Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 18

“Mirima Mager Nomaka”

“Mirima Mager Nomaka”

EZEKIEL 38:18

WACH MADUONG’ MA SULANI WUOYE: Monj mar Gog miyo Jehova bedo gi mirima mager; Jehova kedo ne joge e kinde lweny mar Har–Magedon

1-3. (a) “Mirima mager” mar Jehova biro miyo otim ang’o? (Ne picha manie chak sulani.) (b) Ang’o ma wadwaro nono sani?

 CHWO, mon, kod nyithindo ochung’ kanyachiel ka giwero wend Pinyruoth. Kae to jaduong’-kanyakla lemo ka okwayo Jehova mondo oritgi. Ji duto manie kanyakla ni gadier ni Jehova biro ritogi, kata kamano, pod dwarore ni ohogi kendo ojiwgi. Oko to nitie tungni kod koko mag lweny. Har–Magedon osechakore!​—Fwe. 16:14, 16.

2 Kata obedo ni Jehova biro bedo gi “mirima mager” e kinde lweny mar Har–Magedon, ok obi nego anega ji aoyaye. (Som Ezekiel 38:18.) Jehova ok bi olo mirimbe mana kuom jolweny moko kata piny moro achiel, to obiro olo mirimbe kuom milionde mang’eny mag ji e piny mangima. Chieng’no, ringre joma Jehova onego “biro kere chakre tung’ piny konchiel nyaka komachielo.”​—Jer. 25:29, 33.

3 Ang’o ma biro miyo Jehova Nyasach hera ma Muma luongo ni, “Nyasaye mang’won kendo ma kecho ji,” Nyasaye “ma iye ok wang’ piyo,” otim gima kamano ka en gi “mirima mager”? (Wuok 34:6; 1 Joh. 4:16) We mondo wane ane kaka duoko mar penjono nyalo hoyo chunywa ahinya, nyalo miyowa chir, kendo jiwowa e tij lendo ma watimo sani.

Ang’o ma Biro Miyo Jehova Obed gi “Mirima Mager”?

4, 5. Ere kaka mirimb Jehova opogore gi mirimb dhano ma ok kare?

4 Mokwongo, onego wang’e ni mirimb Jehova opogore gi mar dhano morem. Sama ng’ato iye owang’ kendo mirima oumo wang’e, thothne onyalo timo gik maricho. Kuom ranyisi, Kain, ma ne en wuod Adam makayo, nobedo gi “mirima mager” nikech Jehova notamore yie gi misango ma ne ochiwo, to ne oyie gi misango ma ne Habil ochiwo. Gikone Kain notimo ang’o? Ne onego owadgi ma ne en ng’at makare. (Cha. 4:3-8; Hib. 11:4) Par bende Daudi, miwacho ni ne en jal ma chuny Jehova nohero. (Tich 13:22) Kata mana ng’at maberni, ne chiegni timo gima rach ahinya ka ne owinjo ni Nabal noyanye kendo noyanyo joge. Ka gin gi mirima mager, Daudi kaachiel gi jolweny mage ‘nokawo liganglagi,’ ka gidwaro dhi nego Nabal jal ma ne onge erokamano kaachiel gi chwo duto ma ne nie dalane. Gima ber en ni chi Nabal miluongo ni Abigail, nowuoyo gi Daudi kod joge mi giyie ni ok gibi chulo kuor. (1 Sa. 25:9-14, 32, 33) Mano e momiyo Jehova notayo Jakobo gi rohone mondo ondik kama: “Mirimb dhano ok chop gima kare e wang’ Nyasaye.”​—Jak. 1:20.

Jehova ok mwomre ngang’ kendo ok opo ji gi okang’ ma okawo

5 Mopogore gi dhano ma kinde mang’eny mwomore sama en gi mirima, Jehova to ok mwomre ngang’ kendo ok opo ji gi okang’ ma okawo. Kata mana sama en gi mirima mager, pod otimo gik moko e yo makare. Sama okedo gi jowasigu, ok oketh “jo makare kaachiel gi joricho.” (Cha. 18:22-25) E wi mano, Jehova bedoga gi mirima mana ka nitie gima kare ma miyo obedo gi mirima. Wane ane weche ariyo ma miyo obedo gi mirima kod gik ma wapuonjore kuom wechego.

