kode. (Chakruok 41:39-49) Jehova ne mor ahinya gi kaka Josef nochung’ motegno. (Ngeche 27:11) Ok en gima yot kwedo timbe mag terruok. Kata kamano, par wechegi: “Un ji duto mohero Jehova, sinuru gi richo. Orito ngima joge momakore kode, kendo oresogi e lwet joricho.”​—Zaburi 97:10.

21. Ere kaka owadwa moro ma rawera noluwo ranyisi mar Josef?

21 Pile ka pile, jotich Jehova nyiso ni ‘gisin gi gik maricho’ kendo ni ‘gihero gik mabeyo.’ (Amos 5:15) Inyalo makori gi Jehova kata bed ni in gi higni marom nade. Owadwa moro ma rawera noyudo tem e skul. Nyako moro nonyise ni oikore nindo kode ka okonye timo penj mar kwano. Owadwano notimo ang’o? Noluwo ranyisi mar Josef. Owacho kama: “Ne atamora kwayoneno gie sechego. Bedo gi tim makare osemiyo abedo gi luor mowinjore.” Mor ma yudore e terruok rumo mana “bang’ ndalo manok” kendo okelo mana lit kod kuyo. (Jo-Hibrania 11:25) Kinde duto, winjo Jehova kelo mor mosiko.​—Ngeche 10:22.

YIE MONDO JEHOVA OKONYI

22, 23. Ere kaka Jehova konyowa kata sama watimo richo moro maduong’?

22 Satan biro temo tiyo gi terruok mondo omakwago, to mano e momiyo onego waked matek. Waduto wanyaloga bedo gi paro maricho kinde ka kinde. (Jo-Rumi 7:21-25) Jehova ong’eyo kaka nochueyowa, “ong’eyo maler ni wan mana buru.” (Zaburi 103:14) To nade ka Jakristo moro oterore? Be Jehova nyalo ng’wonone? Ee. Ka Jakristono oloko chunye gadier, Jehova biro konye. Jehova oikore “weyo ne ji richogi.”​—Zaburi 86:5; Jakobo 5:16; som Ngeche 28:13.

23 Jehova bende omiyowa “ji kaka mich” tiende ni jodong kanyakla ma ritowa maber. (Jo-Efeso 4:8, 12; Jakobo 5:14, 15) Jodongogo konyowa mondo walos winjruok manie kindwa gi Jehova kapo ni watimo richo moro.​—Ngeche 15:32.

TI GI “RIEKO”

24, 25. Ere kaka tiyo gi “rieko” nyalo konyowa kwedo terruok?

24 Ka wadwaro timo yiero mabeyo, nyaka wang’e kaka chike ma Jehova omiyowa konyowa. Ok dwaher bedo kaka rawera miwuoyo kuome e Ngeche 7:6-23. Ne ok otiyo gi “rieko,” to mano nomiyo olwar e obadho mar terruok. Rieko ok en mana bedo gi ng’eyo. Ka wan gi rieko, wabiro temo ng’eyo pach Jehova kendo timo gik moko kaka ochikowa. Par wechegi kinde duto: “Ng’at ma yudo rieko ohero chunye. To ng’at mong’eyo pogo tiend wach, weche nodhine maber.”​—Ngeche 19:8.

25 Be in gi gadier chuth ni puonj mag Jehova ni kare? Be iyie ni ka iluwogi to ibiro bedo mamor? (Zaburi 19:7-10; Isaya 48:17, 18) Ka pod ok in gadier e wi wechego, tem paro gik moko duto mabeyo ma Jehova osetimoni. Zaburi 34:8 wacho kama: “Bil mondo ine kaka Jehova ber.” Ibiro fwenyo ni kaka imedo timo kamano, e kaka ibiro medo hero Nyasaye. Her gik ma Nyasaye ohero kendo isin gi gik ma osin-go. Pong’ pachi gi gik madier, makare, maler, ma jiwo hera, kendo malong’o. (Jo-Filipi 4:8, 9) Wanyalo bedo kaka Josef ma ne oyudo ber kuom tiyo gi rieko mar Jehova.​—Isaya 64:8.

26. Ang’o ma wabiro nono e sula ma luwo?

26 Jehova dwaro ni idag e ngima mamor bed ni isedonjo e kend kata ooyo. Sula ariyo ma luwo biro konyowa ng’eyo kaka wanyalo bedo mamor e kend.