6. Jehova timoga ang’o sama oketh nyinge?

6 Wach mokwongo: Oseketh nying Jehova. Joma wuondore ni tiyo ne Jehova to gitimo gik maricho ketho nyinge kendo gimiyo iye wang’. (Eze. 36:23) Mana kaka ne wapunjore e sula moko motelo e bugni, oganda Jo-Israel nomiyo ji ochayo nying Jehova ahinya. Adiera en ni, chuny ma ne ogandano nyiso kod timbegi nomiyo Jehova obedo gi mirima. Kata kamano, Jehova ne okumogi e okang’ mowinjore ma ok okalo tong’. (Jer. 30:11) Bang’ ka ne Jehova osekumogi, ne ok odhi nyime bedo gi mirima kodgi.​—Zab. 103:9.

7, 8. Gik ma Jehova ne otimo ne Jo-Israel puonjowa ang’o?

7 Puonj: Gik ma ne Jehova otimo ne Jo-Israel miyowa siem motegno. Mana kaka Jo-Israel machon, wan gi thuolo makende mar ting’o nying Jehova. Wan Joneno mag Jehova. (Isa. 43:10) Wechewa kod timbewa mulo yo ma ji nenogo Nyasaye ma walamo. Ok dwaher timo richo gi wang’ teko kendo miyo ji ocha nying Jehova. Wuondruok ma kamano biro miyo Jehova obed gi mirima kendo obiro kawo okang’ mondo orit nyinge.​—Hib. 3:13, 15; 2 Pet. 2:1, 2.

8 Be siem ma wayudo ni Jehova nyaloga bedo gi “mirima mager” onego omonwa sudo machiegni kode? Ooyo ngang’. Wang’eyo ni Jehova hore kendo oikore weyo ne ji kethogi. (Isa. 55:7; Rumi 2:4) Kata kamano, wang’eyo bende ni ochiwoga kum ka mano dwarore. Kuom adier, mano miyo wamiye luor makende, nikech wang’eyo ni obiro olo mirimbe mager kuom joma timo richo goyiem kendo ni ok obi weyo mondo jorichogo odhi nyime bedo e kind joge. (1 Kor. 5:11-13) Jehova osenyisowa maler gik ma miyo obedoga gi mirima. Omiyo, onego wawere chuth gi paro kod timbe ma nyalo chwanye.​—Joh. 3:36; Rumi 1:26-32; Jak. 4:8.

9, 10. Jehova kawoga okang’ mane ka omonj joma omakore kode? Chiw ane ranyisi.

9 Wach mar ariyo: Sama omonj jotichne momakore kode. Mirimb Jehova bedoga mager sama jowasike omonjo jotichne momakore kode. Kuom ranyisi, bang’ ka Jo-Israel nosewuok Misri, Farao gi jolweny mage nolawogi ka giparo ni gidiwo e dho Nam Makwar. Kata kamano, ka ne jolweny man gi tekogo olawo Jo-Israel nyaka e chuny nam, Jehova nomiyo tiende gechegi owuok kendo nowito jolweny mag Jo-Misri e chuny nam. “Onge kata mana ng’ato achiel ma ne otony.” (Wuok 14:25-28) Jehova noolo mirimbe mager kuom Jo-Misri nikech ‘herane mosiko’ moherogo joge.​—Som Wuok 15:9-13.

Mana kaka malaika norito jotich Nyasaye ma nodak e kinde Hezekia ka ne Jo-Asuria omonjogi, e kaka malaike bende biro ritowa (Som paragraf mar 10, 23)

10 E yo ma kamano bende, hera ma Jehova oherogo joge nochwale mondo ores joge e kinde Ruoth Hezekia. Jolwenj Asuria ma ne gin jolweny mager ahinya e kindeno, nosechopo Jerusalem ka giikore monjo dalano. Nobwog jotich Jehova ni ne idhi lwor dalagino kendo ne gidhi tho tho malit ahinya. (2 Ru. 18:27) Jehova nokawo okang’ mi ooro malaika achiel ma ne onego jolweny mag jowasigu ma dirom 185,000 mana e otieno achiel! (2 Ru. 19:34, 35) Parie apara kaka weche ne chalo e kambi mar Jo-Asuria ka ne piny oru. Tonge, okumbni, kod ligengni ok nomul kata matin. Onge kata trumbeta ma ne igoyo mondo ochiew jolweny. Onge dwol ma ne chiko jolwenygo. Piny noling’ thi kendo ringre jomotho nopong’ e kambi!

11. Ranyisi manie Muma ma nyiso kaka Jehova nokawo okang’ sama nomonj joge miyowa hoch mane?

11 Puonj: Ranyisi kaka mago ma nyiso kaka Jehova kawoga okang’ sama omonj jotichne chiwo siem motegno ne jowasikwa ni “en gima lich miwuoro ka ng’ato olwar e lwet Nyasaye mangima” sama mirimbe otugore. (Hib. 10:31) Wan to ranyisigo hoyowa kendo miyo wabedo gi chir. Wabedo gi chir nikech wang’eyo ni jasikwa maduong’ ma en Satan ok bi loyowa. Machiegnini, “kinde manok” molochogo e piny biro rumo! (Fwe. 12:12) Ka kindeno pok ochopo, wanyalo dhi nyime tiyo ne Jehova ka wan gi chir kendo ka wan gadier ni onge ng’ato ang’ata, riwruok moro, kata sirkal moro amora ma nyalo monowa timo dwach Nyasaye. (Som Zaburi 118:6-9.) Jaote Paulo nowuoyo kuom adiera ma wan-gono ka nowacho niya: “Ka Nyasaye ni korwa, en ng’a ma biro kedo kodwa?”​—Rumi 8:31.

12. Ang’o ma biro tugo mirimb Jehova e kinde masira maduong’?

12 E kinde masira maduong’, Jehova biro kawo okang’ mar ritowa mana kaka norito Jo-Israel ka ne Jo-Misri olawogi modinonegi kendo kaka noreso Jo-Yahudi ka ne Jo-Asuria omonjogi. Ka jowasikwa biro temo tiekowa, hera ma Jehova oherowago biro miyo mirimbe obed mager. Joma ofuwo ma biro temo monjowa biro chalo ka gima mulo tong wang’ Jehova. Obiro kawo okang’ mapiyo ahinya mar tiekogi chuth. (Zek. 2:8, 9) Ibiro neg ji mang’eny mokalo akwana. Kata kamano, sama Jehova biro olo mirimbe mager kuom jowasike, mano ok onego okawgi gi wuoro. Nikech ang’o?

Gin Siem Mage ma Jehova Osechiwo?

13. Gin siem mage ma Jehova osechiwo?

13 Jehova “iye ok wang’ piyo” kendo osechiwo siem ni obiro ketho joma kwede kendo ma dwaro hinyo joge. (Wuok 34:6, 7) Jehova notiyo gi jonabi kaka Jeremia, Ezekiel, Daniel, Yesu Kristo, kod joote kaka Petro, Paulo, gi Johana mondo ochiw siem e wi lweny mager ma biro.​—Ne sanduk ma wiye wacho ni “Jehova Chiwo Siem e Wi Lweny Maduong’ Mabiro.”

14, 15. Gin tije mage ma Jehova osetimo, to nikech ang’o?

14 Jehova nochiko mondo ondik siemgo e wachne ma en Muma. Bende, osemiyo Muma olok e dhok mang’eny ahinya kendo osepoge moloyo buk moro amora. E piny mangima, otiyo gi joma ochiwore mang’eny, ma konyo ji mondo gibed gi winjruok maber kode kendo gichiw siem e wi “odiechieng’ maduong’ mar Jehova” ma biro. (Zef. 1:14; Zab. 2:10-12; 110:3) Osetayo jotichne mondo gilok buge mitiyogo e puonjo ji Muma e dhok mang’eny kendo giti gi seche mang’eny higa ka higa ka gilero singo mage kod siem ma yudore e Muma.

15 Jehova osetimo mago duto “nikech ok odwar ni oketh ng’ato ang’ata, to odwaro ni ji duto ochop kama gilokoe chunygi gia e richo.” (2 Pet. 3:9) Mano kaka wan gi thuolo maber ahinya mar wuoyo e lo Nyasachwa ma hore kendo lando wachne! Kata kamano, machiegnini, thuolo biro rumo ne joma ok dwar winjo siem kendo timo lokruok.

Mirimb Jehova Biro Tugore Karang’o?

16, 17. Be Jehova oseketo odiechieng’ sie mar lweny mogik? Ler ane.

16 Jehova oseketo odiechieng’ ma obiro yawoe lweny mogik. Ong’eyo kinde ma ibiro monjie jotichne. (Mat. 24:36) Ere kaka Jehova ong’eyo kinde ma jowasike biro monjo joge?

17 Mana kaka ne waneno e sula mokalo mar bugni, Jehova nyiso Gog niya: “Abiro . . . keto ramaki e dhogi.” Obiro tayo ogendni mondo odonj e lweny mogik. (Eze. 38:4) Mano ok nyis ni Jehova e ma biro chako lwenyni kata ni ok obi miyo jowasike thuolo mar timo yiero gin giwegi. Kar mano, mano nyiso ni Jehova nyalo somo chuny ji kendo onyalo ng’eyo gima jowasike biro timo e chal moro.​—Zab. 94:11; Isa. 46:9, 10; Jer. 17:10.

18. Ang’o momiyo dhano adhana biro chako lweny gi Nyasaye Manyalo Duto?

18 Ka po ni Jehova ok bi chako lwenyno kata chuno jowasike mondo odonj e lwenyno, ang’o ma biro miyo dhano adhana ochak lweny mar kedo gi Nyasaye Manyalo Duto? Wach mokwongo en ni e kindeno, jowasik Nyasaye biro paro ni Nyasaye onge kata ni ok odonjre e weche mag dhano. Samoro gibiro bedo gi parono nikech biro yudo ka gisetieko dinde mag miriambo duto e piny. Ginyalo wacho ni ka po ni Nyasaye nitie adier, dine orito dindego mondo kik kethgi. Gima ok gibi ng’eyo en ni Nyasaye owuon e ma noketo paro mar tieko dinde duto mag miriambo e chunygi nikech dindego ne osebedo ka wacho miriambo e wiye.​—Fwe. 17:16, 17.

19. Ang’o ma samoro biro timore bang’ ka oseketh dinde mag miriambo?

19 Kinde matin bang’ koseketh dinde mag miriambo, samoro Jehova biro chiko jotichne mondo giland ote moro mapek ma bug Fweny pimo gi pe, ma achiel pekne nyalo romo kilo 20. (Fwe. 16:21, weche moler piny.) Lendono ma samoro biro nyiso ni ochiegni tiek sirkande mag siasa kod ohelni madongo, biro chando chuny ji ahinya ma chop kama giyanyo Nyasaye. Nyalo bedo ni oteno e ma biro miyo pinje omonj jotich Nyasaye mondo gitiekgi chuth. Gibiro paro ni waonge arita moro amora kendo ginyalo monjowa mayot. Mano kaka gibiro geno mobare!

Ere Kaka Jehova Biro Nyiso Mirimbe?

20, 21. Gog en ng’a, to ang’o ma biro timorene?

20 Mana kaka ne waneno e Sula mar 17 mar bugni, Ezekiel luongo riwruok mar pinje ma biro monjowa ni “Gog mar piny Magog”. (Eze. 38:2) Kata kamano, winjruok mantie e kind joma nie riwruogno ok bi bedo motegno. Kata obedo ni biro nenore ni gin gi winjruok, chuny mar piem, sunga, kod hero pinjegi moloyo pinje mamoko pod biro betie e kindgi. Biro bedo mayot ne Jehova mondo olok chunygi mi ng’ato ka ng’ato “oked gi owadgi.” (Eze. 38:21) Kata kamano, dhano ok e ma biro kelo kethruok mar pinjego.

21 Ka pok oketh jowasikwa gibiro neno ranyisi mar Wuod dhano, ma samoro biro bedo gimoro makende ma nyiso teko Jehova kod Yesu. Jowasikwa biro neno gik ma biro bwogogi ahinya. Mana kaka Yesu nokoro, “chuny ji biro a nikech luoro kendo nikech gik ma biro timore e piny.” (Luka 21:25-27) Gibiro bwok ka gifwenyo ni ne gitimo marach ahinya monjo jotich Jehova. Biro chuno ni gine kaka Jehova Jachuech tiyo kaka jatend lweny. (Zab. 46:6-11; Eze. 38:23) Onge kiawa ni Jehova biro tiyo gi jolweny mage manie polo kod gik ma ne ochueyo e neno ni orito jotichne kendo oketho jowasike.​—Som 2 Petro 2:9.

Sama omonj jotichne, Jehova biro tiyo gi jolweny mage manie polo mondo onyisgo mirimbe (Som paragraf mar 21)

22, 23. Gin jomage ma biro rito jotich Nyasaye, to gibiro neno nade tijgino?

Ng’eyo gik ma biro timore e odiechieng Jehova onego ojiwwa mondo watim ang’o?

22 Parie apara kaka Yesu nigi siso mar tayo tij tieko jowasik Nyasaye kendo rito joma ohero Nyasaye ma tiyone gi kinda. Parie apara bende kaka Jokristo mowal biro winjo. Kinde matin ka pok Har–Magedon ochakre, Jokristo mowal matin modong’ e piny ibiro ter e polo mondo giduto ji 144,000 gikony Yesu e kedo. (Fwe. 17:12-14) Onge kiawa ni ng’eny Jokristo mowal biro yudo ka osemako osiep gi rombe mamoko, nikech ne gisebedo ka gitiyo kanyachiel kodgi e ndalo mag giko. Koro Jokristo mowal biro bedo gi teko kod nyalo mar rito joma ne oriwogi lwedo e kinde ma ne giromo gi tembe mang’eny.​—Mat. 25:31-40.

23 Malaike bende biro konyo Yesu kedo e lwenyno. (2 The. 1:7; Fwe. 19:14) Ne gisegakonyo Yesu e golo Satan gi jochiendene e polo. (Fwe. 12:7-9) To gisegabedo ka gikonyo e tij choko joma dwaro tiyo ne Jehova e piny. (Fwe. 14:6, 7) Mano kaka en gima ber ni Jehova biro yie ne malaike mondo orit joma omakre kode! To gima berie moloyo en ni jolweny duto mag Jehova biro bedo mamor keto nyinge obed maler kendo konyo e tieko jowasike.​—Mat. 6:9, 10.

24. Oganda mang’ongo ma gin rombe biro winjo nade?

24 Oganda mang’ongo ma gin rombe ok bi luoro gimoro amora nikech ibiro ritgi gi jolweny ma nigi teko. Kuom adier, gibiro “chung’ tir kendo ting’o wigi malo nikech resruokgi okayo machiegni.” (Luka 21:28) Mano kaka en gima dwarore mondo wakony ji mang’eny kaka nyalore mondo ging’e Nyasachwa ma jahera, mang’won, kendo ma ong’eyo rito joge ka pok odiechiengno ochopo!​—Som Zefania 2:2, 3.

Jotich Jehova ok bi kedo e kinde lweny mar Har–Magedon. Malaike biro ritogi sama joma monjogi gore e kindgi giwegi.​—Eze. 38:21 (Som paragraf mar 22-24)

25. Ang’o ma wabiro nono e sula ma luwo?

25 Sama lwenje mag dhano orumo, chochni kod chandruoge bedoga mang’eny ahinya. Mopogore gi mano, bang’ lweny mar Har–Magedon, gik moko biro timore e yo mochanore kendo ji biro bedo mamor. Weche biro chalo nade bang’ ka Jehova osetieko mirimbe, jolwenje bende oseweyo kedo, kendo koko duto mag lweny bende oserumo? Wabiro nono wachno e sula ma luwo.